Novigradska škola provodi program cjelodnevne nastave: 'Djeca sada manje zadaće pišu kući...'

Osnovna škola u Novigradu sa svojom podružnicom u Paljuvu jedina je škola Zadarske županije koja je dijelom četverogodišnjeg eksperimentalnog projekta cjelodnevne nastave, koji provodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Nastavno i stručno osoblje škole s njezinih 25 učenika tako od početka godine rade u novom sustavu i jednoglasno se slažu kako djeluje. Nakon dugotrajne pripreme i prijave za projekt, porođajnih muka prilagodbe na novi način rada i učenja, na prvoj je sjednici nakon zimskih praznika na redu prva evaluacija.

Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola – Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« u svom bi idealnom obliku trebao unaprijediti kvalitetu osnovnog obrazovanja, a model cjelodnevne škole sastoji se od četiri odgojno – obrazovna programa. »Program A1« obuhvaća nacionalni kurikulum koji uključuje obaveznu i izbornu nastavu. »A2, potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja«, namijenjen je pružanju dodatne podrške učenicima u njihovom obrazovnom napretku. »B1« obuhvaća izvannastavne aktivnosti koje će obogatiti školski program, dok će »B2« program uključivati izvanškolske aktivnosti koje će biti dostupne učenicima izvan redovnog školskog vremena.

Zaposlen kineziolog

U Osnovnu školu u Novigradu osim učitelja i nastavnika koji stvaraju nove zabavne i edukativne programe i radionice u sklopu »B1« programa dolaze i stručnjaci i treneri raznih sportova, pjevanja i glazbene poduke. Cjelodnevna je nastava tako djeci i njihovim roditeljima omogućila lakše planiranje svakodnevice, veći izbor izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, te sigurno mjesto gdje djeca mogu napisati dio zadaće i ponoviti te utvrditi osnovno dnevno gradivo, da bi potom u opuštenoj atmosferi i u društvu prijatelja brusili svoje kreativne i sportske vještine i znanja.

Uputili smo se zato u novigradsku školu, gdje smo razgovarali s ravnateljicom i stručnim djelatnicima, ali i ono najvažnije, kako bismo od djece saznali kako im se sviđa novi režim nastave i ponešto dulji školski dan. Učenike kombiniranog prvog, trećeg i četvrtog razreda u četvrtak smo zatekli na dodatnoj nastavi tjelesnog odgoja i nakon žestoke nogometne utakmice po proljetnim temperaturama raspravili što to za njih znači koji se sat duže svaki dan družiti s učiteljima i profesorima. Nastava tjelesnog odgoja jedan je od temelja cjelodnevne nastave u Novigradu i djeca od ove godine skoro svaki dan imaju sat tjelesnog uz jutarnju stanku za razgibavanje prije doručka u školi.

Škola je zato zaposlila i još jednog nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture koji radi isključivo s učenicima do četvrtog razreda. Nastava tjelesnog tako im je kvalitetnija, učestalija i veselija, jer nastavni program sada im kroji stručnjak kineziolog, koji umjesto učitelja razredne nastave sada vodi brigu o tjelesnoj aktivnosti djece.

Foto: Mislav Klanac

Teško je biti prvašić

Zajedno sa školskim pedagogom Eduardom Plećašem saznali smo kako je nogometna utakmica obilovala pogocima i trčanjem. Da im je ponekad malo dug dan u školi iskreno su nam priznali, ali dodaju i kako sada u školi imaju puno više različitih radionica i programa. Četvrtkom je, osim dodatnog sata tjelesnog odgoja, na rasporedu i pričaonica te kreativna radionica. Sve ove izvannastavne aktivnosti organiziraju i pripremaju sami djelatnici škole, a za kreativne je priče zaslužna školska knjižničarka.

Anastazija nam se potužila kako dečki iz razreda znaju u žaru igre jako napucati loptu.

– Ako dovoljno ne pazimo, lopta nekog može udariti, dodala je, priznavši kako je biti prvašić ponekad i teško.

– Prošlog smo četvrtka radili »Petra Pana«, a knjižničarka nas svakog tjedna iznenadi novom pričom. Pričaonica je super, kazao nam je Ivan, koji voli čitati priče, ali, kaže nam, još nije spreman glumiti likove iz svojih najdražih priča. No, gluma i igrokazi nisu im strani, jer za božićne su blagdane imali posebnu predstavu, kazala je Ela.

