Foto: Arif Sitnica
U Međunarodnom centru za podvodnu arheologiju u Zadru održana su gostujuća predavanja stručnjaka iz sfere podvodne arehologije iz Poljske i Australije. Pawel Liwienko i Krzysztof Kurzyk upoznali su sve prisutne sa svojim posljednjim istraživanjem te s ratifikacijom UNESCO-ove Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine koju je Poljska potpisala prije dvije godine.
Proširivanje istraživanja
– Upravo je ova ratifikacija bila jedan od glavnih razloga zašto smo dobili novac za novi znanstvenoistraživački brod. Posljednje naše istraživanje temeljilo se na podvodnom radu na području Gdanjskog zaljeva. To je glavno područje na kojem trenutno radim, a u budućnosti ćemo raditi novu ispostavu našeg Muzeja što će biti gotovo sljedeće godine.
Tamo ćemo napraviti novo podvodno spremište, gdje će ronioci biti smješteni i pokušat ćemo što više na tom području istraživati. Znamo da ima mnogo materijala, ali nismo još imali mogućnosti da odemo tamo i uvjerimo se, kazao je Kurzyk.

Posljednje dvije godine arheolozi su posvetili istraživanju dviju olupina iz ranog 20. stoljeća.
– Radi se o vrijednom nalazu za lokalnom stanovništvo, o brodu koji je plovio Gdanjskim zaljevom. Napravljene su fotografije nalazišta, skupljeni određeni nalazi i u budućnosti planiramo izložbu za lokalno stanovništvo. Cijelo ovo područje vrlo je bogato nalazima jer je Gdanjsk bio daleko najveća pomorska luka na Baltiku još od srednjeg vijeka.
To se sada istražuje 50 godina, tako da imamo već dosta toga što smo pronašli, ali ima jako puno toga što još zasigurno postoji. Sada otvaramo novu fazu našeg našeg posla i ići ćemo izvan ovog zaljeva prema otvorenom moru, kazao je Liwienko te dodao kako je upravo područje Gdanjskog zaljeva bilo područje na kojem je začeta poljska podvodna arheologija.
Sto godina pod morem
Mladen Pešić, ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, istaknuo je kako je Hrvatska ratificirala Konvenciju još prije 20-ak godina te pojasnio u čemu je zapravo bit.

– Bit je zaštita podvodne kulturne baštine, odnosno kulturnog blaga uronjenog u more više od 100 godina jer predstavlja kulturnu baštinu koja mora biti zaštićena od države. Mi kao ustanova u sklopu Ministarstva kulture, koje je odogovorno za zaštitu sve baštine, imamo ulogu u promociji Konvencije i slično.
Kada govorimo o Hrvatskoj, sama činjenica da imamo više od 1000 kilometara morske granice govori da potencijalno imamo ogromnu količinu raznih nalaza. Među zemljama smo koje imaju razvijen sustav zaštite i brige za podvodnu baštinu, istaknuo je Pešić te dodao kako u Zadru, nažalost, nema nijedno nalazište koje se može posjetiti.
– Imamo brojna nalazišta, ali ona nisu unutar sustava odobrenja Ministarstva kulture. Za ukupno 35 nalazišta je Ministarstvo kulture dalo dopuštenje ronilačkim centrima da vode turiste ili ronioce. Nama najbliže takvo nalazište je u Šimunima na Pagu, brodolom Letavica, koje je relativno nedavno otkriveno, kazao je Pešić.
najnovije
najčitanije
Novosti
Narges Mohammadi
‘Život zatvorene laureatkinje Nobelove nagrade za mir u rukama je iranskih vlasti’
Zadar
radni posjet
Bačić u ponedjeljak stiže u Zadarsku županiju, glavni će fokus biti na priuštivom stanovanju
Hrvatska
ovisi o njemu
Turudić: Ako se Pavlek preda, već idući tjedan može biti u Hrvatskoj
Hrvatska
POKUŠAJ IZNUDE
Muškarac uhićen zbog trovanja dječje hrane, još nisu pronađene sve kontaminirane staklenke
Hrvatska
privatni smještaj
Austrijanci upozoravaju državljane koji ljetuju u Hrvatskoj: ‘Od 1.6. stižu velike promjene’
Županija
zvijezda nove generacije
Mlada Galovčanka Nina Vujević oduševila Vukovar izvedbom pjesme ‘Molitva za Magdalenu’
Zadar
vox populi
Zadarski Poluotok postao turistička kulisa: ‘Šetam nedavno Zadrom i ne prepoznajem ga…’
Crna Kronika
kaos na cesti
U 1 ujutro u Zadru pod utjecajem alkohola i droge udarila moped, pa pobjegla – policija ju brzo pronašla
Crna Kronika
krvavi obračun
NAPAD NA BILOM BRIGU Teško ozlijedio mladića u kafiću, pa pobjegao – policija ga brzo locirala
Zadar
ĐIR KROZ PROŠLOST