Stambeni krediti nudit će se po kamatnoj stopi koja će biti za pola postotna boda viša od onih s valutnom klauzulom, a predviđeno je i odobravanje kredita bez jamaca
Hrvatska poštanska banka odlučila je građanima ponuditi novi proizvod – stambeni kredit u kunama, bez vezanosti uz valutnu klauzulu. Odluku banka temelji na kontinuiranom poboljšanju poslovnih rezultata i financijskih pokazatelja, povoljnoj valutnoj i ročnoj strukturi izvora sredstava, kao i dobroj likvidnosnoj situaciji, objašnjava se u priopćenju HPB-a. U odnosu na kredite vezane uz valutnu klauzulu, kamata na kunske kredite bez valutne klauzule bit će za pola postotnog boda viša. Potez HPB-a zbio se u trenutku sve izraženijih traženja i stručne javnosti da se ukine valutna klauzula u Hrvatskoj.
Omča oko vrata
Raspravu je otvorila situacija s građanima koji su se prije pet-šet godina jeftino zaduživali kreditima vezanim uz švicarski franak, što se i ove tržišno turbulentne godine pokazalo rizičnom investicijom. Švicarska valuta, naime, smatra se prilikom za kojom investitori posežu u kriznim razdobljima i to je dovelo do snažnog rasta franka. Mnogim kreditno zaduženim građanima tako su stambeni krediti postali omča oko vrata zbog koje je i Vlada s bankarima otvorila razgovore i postigla dogovor s ciljem da se prezaduženom stanovništvu koliko-toliko olakša otplata duga.
“Uvjeti uz koje će banka odobravati stambene kredite u kunama razlikuju se od onih s valutnom klauzulom po kamatnoj stopi koja će biti za pola postotna boda viša. Za osiguranje kredita klijentima su na raspolaganju tri modela, a jedan od modela podržava i varijantu odobravanja kredita bez jamaca”, objašnjavaju iz HPB-a. Kao instrumente osiguranja tako korisnici kredita mogu koristiti i namjenski depozit, hipoteku na nekretninu, policu životnog osiguranja ili udjele u fondovima HPB Investa. Rok otplate kredita je do 30 godina s mogućnošću ugovaranja počeka od 12 mjeseci. Kredit se može iskoristiti i za otplatu ranije realiziranih stambenih kredita u HPB-u ili drugim bankama.
Procjena izloženosti
“S obzirom na svoj specifični položaj na bankarskom tržištu u zemlji i veliku povezanost upravo sa štednjom i depozitima u domaćoj valuti, donijeta je odluka da se stambeni krediti u kunama uvrste u ponudu banke u trajanju do kraja ove godine. Eventualno produljenje ponude stambenih kredita u kunama ovisit će o daljnjoj situaciji na tržištu i procjenama izloženosti banke valutnom, kamatnom i likvidnosnom riziku”, navode iz HPB-a.
U svojem priopćenju HPB podsjeća kako su svojim klijentima do sada nudili stambene kredite s valutnom klauzulom u eurima, dok krediti s valutnom klauzulom u švicarskim francima nisu nikada bili dio njihove ponude. Podsjećaju i kako su među prvima snizili kamatnu stopu na stambene kredite početkom godine ispod pet posto za pojedine kategorije klijenata, dok redovna stopa na tu vrstu kredita iznosi 5,95 posto.
Postojali, pa zamrli
Kunski stambeni krediti bez valutne klauzule nisu novina na domaćem tržištu. Postojali su i zamrli su, a HPB je ponudom stambenih kredita u domaćoj valuti pogodilo trenutak u kojem želi privući nove klijente imajući na umu rasprave o tome da je valutnu klauzulu odavno trebalo ukinuti. Prije četiri godine Volksbank Hrvatska prva je građanima ponudila kunske stambene kredite bez valutne klauzule i uz promjenjivu kamatu. Nakon toga i druge su banke građanima ponudile slične kredite, no zapravo ta je akcija bila kratkog vijeka i nakon 2008. godine nitko više nije spominjao kunske stambene kredite bez valutne klauzule. Ionako su oni predstavljali svega dva posto ukupnih kredita.
Konsolidirano poslovanje banke
Nekadašnji viceguverner Hrvatske narodne banke Čedo Maletić u rujnu 2009. godine preuzeo je vođenje Hrvatske poštanske banke. Prije toga dvije godine proveo je na čelu Imex banke. U vrlo kratkom razdoblju nakon preuzimanja HPB-a uspio je konsolidirati poslovanje te financijske insitucije preopterećene brojnim lošim kreditima i gubitkom. Sređivanjem poslovanja HPB-a u javnost su isplivali “sumnjivi” krediti – iz vremena dok su banku vodili Josip Protega i Ivan Sladonja – tvrtkama poput SMS-a, Đakovštine, KIO Orahice, Trasta… Bivši čelnici banke, pak, proveli su nešto vremena u Remetincu osumnjičeni u antikorupcijskoj aferi “Bankomat”.
najnovije
najčitanije
Nogomet
ODLUKA
Englezi ukidaju VAR?
Zadar
SRETNI DOBITAK
Sretni dobitnik iz Zadarske županije osvojio na igri Loto 7 više od 100.000 eura!
Hrvatska
tehnički ministar
Erlić: Sutra ću znati ostajem li u Vladi
Županija
ljubljana
Predstavljanje eno-gastronomske ponude Zadarske županije medijima i turističkom sektoru u Ljubljani
Županija
NAČELNIK OPĆINE KALI
OGLASIO SE BRUNO MIŠLOV: ‘Nisam ičime ugrozio bilo čiju sigurnost ili zdravlje. Ja sam jedina žrtva’
Crna Kronika
TRAGEDIJA
Mladić podlegao ozljedama nakon teške prometne nesreće kod Benkovca
Crna Kronika
elektra zadar
ISTRAGA USKOK-a 22 okrivljenika sumnjiče se na primanje i davanje mita zbog – priključaka struje
Crna Kronika
srušen i znak
BMW-om se zabio u parkirana vozila na Foši!
Zadar
NEDOSTATAK RADNIKA
Turistička sezona pred vratima, poslodavci u turizmu na mukama
Zadar
SRETNI DOBITAK