Dio je djece ostao na pričaonici i kreativnom satu, a dio otišao kući. Tako je svaki dan. Nudi im se bogat program od čak osam izvannastavnih aktivnosti između kojih djeca mogu birati, a samo neki od njih su robotika, domaćinstvo, zbor, eko grupa, pričaonica i kreativni kutak. Dio nastave izvode i učitelji koji dolaze iz drugih škola. Nastava je opuštena i uvijek živa, a djelatnici nam kažu kako u malim razredima bolje upoznaju djecu, saznaju detalje njihove svakodnevice i lakše kroje svoje nastavne planove.

Foto: Mislav Klanac

Manje zadaće kući

Novi školski profesor tjelesnog Ante Zekanović nam je kazao kako je za njega rad s djecom oduvijek bio jedina opcija.

– Dodatna je nastava iz tjelesnog svakako plus, jer danas se djeca od rane dobi sve manje kreću i sve nezdravije hrane. U školi sada osim dodatne tjelesne aktivnosti imaju i zdrave kuhane obroke, naglasio je Zekanović.

Ravnateljica Branka Maroja kazala nam je kako je škola oduvijek bila pionir u prihvaćanju novih programa i tehnologija.

– Nastava funkcionira po zacrtanim programima, kako redovita, tako i potpomognuto učenje. Mi smo u projekt ušli svjesni problema i prepreka na koje bi mogli naići, jer za četiri bi godine sve škole trebale funkcionirati na ovaj način. Prva smo osnovna škola koja je 2014. godine uvela e-Dnevnik, a potom smo ušli i u projekt e -Škole. Za projekt eksperimentalne nastave ionako su se samo mogle prijaviti škole koje nastavu izvode u jednoj smjeni. Mi smo mala škola, a ovaj nam je projekt osim brojnih mogućnosti za rast i napredak djece donio i opstojnost i nastavak naše obrazovne tradicije, istaknula je Maroja, dodavši kako je struktura nastavnog dana obogaćena i kvalitetnija.

– Pošto naši učitelji rade s kombiniranim odjeljenjima, potpomognuta im je nastava došla umjesto dopunske i dodatne nastave. Tu ističu kako je stari sustav bio lakši u smislu da se vrijeme moglo jednako odvojiti za darovite i učenike kojima je trebala dodatna pomoć u savladavaju gradiva, dodala je Maroja, kazavši kako djeca sada puno manje zadaće pišu kući, ali obveza rada i učenja kod kuće s roditeljima nikada neće nestati.

– To je možda jedna od zabluda s kojima su se roditelji suočili, očekujući kako će obveza rada i ponavljanja gradiva s djecom potpuno prijeći u školsku oblast, naglasila je Maroja. Od sportskih, do glazbeno-umjetničkih, kreativnih filmskih i glumačkih radionica, do robotike, ekologije i domaćinstva, sve se to u sklopu izvannastavnih aktivnosti nudi u školi.

Kuhinja

– Važno je istaknuti da u ovakvom sustavu roditelji koji imaju redovno zaposlenje, naročito izvan mjesta stanovanja, zna gdje mu je dijete i kako provodi vrijeme u školi. A i djeca im u školi imaju marendu i topli ručak. Pred nama je uređenje školske kuhinje u našoj matičnoj školi, gdje sada još uvijek imamo samo čajnu kuhinju. Kuhinja nam je u Područnoj školi Paljuv, odakle nam svaki dan stiže hrana. Uređenje se financira sredstvima alociranima od strane ministarstva. U objektu područne škole u budućnosti se planira i otvorenje vrtića, tj. osiguranje dodatnih kapaciteta vrtića Pridraga, naglasila je Maroja, dodavši kako cjelodnevna nastava izvrsno potiče kreativno razmišljanje i nove vještine.

Pedagog Eduard Plećaš kazao nam je kako se povećala satnica hrvatskog jezika i matematike, a engleski jezik i tjelesna kultura, te STEM predmeti također su prepoznati kako sastavnice koje treba dodatno poticati, posebice kroz potpomognuto i obogaćeno učenje, te kreativne izvannastavne programe.

– Po projektu dobivamo dvije tisuće eura po aktivnosti, tako da djeci možemo omogućiti svu opremu koju trebaju. U školi se izmjenjuju treneri, filmski redatelji, pjevači i uče ih novim vještinama. Projekt jako pozitivno djeluje na kreativni aspekt i maštu, pojasnio je pedagog, dok je Maroja naglasila kako se duži ostanak u školi kompenzira širokom lepezom aktivnosti koje prije nisu postojale u školi.