Novi projekti za bicikliste i očuvanje baštine otoka i zaleđa

Turistička zajednica Zadarske županije prijavila je u rujnu dva nova projektna prijedloga u okviru programa Interreg Italija – Hrvatska, kojima želi unaprijediti cikloturizam i razviti kulturne sadržaje posvećene nematerijalnoj baštini otoka i zaleđa. Povezivanje postojećih biciklističkih ruta, modernizacija mreže Zadar Bike Magic i suradnja s Narodnim muzejom Zadar dio su planova za privlačenje gostiju izvan glavne ljetne sezone i ravnomjerniji razvoj turizma na području županije.

Namjera je posjetiteljima približiti mjesta i sadržaje koje tijekom uobičajenog odmora na obali možda ne bi upoznali, a lokalnim ljudima otvoriti više prostora za predstavljanje vlastitog rada, znanja i tradicije. Ako prijedlozi dobiju potporu, postojeća biciklistička ponuda dobila bi novu prekograničnu poveznicu, dok bi se kroz radionice, edukaciju vodiča i kulturne rute razvijali dodatni razlozi za dolazak na otoke i u zaleđe.

Kontinuirano ulaganje

Prvi prijedlog usmjeren je na unaprjeđenje cikloturizma na Jadranu povezivanjem postojećih ruta, razvojem zajedničke digitalne platforme i uvođenjem prekograničnih bike-friendly standarda. Posebno mjesto u njemu ima Zadar Bike Magic, uz planiranu modernizaciju mreže i razvoj turističkih paketa koji povezuju zaleđe i otoke. Time se nastavlja dugogodišnji rad na ponudi namijenjenoj gostima koji kraj žele upoznavati na biciklu.

Temelji te ponude postavljeni su još 2015. godine, kada je županijska Turistička zajednica pokrenula program razvoja cikloturističke destinacije. Prema izvješću o radu za 2016., početni rezultat bilo je 86 biciklističkih ruta ukupne duljine gotovo 3.000 kilometara, podijeljenih na cestovne, brdske te obiteljske i rekreativne. Uslijedili su daljnje trasiranje, priprema karata, razvoj mrežne stranice i edukacije za turističke zajednice, iznajmljivače, hotele, kampove i druge pružatelje usluga.

Takva podjela omogućuje da se ponuda prilagodi različitim gostima. Obitelji s djecom traže drukčiju vožnju od iskusnih brdskih biciklista, a oni koji bicikl koriste za povremeni izlet imaju drukčije potrebe od gostiju koji cijeli odmor planiraju oko vožnje. U priručniku Zadar Bike Magic zato su razrađene kategorije ruta i njihova zahtjevnost, kako bi se izbor mogao uskladiti s iskustvom i mogućnostima korisnika.

Zadarska županija pritom raspolaže raznolikim prostorom za takav odmor. Ravni kotari, podvelebitski kraj i područje Vranskog jezera nude različite krajolike i mogućnosti vožnje, a otočnu ponudu čine i pravci na Ugljanu, Pašmanu, Dugom otoku i Pagu. Povezivanjem tih područja u turističke programe gostu se može ponuditi sadržajniji boravak, s više prilika za upoznavanje mjesta kroz koja prolazi.

Digitalna platforma

Kvaliteta takvog boravka ovisi i o onome što biciklista čeka prije polaska i nakon povratka s rute. Sigurno mjesto za bicikl, mogućnost manjeg popravka i jasne informacije o terenu praktične su potrebe koje izravno utječu na iskustvo gosta. Upravo se zato razvoj cikloturizma oslanja i na suradnju sa smještajnim objektima, vodičima, servisima i agencijama.

Zadar Bike Magic već ima Knjigu standarda za smještajne kapacitete i partnere. U njoj su, među ostalim, razrađeni uvjeti za čuvanje bicikala, dostupnost osnovnog alata i pumpe, prostor za pranje bicikala te informiranje o rutama. Obuhvaćeni su hoteli, kampovi i privatni smještaj, ali i iznajmljivanje bicikala, prijevoz biciklista, vođenje tura i agencijske usluge. Takva podloga pokazuje koliko je pojedinačnih usluga potrebno povezati da bi destinacija mogla kvalitetno prihvatiti goste na biciklima.

