Četvrtak, 30. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

22 C°

NEDOSTATAK RADNIKA

Turistička sezona pred vratima, poslodavci u turizmu na mukama

Autor: Nikolina Lucić

14.05.2024. 11:29
Turistička sezona pred vratima, poslodavci u turizmu na mukama

Foto: Luka Jeličić



Turistička sezona je pred vratima, što za ugostitelje, hotelijere i brojne druge poduzetnike i obrtnike u turizmu, znači početak napornog i predanog rada. Zadar i regija iz godine u godinu su sve primamljivija destinacija posjetiteljima iz cijeloga svijeta koje, unatoč činjenici da broj smještajnih kapaciteta kontinuirano raste, najviše u sektoru smještaja u domaćinstvima i nekomercijalnom smještaju, u restoranima, barovima i kafićima ima poslužiti sve manje djelatnika.


Turizam se zato sve više oslanja na uvoznu radnu snagu. U ranijim je sezonama to najčešće bila ona iz naše regije – BiH, Srbije, Makedonije i Albanije, no od pandemije koronavirusa kao konobari, kuhari, sobarice i pomoćni djelatnici u turizmu, ali i u sve više drugih gospodarskih grana, rade radnici iz Nepala, Indije, Bangladeša i drugih zemalja.


Kako su nam kazali naši sugovornici, Robet Kovačević iz zadarskog Ceha ugostitelja i Denis Ikić, predsjednik HGK-a Županijske komore Zadar, dvosjekli je to mač jer, iako strani radnici pristaju raditi za manje plaće, upitna je njihova stručnost.




Uvoz radne snage sve više postaje i socijalnim problemom, jer naše se društvo u velikom broju slučajeva pokazalo nespremnim prihvatiti žitelje takozvanih »trećih zemalja«, za koje se u više navrata kazivalo kako kulturološki ne pripadaju hrvatskom društvu. S gospodarske se, pak, strane ne može poreći kako Hrvatskoj strana radna snaga treba, jer neproporcionalno se velik broj domaćih radnika iseljava u druge zemlje EU-a.


Prema podacima PU Zadarske od 2018. godine vidljiv je stalni trend povećanja broja izdanih dozvola za zapošljavanje stranih radnika. U 2023. godini Policijska uprava zadarska je izdala 10 053 dozvola za boravak i rad stranim državljanima koji dolaze iz 53 zemlje. U najvećem broju dozvole su izdane državljanima Bosne i Hercegovine, Nepala, Sjeverne Makedonije, Srbije.


U ovoj godini, u razdoblju od 1. siječnja do 30. travnja 2024. godine, Policijska uprava zadarska izdala je ukupno 4 504 radnih dozvola za strance, što je u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, povećanja broja izdanih radnih dozvola za 155 posto, tj. u istom razdoblju u 2023. godini izdano je 2 893 radnih dozvola.


Stranci kojima je izdana dozvola za boravak i rad dolaze iz 45 zemalja svijeta od toga najviše iz Nepala, Bosne i Hercegovine, Bangladeša te Indija i Srbije. Po djelatnostima strani državljani se najviše zapošljavaju u graditeljstvu, ugostiteljstvu i turizmu, industriji, poljoprivredi i ribarstvu.



Kako do dobrog radnika?


Ikić nam je kazao kako su pojedinačna iskustva i mišljenja poslodavaca u turističkoj branši oprečna i podijeljena.


– Što se hotelijerstva tiče, neke hotelske kuće u našoj županiji, a radi se pretežno o objektima koji posluju cijele godine, odlučuju se na zapošljavanje isključivo domicilnog stanovništva. S druge strane, subjekti koji posluju jedan dio godine više se odlučuju za zapošljavanje stranih radnika.


Prošle godine Zadarska županija je s 15,2 milijuna noćenja bila na četvrtom mjestu među svim županijama. Početak ove godine obilježio je rast turističkog prometa za oko 15 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a pozitivne su i najave s međunarodnih turističkih sajmova, kazao je Ikić.


Rast turističkog prometa kao posljedica nekontroliranog širenja broja ležajeva u turizmu sa sobom neizbježno povlači i potrebu za sve više radnika, no kako nam je kazao Kovačević, sve je teže pronaći ne samo dobrog, već i iskrenog djelatnika, neovisno odakle dolazi.


– Stanje na terenu je katastrofalno. Vlada kaotična situacija, gdje se ljudi javljaju s teško ispunjivim uvjetima, traženjima smještaja i povlastica. Zauzvrat obrtnici i poduzetnici dobivaju malu ili nikakvu garanciju da će se djelatnik uopće pojaviti u Zadru i moći obavljati svoj posao.


Ako strani radnik već nije radio za određenog poslodavca, teško je provjeriti njegove stvarne kvalifikacije i radno iskustvo.


Ne odnosi se to samo na radnike iz azijskih zemalja, već općenito da veliki dio bazena raspoložive radne snage za poslove u turizmu, kaže Kovačević istaknuvši kako se za stranog radnika pokreće pravna i zakonska procedura, te sklapanje uvjeta radnog ugovora praktički na daljinu, što poslodavcima uvelike ograničava manevarski prostor i provjeru sposobnosti budućih djelatnika.


