ZADARSKE BRANITELJSKE UDRUGE Nismo zadovoljni dosad učinjenim u procesuiranju ratnih zločina

Zajednica udruga proizašlih iz Domovinskog rata Zadarske  županije, organizatori nedavnog okruglog stola u Zadru pod nazivom  Zločin bez kazne javno su objavili svoje zaključke, a koje su u obliku zahtjeva uputili odgovornim institucijama. Navode kako su ove zahtjeve  uputili zbog toga što su nezadovoljni onim što je do sada učinjeno u procesuiranju ratnih zločina.
Traže da se izradi i javno objavi registar ratnih zločina, masovnih i pojedinačnih, koje je su u agresiji na RH počinile vojne i paravojne snage,  dragovoljačke skupine i pojedinci SFR Jugoslavije (Srbija, Crna Gora, BiH  i Makedonija) i SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora), i snage pobunjenih  Srba u oružanoj pobuni protiv SRH i RH u periodu od početka oružane  pobune do završetka Mirne reintegracije.

Popis žrtava agresije
Traže i izradu i javnu objavu, punim imenom i prezimenom, popis  svih žrtava agresije (pobijenih civila, hrvatskih branitelja i nestalih) koju  je izvršila SFRJ i SR Jugoslavija (Srbija i Crna Gora), u suradnji s pobunjenim Srbima u RH;
Traže pokretanje istražnih postupaka za svaku žrtvu, bilo da se radi o  pojedinačnom ili masovnom zločinu, za vrijeme ratnih djelovanja, u vrijeme primirja ili na području  izravno zahvaćenog oružanim sukobima,  kao i izvan tog područja.
U svim slučajevima u kojima su poznati počinitelji, traže poduzimanje  svih mjera njihovog  kaznenog progona, a u slučajevima u kojima počinitelji nisu poznati, pokretanje postupaka protiv nepoznatih počinitelja i  njima nadređenih osoba, ne samo za zapovjednu odgovornost, nego i  kao supočinitelja;
Traže da se na pravno nedvojben način urede područja jurisdikcije sva  tri zakona o oprostu, njihov međuodnos, učinke, sadašnji status osoba  obuhvaćenih tim zakonima i da se to javno objavi.
Traže da se javno dostupnim učini očitovanje Ministarstva pravosuđa  na pitanja:

Traže očitovanje Ministarstva pravosuđa
– Što se danas čini u okviru pregovora Srbije o pristupanju EU glede  njihovog Zakona o univerzalnoj  jurisdikciji?,
– Zašto se ne provodi monitoring nad ispunjavanjem uvjeta iz poglavlja 23. Pregovaračkog okvira o pristupanju Srbije EU?, i
– Koje mjere unutar procesa pristupanja Srbije EU planira provesti RH  kako bi se prije pristupanja Srbije EU riješila sva otvorena pitanja između RS i RH, prije svega pitanje kažnjavanja ratnih zločina?
– Što će se dogoditi sa zahtjevima za izručenjem hrvatskih državljana  koje Republika Srbija i BiH terete za počinjenje ratnih zločina onoga dana kada Republika Srbija i BiH formalno stupe u punopravno članstvo  EU, odnosno, kakav će biti status bilateralnih „Sporazuma između  tužiteljstava RH i BiH“ koji je potpisan 2010.godine i „Ugovora o progonu kaznenih djela ratnih zločina između Republike Srbije i Republike  Hrvatske“, koji se upravo pregovara, u odnosu na Europski uhidbeni nalog?
– Hoće li RH automatizmom biti dužna izručiti svoje državljane kako  to nalaže Europski uhidbeni nalog, po zahtjevima RS i BiH, podnesenih  temeljem gore navedenih Sporazuma/Ugovora?, zaključuje se u  priopćenju organizatora. (ZL)