Novi projektni prijedlog predviđa razvoj standarda na prekograničnoj razini. Njihovo bi usklađivanje moglo olakšati suradnju hrvatskih i talijanskih pružatelja usluga, a gostima dati jasniju predodžbu o ponudi koju mogu očekivati. Uz zajedničku digitalnu platformu, to bi bila potpora oblikovanju programa koji pojedinačne rute povezuju u putovanje prilagođeno interesima posjetitelja.

Digitalno predstavljanje ruta već je dio rada županijske Turističke zajednice. Program rada za 2026. predviđa nastavak suradnje s lokalnim turističkim zajednicama na provjeri i prilagodbi biciklističkih i pješačkih ruta te unos prikupljenih i revidiranih podataka na platformu Outdooractive. U programu je opisano kako ta platforma omogućuje prikaz karata, visinskih profila i podataka o terenu, uz predstavljanje sadržaja i na mrežnim stranicama TZZŽ-a. Nova europska prijava nadovezuje se na potrebu da gost dobije pregledne informacije na temelju kojih može planirati boravak.

Korist za poduzetnike

Planirani turistički paketi koji povezuju zaleđe i otoke mogli bi pritom otvoriti više prostora za lokalne poduzetnike. U takvoj ponudi priliku mogu pronaći mali smještajni objekti, ugostitelji, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i vodiči. Primjerice, vožnja se može povezati s kušanjem domaćih proizvoda ili obilaskom lokalne kulturne znamenitosti. To su mogućnosti koje proizlaze iz povezivanja različitih usluga, a njihovim se razvojem gostu olakšava da u istom kraju provede više vremena.

Za otočna mjesta i zaleđe posebno je važno što se biciklistički odmor i kulturni programi mogu razvijati i izvan razdoblja najintenzivnijeg kupanja i sunčanja. Organizirani sadržaji u proljeće i jesen mogu biti razlog zasebnog putovanja, ali i dodatna aktivnost onima koji već borave u županiji. Upravo je produljenje sezone jedan od ciljeva obiju rujanskih prijava, zajedno s rasterećenjem obalnih područja i boljim povezivanjem lokalne ponude.

Dok prvi prijedlog naglasak stavlja na kretanje kroz destinaciju, drugi se bavi znanjima, vještinama i običajima ljudi koji u njoj žive. Usmjeren je na održivi i cjelogodišnji kulturni turizam kroz valorizaciju nematerijalne baštine otoka i zaleđa. U suradnji s Narodnim muzejom Zadar planirane su radionice, edukacija turističkih vodiča i razvoj uključivih kulturno-turističkih ruta prilagođenih različitim skupinama posjetitelja.

Koliko je bogata građa za takve sadržaje, pokazuje već nekoliko primjera iz županije. Paško čipkarstvo, prepoznatljivo po izradi čipke iglom, dio je čipkarstva u Hrvatskoj koje je 2009. godine upisano na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Uz Pag, taj upis obuhvaća tradicije Lepoglave i Hvara. Vrijednost paške čipke počiva i na umijeću njezine izrade, koje se čuva učenjem i prenošenjem vještine.

Baštine ne manjka

Drukčiju otočnu tradiciju predstavlja iško lončarstvo. Narodni muzej Zadar kroz Etnografsku zbirku u Velom Ižu čuva građu o tradicijskom životu mjesta, uz posebno isticanje lončarstva na ručnom lončarskom kolu. Etnološki odjel o toj zbirci stručno skrbi od 1975. godine, a ona je 1994. postala područna zbirka Muzeja. Takva građa omogućuje da se posjetiteljima objasni kako su predmeti nastajali i koju su ulogu imali u svakodnevici otočana.

U zaleđu se bogatstvo naslijeđenih vještina može prepoznati u četverokuki, ukrasnom vezu na čohi karakterističnom za nošnju Ravnih kotara, Bukovice i velebitskog Podgorja. Umijeće njezine izrade zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro, a Narodni muzej Zadar godinama organizira radionice kojima se ta tehnika prenosi zainteresiranim polaznicima. Muzej je 2022. objavio i priručnik te snimio video o izradi četverokuke, čime je znanje o postupku učinio dostupnijim.

