ADRIATIC MARICULTURE Stručni skup o "plavoj" temi nije slučajno upriličen u Zadru

Hrvatska, a posebno zadarska regija već desetljećima baštini tradiciju proizvodnje i uzgoja ribe, koji se s godinama razvijao, rastao i postao sinonimom za kvalitetu ribljih proizvoda. U povodu 40 godina marikulturne tradicije u Hrvatskoj Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede Republike organizirao je znanstveno – stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem posvećen marikulturi u Jadranskom moru – Adriatic Mariculture.

Rezime razvoja

Cilj skupa je omogućiti razmjenu znanja i povezivanje znanstvenika, stručnjaka, tijela državne i lokalne uprave, nevladinih organizacija i uzgajivača koji djeluju u području marikulture i povezanih znanstvenih područja. Kroz program skupa želi se naglasiti važnost interdisciplinarnog pristupa te uključivanje svih dionika kako bi razvoj marikulture na Jadranu bio uspješan i dugoročno održiv. Nadalje, skupom se želi obilježiti četiri desetljeća uzgoja morske ribe u Republici Hrvatskoj.

Tomislav Šarić, pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru tom je prigodom naglasio kako se bijela riba u Hrvatskoj uzgaja već desetljećima, a cilj skupa je sagledati taj proces s više strana i rezimirati razvoj i promjene u industriji kroz četiri desetljeća uzgajačke tradicije.

– Osim uzgoja bijele ribe i tune, priliku za daljnji rast i kvalitetu vidimo u uzgoju školjkaša, najodrživijem načinu proizvodnje animalnih bjelančevina, te u budućnosti algi. Tema iskorištavanja morskih potencijala uz visoku razinu zaštite okoliša u našem je okruženju jednako važna i zanimljiva i privatnom sektoru, tj. uzgajivačima, nama znanstvenicima, ali i široj lokalnoj zajednici koja od te i uz tu industriju i živi, naglasio je pročelnik Šarić rekavši i kako je u vrlo kratkom roku prikupljena velika količina znanstvenog materijala, o kojoj se na skupu raspravljalo.

– Ovaj se skup održava upravo u Zadru, ne samo zašto što naša regija baštini najkvalitetniju proizvodnju ribe, već i zato što je naše Sveučilište okrenuto moru. Upravo vas zato već sada mogu pozvati na još jedan važan skup o akvakulturi, koji će se u suorganizaciji našeg Sveučilišta u rujnu održati upravo u Zadru, a to je »Prilagodba na klimatske promjene i očuvanje morskih sustava Jadranskog mora«, koji ima dugogodišnju tradiciju, najavio je Šarić.

Božidar Longin, Foto: Arif Sitnica

Najbrže rastuća grana

Kao izaslanik ministrice poljoprivrede na skupu je sudjelovao ravnatelj Uprave za ribarstvo Ante Mišura, koji je naglasio kako je akvakultura strateška grana u RH.

– Jedna je to od najbrže rastućih grana, koja u zadnjih šest do sedam godina bilježi porast proizvodnje od kojih 54 posto i preko 60 posto u vrijednosti. Nadamo se kako ćemo u budućnosti nastaviti s takvim trendovima, prateći naravno dokument od Nacionalnom planu razvoja akvakulture do 2027. godine, kako bi tu granu učinili što učinkovitijom i u skladu sa zahtjevima okoliša temeljenima na znanosti i razvoju tehnologije, dodao je Mišura, dok je župan Božidar Longin poručio kako je marikultura temelj gospodarstva Zadarske županije.

– Ovdje se oduvijek živjelo s morem i od mora. Novo doba donosi nove izazove, a upravo je naša regija pionir marikulture, jer u nas se proizvodi više od 70 posto proizvodnje u akvakulturi u Hrvatskoj. Najviše, naravno, otpada na bijelu ribu i tunu. U proteklih samo deset godina tako veliki broj projekata financirali europskim novcem, realizirali postavljanje prvog hrvatskog umjetnog grebena i počeli opremati naše lokalne ribarnice i luke, istaknuo je Longin dodavši da će se iz nove europske omotnice graditi centar školjkarstva u Selinama, kao podrška razvoju školjkarstva podvelebitskog kanala.

– Dio budućeg centra bit će laboratorij za istraživanje postojećih i novih morskih organizama, kao i uzgoja novih gospodarski potencijalno značajnih vrsta, kao što su Jakobove kapice i kamenice. U velikom se dijelu, naravno, pažnja posvećuje i zaštiti mora i okoliša. More je naš najvrijedniji prirodni resurs, kako za turizam, tako i za proizvodnju hrane, zbog čega je imperativ održavati ravnotežu između gospodarstva i razvoja turizma, te zaštite prirodnih resursa, istaknuo je Longin.

Disperzija zona

Na kraju se okupljenima obratio Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru poručivši kako je Jadranko more izvor života i medij komunikacije.

– Marikultura i uzgoj riba, školjkaša i u budućnosti algi jako je važan izvor hrane. Isto tako, smanjuje se pritisak na prirodne skokove, naročito ribe. Ona je izrazito važna gospodarska djelatnost s još važnijim socijalnim implikacijama. Na moru postoji puno interesa, jer obala i more su istodobno prostori višestrukih kontakata i konflikata. Markultura utječe i na zdravlje populacije, jer hrana iz mora izvor je zdravih masnoća i proteina. Najbolji kvantitativni rezultati koje markultura postiže u našoj regiji, još važnijim čini pomirenje dvaju interesa – utilitarnih i zaštitarskih, tj. gospodarskih i prirodno-socijalnih. Održivo gospodarenje morskim resursima i unaprijeđenje proizvodnje kako bi se smanjio utjecaj na okoliš zato je od najviše važnosti, čemu i svjedočimo, ali i čiji napredak u budućnosti očekujemo, istaknuo je Faričić zaključivši kako je zadarska regija na granici saturacije instalacijama marikulture.

– Postoje brojne velike mogućnosti koje podrazumijevaju velika ulaganja u do sada neiskorištene prostore, gdje bi protočnost struja poboljšala proizvodnju i smanjila zagađenje okoliša i time uvjetovale disperziju marikulturnih zona na širi akvatorij naše regije, zaključio je rektor Faričić.