Foto: PRIVATNA ARHIVA
U dvorištu imamo dva stara viteza. Još prošle godine zamijetila sam manja oštećenja na kori njihovog debla, ali su normalno prolistali i cvali. Ove godine ova oštećenja su znatno veća i grane koje su prolistale sada se suše. Koji je uzrok tome? Slično nam se dogodilo i na stablu mušmule koja je rasla tri metra dalje, koja nije uopće prolistala ovo proljeće pa smo je posjekli. Može li se sada išta učiniti za spas ovih viteza i što sam trebala učiniti kada sam primijetila prva oštećenja na kori, pita naša čitateljica Ruža Mrak iz Punta na otoku Krku.
Divlja loza ili u narodu češće poznata pod nazivom vitez, ukrasna je penjačica na fasadama, koja ih krasi sve do početka zime.
Vrlo se lako razmnožava i održava, a jesen je pravo vrijeme za sadnju ove lijepe penjačice, koja će na fasadi vaše kuće prirediti pravi vatromet boja, usput je čuvajući od suvišne vlage. Ona zapravo uzima vlagu s vlažnih zidova, a može sakriti neuglednu fasadu i poslužiti kao izolacija od ljetne vrućine. U svakom godišnjem dobu imat će listove druge boje, pa dojam nikada neće biti jednoličan, kao što je slučaj s bršljanom.
Divlja loza može narasti i do 30 metara visine, prianjajući se uz zidove. Cvjetovi su joj neupadljivi, a cvjeta u rano proljeće. Ujesen rađa malim tamnoplavim bobicama, koje nisu za jelo, osim za golubove i druge ptice.
Vitez spada u biljke jakog korijena, pa je treba posaditi najmanje na jedan metar od temelja. Prve grane treba povezati i pričvrstiti uz zid, a kasnije se loza sama hvata za podlogu. Nije izbirljiva ni s obzirom na količinu svjetla, pa odlično napreduje i u sjeni. Dobro podnosi i zimu i sušu. Raste brzo, čak od 5 do 10 m na godinu. Nije izbirljiva ni s obzirom na kvalitetu tla, pa može rasti i na kamenitim podlogama. Nije ju potrebno ni dodatno prihranjivati. Od njege je važna mjera pravilno i povremeno orezivanje, pri kojem se odrežu grane koje se pružaju suprotno od oslonca ili one koje zaklanjaju prozore i vrata.
Razmnožava se reznicama, koje bi trebale imati dva lista. Reznice se stavljaju u zemlju ujesen. No može se razmnožavati i bobicama, ali tada treba čekati dvije godine prije no što ih se posadi na stalno mjesto.
Divlja loza osjetljiva je na napad vinove pipe i crvenog pauka, a vole je i gusjenice, ose i skakavci. Možete ih se riješiti kemijskim ili prirodnim insekticidima.
Fungicidima možete spriječiti gljivične bolesti, kao što su pepelnica i antrakoza, ali rak kore drveta, canker, bolest je koja se vremenom širi i može uništiti cijelu biljku. Mogu je uzrokovati gljivice, bakterije, virusi i mikoplazme. Ovu bolest mogu širiti životinje i vremenski uvjeti. Iako fungicidi i baktericidi mogu pomoći u suzbijanju nekih tipova ove bolesti, najčešće se mora uništiti cijelu biljku kako ne bi dalje širila bolest.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
sindikati upozoravaju
Gotovo 70 posto zaposlenih prima plaću nižu od prosječne
Hrvatska
"netočni natpisi"
MVEP demantira glasine: Hrvatska ne liberalizira vizni režim za Pakistance
Novosti
ask
U Srbiji zbog afričke svinjske kuge eutanazirano skoro 30.000 svinja, evo kakve su brojke u Hrvatskoj
Novosti
snažno nevrijeme
Grom usmrtio stado ovaca kod Kupresa, snažno nevrijeme diljem BiH
Zadar & Županija
PET VIJESTI DANA
PREGLED DANA Na Pagu troje uhićeno zbog odavanja tajnih podataka o biračima, a u Zadru nesvakidašnja prijevara
Zadar & Županija
izgradnja i rekonstrukcija
VELIKI PROJEKT VODOVODA Gradi se gotovo 200 kilometara nove kanalizacijske mreže
Zadar
Presuda
NOVČANO KAŽNJENA Majka učenika fizički napala ravnateljicu nezadovoljna završnom ocjenom iz – tjelesnog
Crna Kronika
Istražitelji na terenu
Akcija USKOK-a na zadarskom području zbog korupcije, među uhićenima i policajka s Paga
Hrvatska
Kontroverzni poduzetnik
U Kolumbiji umro Filip Mihalić (27), optužen je za krivotvorenje covid testova u Hrvatskoj
Županija
Pun kamion