Zanimljivim radionicama obilježena 9. Međunarodna noć šišmiša

Od 1997. Tajništvo sporazuma o održavanju populacije europskih šišmiša (EUROBATS) promovira ono što je s godinama preraslo u Međunarodnu noć šišmiša. Diljem Europe i šire, u više od 50 zemalja entuzijasti su pozvani da svijet šišmiša približe široj javnosti. Volonteri neumorno rade kako bi u centar pozornosti stavili fascinantni svijet ovih sisavaca. Nacionalni park Paklenica sa svoje 24 vrste šišmiša predstavlja važno stanište u Hrvatskoj pa su sada već tradicionalno obilježili po deveti put Međunarodnu noć šišmiša nizom zabavnih i edukativnih radionica za djecu kod Pakleničkog mlina, a o tome nam je otkrio nešto više organizator i stručni savjetnik vodič – interpretator, Nikica Bušljeta.

Različite radionice

– Posjetilo nas je četrdesetak djece te smo imali različite radionice. Tako smo izrađivali bedževe i igrali edukativne igre. Pored toga, djeca su imala priliku upoznati se s ultrazvučnim uređajem, tzv. bat detektorom za visoke frekvencije uz pomoć kojeg se otkrivaju različite vrste šišmiša. Tako smo u našoj šetnji otkrili dvije vrste šišmiša. Također, po šumi smo postavili ploče s nekim glavnim karakteristikama šišmiša, a djecu su uz pomoć roditelja prikupljali te podatke za naš mali kviz o šišmišima, kazao je Bušljeta.

Šišmiši su jedini sisavci koji lete aktivno, dok svi ostali leteći sisavci lete pasivno, primjerice leteći lemur ili leteća vjeverica, priča nam Bušljeta te dodaje kako su zanimljivi i po tome što, iako toplokrvna bića, imaju promjenjivu tjelesnu temperaturu.

– Šišmiši su zanimljivi i po tome što u odnosu na ostale male sisavce, na primjer miševe i štakore, žive duže. Tako je najstariji zabilježeni šišmiš u divljini imao 41 godinu, a pronađen je u jednoj špilji u Sibiru. Međutim, prosječni životni vijek jednog šišmiša u divljini je oko dvadeset godina, istaknuo je Bušljeta.

24 vrste šišmiša

U NP Paklenica obitava 24 vrste šišmiša, a ženski šišmiši mogu na svijet donijeti samo jedan par mladih šišmiša godišnje pa je to jedan od razlog zašto je njihova zaštita od iznimne važnosti.

– U Hrvatskoj pronalazimo 33 vrste šišmiša, a od toga ih 24 živi upravo u NP Paklenici. Potrebno je istaknuti kako su sve vrste šišmiša ugrožene. No, u Paklenici i nisu toliko ugroženi kada su u pitanju staništa, kao u nekim ostalim dijelovima Hrvatske. Veći problem predstavlja sjeća šuma, onečišćenje voda ili uništavanje kolonija šišmiša prilikom hibernacije kada primjerice ljudi zatvore neki prolaz. Isto tako, problem mogu predstavljati i vjetrenjače zato što ometaju migracije šišmiša u njihovom putu do njihovih hranilišta, objasnio je Bušljeta i dodao kako su benefiti šišmiša višestruki, a jedan od njih je, kako nam otkriva, to da jedan mali šišmiš može pojesti u jednoj noći i do tisuću komaraca, što predstavlja jednu trećinu njegove tjelesne mase.