Potražnja za zanimanjima kuhara, konobara i hotelskog osoblja je najveća. No, većina zanimanja u turizmu je deficitarna i trebat će duže razdoblje za kadrovsku stabilizaciju u turističkoj industriji.


– Dijelom će se to postići edukacijom i povećanjem kvalifikacija novopridošlih radnika, a dijelom povećanjem plaća. Već sad profitne stope poduzetnika u turizmu omogućavaju isplatu većih plaća. Proklamirana buduća orijentacija na elitni turizam i klijentelu više kupovne moći, vodit će većoj dobiti i većim plaćama, a paralelno je potrebno osigurati i povećanje kvalifikacija radne snage.


Vezano za ovu temu bitno je napomenuti kako su tvrtke koje spadaju u komunalne i prometne djelatnosti, a koje čine svojevrsnu potporu turizmu, također počele zapošljavati strane radnike, napominje Ikić.



Nemoguća misija


Nedostatak radne snage, osobito kvalificirane, već je nekoliko godina najveća poteškoća u poslovanju turističke industrije.


– Također, kao značajan problem ističu se dugotrajne procedure dobivanja radnih dozvola za strane radnike i njihov smještaj, a poglavito u sezoni s obzirom na turistički aspekt Zadarske županije, nedostatak kvalitetnih smještajnih kapaciteta i posljedično visoke cijene smještaja za strane radnike.


Neki poslodavci čak pribjegavaju izgradnji posebnih smještajnih objekata kako bi riješili ovaj gorući problem. Ne samo da nedostaje domaćih radnika, već se polako prazni i bazen raspoložive sezonske radne snage u susjednim zemljama, zbog čega poslodavci sve više zapošljavaju radnike iz dalekih zemalja, ponajviše iz Nepala, Filipina, Indije, Bangladeša, Egipta i Gruzije, nerijetko se suočavajući s njihovim slabim kvalifikacijama, jezičnim i kulturološkim barijerama, ističe Ikić.


Sve to pokazuje koliko je ova tema ozbiljna i kako joj treba posvetiti posebnu pozornost kako ne bi imala negativne reperkusije na stabilnost turističkog sektora.


– Upravo stoga, Hrvatska gospodarska komora na državnoj razini, a Županijska komora Zadar i na lokalnoj razini, pokrenule su niz edukacija poslodavaca o zakonskoj regulativi i procedurama pri zapošljavanju stranih radnika. Jedna takva održana je ovih dana s temom »Kako zaposliti stranog radnika, procedure i izazovi«, navodi Ikić.


S druge, pak, strane Kovačević smatra kako cijeli sustav radi, ali često se dešava da se potencijalni radnici predomisle i od posla odustanu u zadnji tren.


Poslodavce to, dodaje on, stavlja u iznimno težak položaj, jer potpuno se ekipirati za sezonu postalo je nemoguća misija. Turizam se u urbanim sredinama kao što je Zadar sve više proteže u pred i posezonu, što pronalazak radnika čini još težim.


– Što se tiče zapošljavanja radnika iz dalekih zemalja, od njih se u prvoj sezoni, pa čak i dvije ili tri, sve dok ne steknu točnu sliku o našim uvjetima rada, jeziku i kulturi, teško može očekivati konkretan doprinos u najjačoj špici sezone.


Oni, kako sada stvari stoje i s obzirom na napore institucija za njihovom integracijom i uključenjem u naše društvo, mogu obavljati jedino poslove u pozadini.


Osobe iz drugog govornog područja, kojima engleski nije primarni jezik, uz sav trud i entuzijazam ipak još uvijek ne mogu u punoj mjeri zamijeniti domaćeg radnika, Kovačević.



Raste broj izdanih dozvola


U medijima se i u javnosti čuju mnoge rasprave upravo na temu uvoza radne snage, kako zbog odljeva kvalificiranih domaćih radnika u druge zemlje EU-a, tako i orijentacije ka stranim radnicima, koji najčešće rade u prekrarnim zanimanjima i na pozicijama koje ne zahtijevaju visoke kvalifikacije.


– Naravno da su niske plaće u višegodišnjem razdoblju i u javnom i u privatnom sektoru bile glavni motiv odljeva radne snage. Vlada Republike Hrvatske tvrdi da će nedavna povećanja plaća u javnom sektoru potaknuti i privatni sektor na djelovanje u tom pravcu.


To bi smanjilo daljnji odljev kadrova te neke potaknulo na povratak u Hrvatsku, nada se Ikić i dodaje kako je Županijska komora Zadar nedavno pokrenula suradnju sa Sveučilištem u Zadru i srednjim strukovnim školama s ciljem povezivanja tvrtki te studenata i učenika u svrhu pronalaska adekvatnog zaposlenja mladih ljudi u svojoj struci.


