Na početku radnog tjedna zastupnici će raspraviti Konačan tekst zakona o naplati cestarine, koji predviđa da nova elektronička naplata u punoj primjeni krene 1. ožujka 2027.




“Novi sustav predviđa slobodan protok vozila bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine. To je temeljna razlika u odnosu na postojeće elektroničke sustave Hrvatskih autocesta i Bina-Istre, dok na Autocesti Zagreb–Macelj elektroničke naplate uopće nema”, rekao je resorni ministar Oleg Butković na sjednici Vlade, koja je zakon predložila.


Novi sustav počiva na dvjema tehnologijama – ENC uređaju u vozilu i automatskom očitavanju registarskih pločica putem kamera.


Elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) uključivat će prijavu registarske oznake i valjanog sredstva plaćanja – obvezno za laka vozila do 3,5 tona. Teška vozila morat će koristiti ENC i automatsko očitavanje registarskih pločica.


Uključenje u ESNC moći će se obaviti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta, mobilne aplikacije, drugih digitalnih servisa te na namjenskim stazama za brzo uključenje.


Moći će se provesti i u prodajnim uredima upravitelja autocesta ili na drugim prodajnim mjestima trećih osoba koje imaju ugovor sa subjektima za naplatu cestarine.


Vozač koji se odluči koristiti autocestu bez uključenja u ESNC platit će cestarinu za prijeđenu dionicu i dodatnu naknadu – zakonski penal – kao unaprijed određeni iznos naknade štete radi suzbijanja neplaćanja.


U srijedu o tri ‘Bačićeva zakona’


Srijeda je u Saboru ‘rezervirana’ za tri ‘Bačićeva zakona’ – o gradnji, o prostornom uređenju te o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu.


Zakoni dolaze na drugo čitanje, uz žestoko protivljenje oporbe i tvrdnje da su HDZ-ova privatizacija 2. 0., da idu na ruku interesima krupnog kapitala i na štetu građana.


Zamjerki na njih ima i struka, a i HAZU, odnosno njegovo Znanstveno vijeće za turizam, traži od premijera odgodu donošenja triju zakona ocjenjujući da zbog niza nedostataka u njima Hrvatska riskira dugoročan gubitak prostornog identiteta i kontrole teritorija.


Premijer Andrej Plenković poručuje pak da je Zakon o prostornom uređenju dobro izbalansiran, a resorni ministar Branko Bačić da zakon nije pisan mjerom interesnog lobija, te da je ograničeno širenje građevinskih područja.


Propisano je da je za njihovo širenje na područje šuma i šumskog zemljišta te poljoprivrednog zemljišta potrebna prethodna suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva te da površine za gradnju sunčanih elektrana ne mogu biti površine osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta.


U potpunosti su revidirane odredbe u vezi s urbanom komasacijom, naglašena je uloga javnog investitora kao jedinog inicijatora pokretanja urbanističkog i infrastrukturnog projekta te je predviđeno donošenje posebnog pravilnika o BIM projektu.


U četvrtak o izgradnji odlagališta na Trgovskoj gori


Zastupnici će u četvrtak raspravljati o donošenju Zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, koji bi trebao osigurati regulatornu osnovu za izgradnju odlagališta otpada iz NE Krško, ali i domaćih bolnica te industrije u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori.


Čerkezovac, površine gotovo 60 hektara, nalazi na području općine Dvor, riječ je o krajnjem istočnom dijelu masiva Trgovske gore, nedaleko od doline rijeke Une i državne granice s BiH.


Posljednjeg radnog dana u ovom tjednu u Saboru će se raspravljati o zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata slijedom kojega bi se osnovica za određivanje prava utvrđivala odlukom Vlade, što bi  omogućilo povećanje osobne invalidnine.


Uvodi se i pravo na jednokratnu novčanu pomoć nakon ekshumacije i identifikacije ili proglašenja nestale civilne osobe iz Domovinskog rata umrlom, a sredstva za provedbu osigurana su u državnom proračunu.