Nažlost, usljed poplave koja nas je zadesila, i izložbenoj dvorani Muzeja ninskih starina hitno je potrebno saniranje i obnova jer vlaga uzrokuje još veće propadanje eksponata, a osobito brodova. Nadamo se da će se naći sredstva i za to što prije – poručila je jučer Marina Šimičić iz Odjela za konzerviranje i restauriranje Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru.
Ona naime, zajedno s kolegama trenutačno radi na obnavljanju, odnosno konzervaciji i restauraciji jednog od dva starohrvatska broda Condura Croatica koji se čuva i izložen je u posebnom paviljonu izgrađenom isključivo za njihovu prezentaciju u Muzeju ninskih starina, pa je tako izložbeni prostor već dulje vrijeme pretvoren u restauratorsku radionicu.
Originale starohrvatske Condure Croatice – samo dvije zasad pronađene brodice koje datiraju s kraja 11. i 12. stoljeća, iz mora su izvađene 1974. godine prošloga stoljeća. Prvi je pronađen i iz mora izvađen 1966., a drugi je brod izvađen, dvije godine kasnije u ninskoj luci. Nakon godina izloženosti, condure su danas u lošem stanju jer je restauracija obavljena još 80-ih godina prošlog stoljeća.
– Tada je radovima na njihovoj restauraciji rukovodio prof. Božidar Vilhar koji je bio ugledni i poznati hrvatski stručnjak i konzervator Arheološkog muzeja u Zadru. No, vrijeme je učinilo svoje, pa sada brodovi trebaju rekonzervaciju. Još 2008. godine je bilo vidljivo i jasno da brodovi propadaju i kada su nam odobrena financijska sredstva, 2010. godine u suradnji sa zadarskim i jednim sveučilištem u Texasu počeli smo raditi na pripremnoj studiji. Lani je bio napravljen kompletan elaborat konzervatorsko-restauratosrkih radova koji je predan Konzervatoskom odjelu zadarskog Arheološkog muzeja. Ove godine radimo na prvoj od sveukupno tri faze i planiramo sve završiti do 2021. godine – pojasnila je Marina Šimičić.
Brodovi su dužine između sedam i osam metara, a rađeni su klasičnim načinom s rebrima i oplatom spojenom drvenim i željeznim čavlima. Nemaju kobilicu, već se na krmi i pramcu nalaze ojačanja u obliku krmene i pramčane statve. Plitkoća krme i te dvije paralelne gredice dokaz su izvlačenja condura krmom na kopno kada nisu bile u uporabi. Tako su u svako vrijeme bile spremne za pokret u slučaju potrebe. Brodovi po svom obliku spadaju u uske brodove te su se koristili kao brze veslarice, a u slučaju povoljnog vjetra podizalo bi se četvrtasto jedro. Condure su jedinstvene zbog starosti, ali i zbog konstrukcije. S obzirom na to da je rekonzervaciji kondura prethodila izrada detaljne projektne dokumentacije i 3D modela broda, konzervatori i restauratori se nadaju kako će ove starohrvatske brodove spasiti od daljnjeg popadanja.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
39. izdanje
Za ovogodišnji Plitvički maraton već se prijavilo više od 900 natjecatelja
Nogomet
Treća NL Jug, 26. kolo
Zadar preokretom slavio u derbiju i vratio se na prvo mjesto
Zadar
ČUVANJE OKOLIŠA
U Zadru obilježen “Dan čistoće” uz eko-igre i edukaciju
Nogomet
HNL
Dinamo slavio u Varaždinu
Hrvatska
GOSPIĆ
Suvenirnica „Zera“ ne miruje niti zimi, ovih dana opet je u punom zamahu
KK Zadar
POVIJESNA UTAKMICA
ČUVENA POBJEDA ZADRA Pogledajte video od kojeg ćete se naježiti: ‘Posebnija je od drugih…’
Nogomet
Nogometaš iz Vrane
Ante Zurak nakon nogometne karijere ‘ušao’ u poljoprivredne vode: ‘Ovo mi je puno manje stresnije…’
Moda
zadarski concept store
[FOTO] Tiramol proslavio 10. rođendan. Sana Baraba: ‘Na rubu sam suza od sreće’
Županija
EDUKACIJA I INTEGRACIJA
Radnici iz Filipina i Nepala čine 10 posto zaposlenih u Cromarisu: ‘Posao je izvrstan, jako mi se sviđa…’
Zadar
fantastičan projekt