– Potražnja za stranim radnicima u Zadarskoj županiji raste iz godine u godinu, čemu svjedoče podaci PU zadarske prema kojima je u prva tri mjeseca 2024. godine izdano je 3.050 dozvola što je povećanje od 78 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. tada je ucijeloj godini izdano 10.037 dozvola. Stoga možemo zaključiti kako će se ovaj trend u budućnosti nastaviti, naglašava Ikić.


– Tri strana radnika, iz Nepala, ili druge daleke zemlje, a potkrepljujemo to iz našeg iskustva, potrebna su da zamijene jednog radnika, naročito s dugogodišnjim iskustvom rada u našem turističkom sustavu. Turizam je tercijarna djelatnost i on preživljava na kvaliteti.


On je bogomdani biznis u našoj regiji. Problem djelomično leži i u činjenici da se naše turističko tržište naglo otvorilo onom svjetskom i da samo našem području već sada na dnevnoj bazi gravitiraju deseci avionskih letova, a da ne govorimo o cestovnom priljevu turista, naglašava Kovačević, koji smatra kako trenutni sustav poslovanja u turizmu nije održiv s obzirom na rast prometa.


Već sad strani radnici u gospodarstvu Zadarske županije, dakle bez javnog sektora, čine preko 25 posto zaposlenih i taj će njihov udio dodatno rasti u srednjem roku.


– Ne postoji šansa da mi, s našim kapacitetima možemo pratiti priljev ljudi, ali i kapitala u naš turizam s našim organizacijskim sustavom i postojećom infrastrukturom, dodao je Kovačević, istaknuvši kako su u uslužnom sektoru najugroženiji mali obrtnici i poduzetnici, jer sustav im ne ide na ruku i često se zanemaruje njihove probleme, jer, čini se, kako se i bez njih može funkcionirati.


Izgradnja smještaja


– Čak i uz najbolje namjere postaje nam sve teže pronaći smještaj za radnike na nekoliko mjeseci, zbog čega se neki čak odlučuju i na investicije u izgradnju vlastitih smještajnih objekata.


Patrik Maček/PIXSELL


HBOR sada čak i sufinancira kupnju nekretnina za smještaj radne snage, što dovoljno govori o tome u kakvom se stanju naše gospodarstvo nalazi. Pred poduzetnicima su veliki troškovi, jer zaposlenicima se trebaju, osim osnovnih režija i potreba osigurati i pristojni uvjeti života dostojni čovjeka.


Ljudi nisu sardine i nije dopustivo da se, kao kada su naši radnici odlazili na rad u Njemačku, živi u nemogućim uvjetima. Treba napokon priznati da strani radnici u Hrvatsku ne dolaze štedjeti i preživljavati, već živjeti i privređivati za sebe, svoje obitelji, ali i našu ekonomiju, kaže Kovačević i podsjeća kako su sezoeu oduvijek bile teške, ali bile su kraće.


– Mogli smo se tada pokriti sa studentima, prijateljima i obiteljima, koji bi nam pomogli i uskakali kad zagusti. Sezona više, barem u Zadru, ne traje par mjeseci, već skoro cijelu godinu, zbog čega ogromnih problema s radnom snagom ima. S druge, pak, strane problema s priljevom novca nema, ali mi ga ne možemo uzeti ako nemamo kvalificirani bazen radnika za zapošljavanje, rezimirao je Kovačević.


– Županijska komora Zadar prepoznala je važnost ove teme te je svoje aktivnosti usmjerila upravo na rješavanja problema radne snage svojih članica pa je u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Ministarstvom unutarnjih poslova organizirala radionice na temu procedura zapošljavanja stranih radnika, ali i događaje koje imaju za cilj olakšati put tvrtkama ka željenim zaposlenicima.


HGK je pokrenula i prvi integracijski program za strane radnike u Hrvatskoj »Welcome to Croatia« koji potiče bržu integraciju stranih radnika u društvene procese, olakšava percepciju Hrvatske kao zemlje domaćina, ali i usmjerava korisnike programa prema općeprihvaćenim poslovnim normama i standardima te olakšava integraciju u procese rada domaćeg poslodavca, kaže Ikić dok Kovačević napominje kako se problem ne odnosi samo na osoblje, već i cijeli sustav koji već sada teško funkcionira.


– Pogledajte samo količine smeća koje ljeti preplavljuju spremnike. Njih netko treba pokupiti. Ali, ako su radnici nezadovoljni svojim uvjetima teško da će se sustav održati na nogama. Isto tako, od povećanja turističkog prometa profitiraju veliki igrači, distributeri i lanci nabave, zaključuje Kovačević, poručivši kako i »sitnica« kao što je traženje parkinga na Poluotoku za vrijeme sezone utječe na to oće li se netko odlučiti za rad u ugostiteljskim objektima u staroj jezgri.


– Izvan turizma i građevine sektor koji zapošljava najviše stranih radnika je prerađivačka industrija te se u ova tri sektora i dalje očekuje najveća potražnja za stranom radnom snagom.


Međutim, treba napomenuti kako se članice Županijske komore Zadar iz svih sektora gospodarstva, ne samo iz tri prethodno nabrojena, sporadično obraćaju vezano za potrebe zapošljavanja stranih radnika i problema s radnom snagom općenito, upozorava Ikić.