Nažlost, usljed poplave koja nas je zadesila, i izložbenoj dvorani Muzeja ninskih starina hitno je potrebno saniranje i obnova jer vlaga uzrokuje još veće propadanje eksponata, a osobito brodova. Nadamo se da će se naći sredstva i za to što prije – poručila je jučer Marina Šimičić iz Odjela za konzerviranje i restauriranje Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru.
Ona naime, zajedno s kolegama trenutačno radi na obnavljanju, odnosno konzervaciji i restauraciji jednog od dva starohrvatska broda Condura Croatica koji se čuva i izložen je u posebnom paviljonu izgrađenom isključivo za njihovu prezentaciju u Muzeju ninskih starina, pa je tako izložbeni prostor već dulje vrijeme pretvoren u restauratorsku radionicu.
Originale starohrvatske Condure Croatice – samo dvije zasad pronađene brodice koje datiraju s kraja 11. i 12. stoljeća, iz mora su izvađene 1974. godine prošloga stoljeća. Prvi je pronađen i iz mora izvađen 1966., a drugi je brod izvađen, dvije godine kasnije u ninskoj luci. Nakon godina izloženosti, condure su danas u lošem stanju jer je restauracija obavljena još 80-ih godina prošlog stoljeća.
– Tada je radovima na njihovoj restauraciji rukovodio prof. Božidar Vilhar koji je bio ugledni i poznati hrvatski stručnjak i konzervator Arheološkog muzeja u Zadru. No, vrijeme je učinilo svoje, pa sada brodovi trebaju rekonzervaciju. Još 2008. godine je bilo vidljivo i jasno da brodovi propadaju i kada su nam odobrena financijska sredstva, 2010. godine u suradnji sa zadarskim i jednim sveučilištem u Texasu počeli smo raditi na pripremnoj studiji. Lani je bio napravljen kompletan elaborat konzervatorsko-restauratosrkih radova koji je predan Konzervatoskom odjelu zadarskog Arheološkog muzeja. Ove godine radimo na prvoj od sveukupno tri faze i planiramo sve završiti do 2021. godine – pojasnila je Marina Šimičić.
Brodovi su dužine između sedam i osam metara, a rađeni su klasičnim načinom s rebrima i oplatom spojenom drvenim i željeznim čavlima. Nemaju kobilicu, već se na krmi i pramcu nalaze ojačanja u obliku krmene i pramčane statve. Plitkoća krme i te dvije paralelne gredice dokaz su izvlačenja condura krmom na kopno kada nisu bile u uporabi. Tako su u svako vrijeme bile spremne za pokret u slučaju potrebe. Brodovi po svom obliku spadaju u uske brodove te su se koristili kao brze veslarice, a u slučaju povoljnog vjetra podizalo bi se četvrtasto jedro. Condure su jedinstvene zbog starosti, ali i zbog konstrukcije. S obzirom na to da je rekonzervaciji kondura prethodila izrada detaljne projektne dokumentacije i 3D modela broda, konzervatori i restauratori se nadaju kako će ove starohrvatske brodove spasiti od daljnjeg popadanja.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
PRVI MAJ
Uoči Praznika rada sindikalci složni – rast plaća pojela je inflacija
Svijet
VIŠE POGINULIH
Tornado u južnoj Kini odnio živote
Nogomet
Zadar slavio u derbiju u Unešiću
Marin Oršulić: Važna pobjeda od koje ne treba raditi čudo
Zdravlje i ljepota
ALERGIJSKI ODGOVOR
Astma je kronična upala dišnih putova, a olakšati si možete pomoću nekih biljaka
Crna Kronika
Osuđen je
Pijan vrijeđao suprugu, a kasnije tvrdio: “Rekla mi je da imam malo spolovilo i da sam – kit!”
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Brojni građani i turisti na subotnjoj špici, evo koga smo sreli
Nogomet
Treća NL Jug, 26. kolo
Zadar preokretom slavio u derbiju i vratio se na prvo mjesto
Zadar
MUKE S MAJSTORIMA
MUKE PRI ADAPTACIJI STANA: ‘Majstori su nam uništili stan u srcu Zadra, šteta je…”
Crna Kronika
UHIĆEN JE
Ubojstvo u pokušaju na području Biograda: Željeznim predmetom pretukao muškarca, teško ga ozlijedio
Zadar
OB ZADAR