
Foto: PRIVATNA ARHIVA
U dvorištu imamo dva stara viteza. Još prošle godine zamijetila sam manja oštećenja na kori njihovog debla, ali su normalno prolistali i cvali. Ove godine ova oštećenja su znatno veća i grane koje su prolistale sada se suše. Koji je uzrok tome? Slično nam se dogodilo i na stablu mušmule koja je rasla tri metra dalje, koja nije uopće prolistala ovo proljeće pa smo je posjekli. Može li se sada išta učiniti za spas ovih viteza i što sam trebala učiniti kada sam primijetila prva oštećenja na kori, pita naša čitateljica Ruža Mrak iz Punta na otoku Krku.
Divlja loza ili u narodu češće poznata pod nazivom vitez, ukrasna je penjačica na fasadama, koja ih krasi sve do početka zime.
Vrlo se lako razmnožava i održava, a jesen je pravo vrijeme za sadnju ove lijepe penjačice, koja će na fasadi vaše kuće prirediti pravi vatromet boja, usput je čuvajući od suvišne vlage. Ona zapravo uzima vlagu s vlažnih zidova, a može sakriti neuglednu fasadu i poslužiti kao izolacija od ljetne vrućine. U svakom godišnjem dobu imat će listove druge boje, pa dojam nikada neće biti jednoličan, kao što je slučaj s bršljanom.
Divlja loza može narasti i do 30 metara visine, prianjajući se uz zidove. Cvjetovi su joj neupadljivi, a cvjeta u rano proljeće. Ujesen rađa malim tamnoplavim bobicama, koje nisu za jelo, osim za golubove i druge ptice.
Vitez spada u biljke jakog korijena, pa je treba posaditi najmanje na jedan metar od temelja. Prve grane treba povezati i pričvrstiti uz zid, a kasnije se loza sama hvata za podlogu. Nije izbirljiva ni s obzirom na količinu svjetla, pa odlično napreduje i u sjeni. Dobro podnosi i zimu i sušu. Raste brzo, čak od 5 do 10 m na godinu. Nije izbirljiva ni s obzirom na kvalitetu tla, pa može rasti i na kamenitim podlogama. Nije ju potrebno ni dodatno prihranjivati. Od njege je važna mjera pravilno i povremeno orezivanje, pri kojem se odrežu grane koje se pružaju suprotno od oslonca ili one koje zaklanjaju prozore i vrata.
Razmnožava se reznicama, koje bi trebale imati dva lista. Reznice se stavljaju u zemlju ujesen. No može se razmnožavati i bobicama, ali tada treba čekati dvije godine prije no što ih se posadi na stalno mjesto.
Divlja loza osjetljiva je na napad vinove pipe i crvenog pauka, a vole je i gusjenice, ose i skakavci. Možete ih se riješiti kemijskim ili prirodnim insekticidima.
Fungicidima možete spriječiti gljivične bolesti, kao što su pepelnica i antrakoza, ali rak kore drveta, canker, bolest je koja se vremenom širi i može uništiti cijelu biljku. Mogu je uzrokovati gljivice, bakterije, virusi i mikoplazme. Ovu bolest mogu širiti životinje i vremenski uvjeti. Iako fungicidi i baktericidi mogu pomoći u suzbijanju nekih tipova ove bolesti, najčešće se mora uništiti cijelu biljku kako ne bi dalje širila bolest.
najnovije
najčitanije
Nogomet
HNL
Hajduk propustio priliku za preuzimanje vrha ljestvice
Scena
ODUŠEVILI
VIDEO Dječji zbor Libretići snimili obradu pjesme “Djeca ljubavi” Novih Fosila
Zadar
NOĆ RITMA I RIME
Na Višnjiku uskoro glazbeni događaj sezone
Svijet
magnitude 6,2
U potresu u Istanbulu 150 ozlijeđenih, nema veće štete
Kultura
"kasni fašizam"
Filozof Alberto Toscano upozorava: Fašizam se vraća pod novim imenom
Crna Kronika
TEŠKE OZLJEDE
Napadi u središtu Zadra! Mladić teško ozlijeđen, napadnut je na predjelu Jazina
Županija
BROJNA OBITELJ
Obitelj Mitrović okupila 47 članova na Uskrs: ‘Nas je osmero braće i sestara, svi smo složni’
Zadar
NEOBIČAN LJUBIMAC
UŽIVA U VISOČANIMA! Divlja svinja Mala Šimu prati u stopu: ‘Kod mene će biti zauvijek!’
Zadar
MORAJU PLATITI
SVE VIŠE PRITUŽBI Agencija za zaštitu osobnih podataka kaznila OB Zadar, evo zašto
Hrvatska
odluka vlade