Upravo ti primjeri pokazuju zašto kulturna ponuda može biti zanimljiva i kada posjetitelj aktivno sudjeluje u učenju. Promatrati nastanak rukotvorine ili upoznati osobu koja čuva određenu vještinu znači dobiti priliku za razgovor o njezinu radu, obitelji i mjestu. Takvi susreti mogu pomoći boljem razumijevanju baštine, a lokalnim nositeljima tradicije omogućiti da sami predstave ono što znaju i rade.

Suradnja s Narodnim muzejom Zadar zato pruža stručnu podlogu za razvoj planiranih kulturnih sadržaja. Njegov Etnološki odjel prikuplja predmete i dokumentaciju o tradicijskoj kulturi sjeverne Dalmacije, uključujući fotografske, zvučne i filmske zapise. U filmskoj građi zabilježeni su, među ostalim, rukotvorstvo i zanati te običaji Velikog tjedna u Novigradu. Takvo poznavanje lokalne kulture važno je za pripremu sadržaja koji posjetiteljima mogu vjerno objasniti podrijetlo i značenje pojedinih običaja.

Nositelji baštine

Muzejsko iskustvo obuhvaća i povezivanje različitih nositelja baštine. Program Etno dana Zadarske županije 2024. uključivao je radionice paške čipke i četverokuke te upoznavanje sibenskog tanca, plesa otoka Silbe. Za jesen 2026. Muzej je ponovno najavio radionice četverokuke za škole i građanstvo. Ti dosadašnji i najavljeni programi daju konkretan primjer kako se tradicijske vještine mogu približiti ljudima različite dobi, uz učenje i sudjelovanje.

U novom projektnom prijedlogu važna je i edukacija turističkih vodiča. Dobro pripremljen vodič može povezati pojedinu vještinu s mjestom u kojem se razvila, objasniti njezinu nekadašnju uporabu i predstaviti ljude koji je danas čuvaju. Time obilazak dobiva jasniji sadržaj, a posjetitelj lakše razumije razlike među sredinama koje na prvi pogled možda djeluju slično. Suradnja turističkog i muzejskog sektora može pomoći da takva tumačenja budu utemeljena na stručnim spoznajama.

Planirane uključive kulturno-turističke rute trebale bi dodatno proširiti krug ljudi kojima će sadržaji biti prilagođeni. Takav pristup traži razmišljanje o načinu predstavljanja baštine i mogućnostima sudjelovanja različitih posjetitelja već pri oblikovanju programa. Radionica ili vođeni obilazak mogu se prilagoditi predznanju, interesima i mogućnostima sudionika, kako bi upoznavanje lokalne kulture bilo razumljivo i poticajno što širem krugu gostiju.

Održivost prije svega

Obje prijave uklapaju se u usmjerenje programa Interreg Italija – Hrvatska 2021. – 2027., koji podupire suradnju područja s dviju strana Jadrana. Među njegovim je prioritetima kultura i turizam za održivi razvoj, uz naglasak na širenju turističkih tokova izvan glavnih obalnih odredišta, dostupnosti kulturne baštine, prekograničnim rutama i digitalnim rješenjima. Za Zadarsku županiju takva suradnja predstavlja mogućnost razmjene iskustava i zajedničkog razvoja ponude s partnerima koji se bave sličnim izazovima.

Rujanskim prijavama TZZŽ nastavlja povezivati razvoj turističkih sadržaja s potrebama različitih dijelova županije. U cikloturizmu to podrazumijeva suradnju onih koji poznaju i održavaju rute s ljudima koji uz njih pružaju usluge. U kulturnom turizmu jednako je važno povezati stručnjake, vodiče i lokalne nositelje baštine. Zajednička je namjera pripremiti ponudu zbog koje će gost lakše odlučiti posjetiti i manje poznato mjesto te ondje pronaći sadržaj vrijedan svojeg vremena.

Za stanovnike otoka i zaleđa vrijednost takvog razvoja bila bi u većim mogućnostima za rad i predstavljanje vlastitih proizvoda i znanja tijekom duljeg dijela godine. Za posjetitelje, u prilici da Zadarsku županiju upoznaju kroz vožnju, razgovor i sudjelovanje u lokalnom životu. Prijavljenim projektima županijska Turistička zajednica nastoji te susrete učiniti dostupnijima i bolje organiziranima, uz očuvanje posebnosti zbog kojih se u pojedino mjesto vrijedi uputiti.