Samostan sv. Frane dobitnik Europske oznake za baštinu

Samostan sv. Frane u čijoj je sakristiji 1358. godine potpisan čuveni Zadarski mir, sa sedam lokaliteta iz šest europskih država u zajedničkoj transnacionalnoj prijavi mreže »Mjesta mira«, dobitnik je Europske oznake za baštinu u selekciji 2025./2026. »Mjesta mira« su transnacionalna europska baštinska cjelina koju čini sedam partnerskih lokaliteta iz šest zemalja, a povezuju ih mirovni ugovori sklopljeni između 13. i 19. stoljeća. Danas, kada svijet sve više tone u ratovanje i rasulo ta mjesta svjedoče o dugoj i složenoj europskoj povijesti rješavanja sukoba, diplomacije i suživota. Premda ukorijenjena u različitim političkim, kulturnim i arhitektonskim kontekstima, ona su ujedinjena svojom ulogom u formaliziranju mirovnih sporazuma koji su preoblikovali teritorije, odnose moći i sustave upravljanja diljem Europe. Dodijeljena Oznaka europske baštine, za lokalitete mreže »Mjesta mira« bitno će doprinijeti povećanju vidljivosti unutar ukupne nacionalne i europske kulturno-povijesne baštine, jačanju kulturnog turizma, s naglaskom na kulturu mira.

Prije nekoliko dana u Bruxellesu dodijeljene su Europske oznake baštine 2026. i proslavljeno je 15 godina ove inicijative u Muzeju umjetnosti i povijesti.

Priznanje Zadarskog mira

Da će ova oznaka donijeti veću vidljivost i bolji turistički značaj samostanu, nada se i gvardijan fra Stipe Nosić koji je u razgovoru za Zadarski list naglasio kako u samostanskoj riznici čuvaju baštinu iznimne povijesne vrijednosti koju treba i vidjeti i očuvati. Omiljen i poštovan među Zadranima, samostan sv. Frane čuva neke od najvažnijih primjera gotičke umjetnosti u Dalmaciji. Među njima se posebno ističe procesijski križ iz 14. stoljeća, djelo vrhunskog zadarskog zlatara Franje iz Milana, koji je nekoć bio ukraden, a nedavno vraćen samostanu. Riječ je o jednom od najvrjednijih primjera srednjovjekovne zlatarske umjetnosti u Hrvatskoj. Sam Franjo iz Milana smatra se najznačajnijom osobom među brojnim zlatarima koji su djelovali u Zadru tijekom 14. i 15. stoljeća.

Jedan od ključnih razloga za dobivanje Europske oznake za baštinu jest Zadarski mir, potpisan 1358. godine. Tim je mirovnim ugovorom između hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca i Mletačke Republike Dalmacija na sljedećih pola stoljeća bila uključena u Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo, čime je započelo zlatno razdoblje gospodarskog i kulturnog procvata Zadra.

Fra Stipe u svojim istupima neumorno ističe važnost Zadarskog mira, kako u širem povijesnom kontekstu, tako i za sam grad Zadar. Ujedno naglašava da je, s obzirom na značaj restitucije procesijskog križa za zadarske franjevce i baštinu koju stoljećima čuvaju, taj događaj dodatno dobio na važnosti. Prema njegovim riječima, vrlo je vjerojatno da je križ samostanu darovala Elizabeta Kotromanić upravo povodom potpisivanja Zadarskog mira.

Sakralna riznica

Zadarski mir ovime napokon postaje prepoznat i vidljiv i na europskoj razini. To nam je važno ne samo zbog povezivanja važnih europskih središta mira, nego i zato što želimo da svi Zadrani budu njegovi promotori. Najglasnija su pritom i dalje djeca, koja svake godine posebnim programom obilježavaju obljetnicu njegova potpisivanja, kazao je Stipe Nosić. Naime, svake godine, Grad Zadar u suradnji sa samostanom sv. Frane i zadarskom osnovnom školom Zadarski otoci, Sveučilištem u Zadru, obrazovnim, kulturnim i drugim ustanovama i udrugama, svečano obilježava godišnjicu potpisivanja Zadarskog mira, upravo u samostanu sv. Frane.

POVIJESNO BOGATSTVO

Kompleks sv. Frane najstarija dalmatinska crkva sagrađena u gotičkom stilu. Iza glavnog oltara iz 1672. godine nalazi se nekadašnje svetište s korskim sjedalima iz 1394., bogato ukrašenima rezbarijama u stilu cvjetne gotike, rad majstora Giacomo da Borgo Sansepolcro. U uređenoj riznici, smještenoj uz sakristiju, čuva se umjetnička zbirka crkve s brojnim eksponatima, među kojima se posebno ističe slikano raspelo iz 12. stoljeća kao najvrjedniji primjerak

Prijava samostana sv. Frane proizišla je iz članstva Grada Zadra u Europskoj mreži mjesta mira od 2012. godine i suradnji s partnerima unutar mreže.

Fra Stipe Nosić ne skriva nadu da bi ovo priznanje moglo dodatno povećati zanimanje za bogatu samostansku riznicu. Ustrajno naglašava koliko je važno da se što više posjetitelja upozna s njezinim vrijednim blagom.

