Lani smo prvi put izišli na tržište sa osam tona. Radimo s profitom. Prodaja dagnji uopće nije upitna. Mi svi ne bismo mogli zadovoljiti potrebe jednog velikog otkupljivača, a gdje su drugi mali potrošači, kaže upravitelj PZ Paklenica Ivan Bušljeta
Mi u Hrvatskoj nismo u stanju ni dagnje proizvesti za vlastite potrebe. One se uvoze iz Italije i Španjolske. Ako se jednom Talijanu i Španjolcu isplati proizvesti dagnje i dovesti ih u Hrvatskoj, zašto se nama u Starigradu to isto ne bi isplatilo.
Ovo je bila misao vodilja podvelebitskih zadrugara okupljenih u Poljoprivrednu zadrugu Paklenica kada su prije tri godine odlučili krenuti u osnivanje zadruge i pokrenuti proizvodnju dagnji u Velebitskom kanalu, kako kaže upravitelj Zadruge Ivan Bušljeta. Danas je njihova odluka, za mnoge u početku lucidna, počela davati rezultate.
Osigurano tržište
– Danas imamo dva uzgajališta na površini od jednog hektara, jedno u Selinama, a drugo na izlazu iz Starigrada prema Rijeci. Maksimalna proizvodnja je 60 tona dagnji godišnje, a mi smo sada na polovici. Lani smo prvi put izišli na tržište sa osam tona. Radimo s profitom. Prodaja dagnji uopće nije upitna jer tržište postoji. Mi svi ne bismo mogli zadovoljiti potrebe jednog velikog otkupljivača, a gdje su drugi mali potrošači, kaže upravitelj Bušljeta.
Sve izgleda lijepo, ali u cijeloj proizvodnji traži se puno fizičkog rada, ali i tražilo se puno uloženog vremena i truda da se dođe do prodaje. Počelo se sredinom 2008. godine. Bušljeta kaže da su se on i drugi zadrugari prvo vratili u prošlost kada su ljudi na starigradskom području živjeli većinom od poljoprivrede. Težak i naporan život doveo je do toga da ona praktično zamre. Umjesto poljoprivrede ljudi su se uhvatili turizma. Međutim, ni on se nije pokazao sretnom formulom jer su zarade male, a sezona kratka. Zbog toga se trebalo vratiti poljoprivredi i iskoristi turizam kao idealnu mogućnost tihog izvoza. Zašto strancu koji ne dolazi s novcem ne prodati domaći proizvod umjesto uvoznog. Ipak put do toga bio je težak i trajao je dugo.
Bespovratna sredstva
– Mi nismo imali proizvođače. Uobičajeno je da se u zadrugama okupljaju proizvođači, ali mi smo prvo morali njih proizvesti. Zatim smo uz pomoć tada Poljoprivredno savjetodavne službe obavili analizu mogućnosti i krenuli s dagnjama. U to vrijeme mogla su se dobiti bespovratna sredstva za razvoj proizvodnje. UNDP baš je krenuo s pilot-projektom morskog uzgoja dagnji na svjerozapadnom području Zadarske županije. Od njih smo dobili 120.000 kuna, 150.000 kuna od Ministarstva branitelja jer u zadruzi ima nas šest branitelja. Ministarstvo poljoprivrede nam je dalo 8.000, Općina Starigrad 18.000 i Zadarska županija 12.000 kuna. Ukupno 308 tisuća kuna što je bio lijep iznos za početak. Ipak trebalo nam je godinu i pol dana, dok smo dobili koncesiju i sve druge dozvole. I tada je bilo apsurdnih situacija. Eto, na primjer s mulom gdje bi privezali brod da dođemo do uzgajališta. Država vam da koncesiju za proizvodnju dagnji, ali ne da vam da napravite mul uz obalu. Ipak i to smo na kraju riješili.
U PZ Starigrad razmišljaju o pokretanju drugih poljoprivrednih grana – razvoj pčelarstva, smokvarstva, maslinarstva i uzgoj kamenica. Međutim, prvo treba naći ljude koji su voljni poduzetnički razišljati. Problem su u sredstva jer je danas u vrijeme recesije teže pronaći bespovratna sredstva u odnosu na razdoblje od prije tri godine, kako na kraju kaže Bušljeta.
Suša uzrokovala probleme i u uzgoju dagnji
Ovogodišnja suša uzrokovala je i probleme u uzgoju dagnji.
– Za uzgoj dagnje najpogodnije je ono more koje se miješa sa slatkom vodom. Područje polja u Selinama je bogato vruljama, ali u na području drugog polja ima manje vrulja, pogotovo u ovoj sušnoj godini. Zato tamo dagnje nisu narasle do konzumne veličine od najmanje šest centimetara. Sada tamo imamo 20 tona pretkonzumnih dagnji, kaže Bušljeta.
Razvoj bolji u kišnim sezonama
Uzgoj školjaka u Zadarskoj županiji u fazi je razvoja jer je Zadarska županija zonirala područja za njihov uzgoj i raspisala natječaje za dodjelu koncesija, ali također je i u fazi ispitivanja mogućnosti ekonomske isplativosti, kaže načelnik Odjela za ribarstvo pri HPK Lav Bavčević:
– Školjka ima dva bitna čimbenika koja utječu na isplativost uzgoja, a to su brzina rasta i popunjenost šupljine mesom. Školjka na našem području raste dosta dobro. Razvoj ovisi o stalnom utoku slatke vode tako da je on u kišnim sezonama bolji. Najpovoljnija područja za uzgoj su u Novigradskom moru i starigradsko područje. U Novigradskom moru je bolji, ali tamo se mogu javiti problemi s povećanom količinom slatke vode što poskupljuje proizvodnju, dok je u Selinama proizvodnja stabilnija, ali su školjke malo praznije, kako su pokazala preliminarni podaci.
najnovije
najčitanije
Svijet
ALOME ZURABIŠVILI
Gruzijska predsjednica stavila veto na zakon o stranim agentima: “To je ruski zakon”
Hrvatska
POTPREDSJEDNIK VLADE
Bačić: Milanovićeva izjava je bizarna
Hrvatska
BIVŠI MINISTAR
Mario Banožić prvi put nakon nesreće: “I ja proživljavam što i obitelj poginulog”
Zadar
RADOVI
U ponedjeljak se zatvara dio Ulice Franka Lisice
Hrvatska
BIJELA FLOTA
“Oliver” zaplovio prema Veloj Luci. Jadrolinijin trajekt spreman za prvu plovidbu
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Subotnja špica vrvila šetačima, pogledajte koga smo sve sreli
Zadar
zastupnik domovinskog pokreta
Damir Biloglav stavio saborski mandat u mirovanje, evo koji je razlog
Županija
nova nagrada
BRICO IZ SELINA Mladi Matko Jurlina talentom i umijećem pokorio i Portorož!
Zadar
rimski ugovori
Na današnji dan ustaški poglavnik Ante Pavelić prodao Zadar i Dalmaciju Talijanima
Zadar
ADOS-2