Civilizacijska tekovina

– Dugo smo tražili ovakvu potvrdu važnosti Zadarskog mira, ne zbog sebe ili ugleda samostana, nego zbog same važnosti Mira kao jedne od temeljnih civilizacijskih vrijednosti. To što je potpisan u sakristiji našeg samostana rezultat je povezanosti Anžuvinaca i Franjevačkog reda. Na to upućuje i procesijski križ koji je Elizabeta Kotromanić, povodom te povijesne prigode, darovala samostanu, istaknuo je fra Stipe Nosić pojasnivši kako je kompleks sv. Frane najstarija dalmatinska crkva sagrađena u gotičkom stilu. Iza glavnog oltara iz 1672. godine nalazi se nekadašnje svetište s korskim sjedalima iz 1394., bogato ukrašenima rezbarijama u stilu cvjetne gotike, rad majstora Giacomo da Borgo Sansepolcro. U uređenoj riznici, smještenoj uz sakristiju, čuva se umjetnička zbirka crkve s brojnim eksponatima, među kojima se posebno ističe slikano raspelo iz 12. stoljeća kao najvrjedniji primjerak.

Južno od crkve nalazi se renesansni klaustar iz 1556. godine, u sklopu kojega se čuva i bogata samostanska biblioteka.

Međutim, kako kaže, unatoč svim tim povijesnim posebnostima, broj posjetitelja koji obilaze samostansku riznicu i dalje premalen. Nosić je godinama služio u franjevačkom samostanu u Dubrovnik gdje se turisti i posjetitelji izmjenjuju gotovo bez prestanka.

– Tamo u jednom danu prođe posjetitelja koliko nas u Zadru posjeti u nekoliko mjeseci. Nadamo se da će kroz ovu oznaku doći i do bolje vidljivosti i popularizacije povijesti koju čuvamo, te da se svi Zadrani pridruže djeci iz OŠ Zadarski otoci u glasnom promoviranju poruke mira, više od pola tisućljeća od kad je Zadarski mir potpisan, zaključio je Nosić.

Grad Zadar, u suradnji s brojnim drugim gradovima i mjestima u kojima su kroz povijest također potpisivani mirovni sporazumi, radi na promicanju kulture mira, ali i na očuvanju i predstavljanju svoje bogate povijesne i kulturne baštine, zajedničkih korijena te poveznica na regionalnoj i europskoj razini.

Zadar se posebno ponosi najstarijim franjevačkim samostanom izvan Italije, koji je od davnina važno sjecište kulturnih i vjerskih događanja te mjesto na koje su ljudi i danas snažno vezani.

Europsko nasljeđe

Šime Erlić, gradonačelnik Zadra, prisustvovao je ovoj prestižnoj dodjeli, a obratio se u ime dobitnika, Mjesta mira i Grada Zadra, kazavši kako je u ovim izazovnim vremenima, ova oznaka podsjetnik koliko je važno danas sačuvati mir.

– Povijest nas uči da mir donosi prosperitet, razvoj i rast. U Hrvatskoj i Zadru istinski cijenimo mir jer smo prije samo tri desetljeća imali razorni Domovinski rat. Unatoč tome, Zadar je postao veliki, moderan grad s bogatom kulturnom baštinom. Ali, itekako smo svjesni temelja na kojima su izgrađeni naš grad i Europa. Svjesni smo koliko je bilo važno potpisati Zadarski mirovni ugovor 1358. godine u crkvi sv. Franje. To je bila prekretnica koja je donijela gospodarski, kulturni i politički preporod Dalmaciji, zahvaljujući kojoj se osnovalo naše Sveučilište u Zadru, a od tog vremena datira i škrinja sv. Šime. Sjećanja na bogatu prošlost mogu nam poslužiti kao svjetionik za budućnost, kazao je Erlić, najavivši kako upravo u Zadru planiraju okupljanje ovogodišnjih laureata.

U Hrvatskoj su tri nositelja Oznake europske baštine: uz transnacionalnu mrežu »Mjesta mira« sa samostanom sv. Frane u Zadru, nositelji te oznake su i Muzej krapinskih neandertalaca s nalazištem Hušnjakovo (od 2016.) i Muzej vučedolske kulture (od 2022. godine). Od svog osnutka, EHL je narastao na 80 lokacija u 23 europske zemlje, tvoreći živi muzej Europe koji odražava i raznolikost njezine povijesti i jedinstvo njezinih vrijednosti. Ove lokacije svjedoče o borbama i postignućima, prošlim sukobima i trajnom miru, utjelovljujući načela ljudskog dostojanstva, demokracije, slobode, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava.

Oznaka europske baštine inicijativa je Europske komisije, podržana programom Kreativna Europa i provedena u suradnji s državama članicama sudionicama. Od 2011. godine Europska komisija dosljedno podržava razvoj EHL-a kao vodeće inicijative, jačajući vidljivost zajedničke europske baštine i približavajući njezine priče građanima diljem Europe.

Sadržaj je nastao u suradnji s Gradom Zadrom.