Novaković: Ove turističke sezone potrošila se neviđena količina vina

Ususret 33. Međunarodnom susretu vinogradara i vinara »Sabatina 2023.«, koje je u studenom na rasporedu u Dubrovniku, u Poljoprivrednoj, prehrambenoj i veterinarskoj školi (PPVŠ) Stanka Ožanića predstavljen je trodnevni program manifestacije, te aktualne teme i izazovi u sektoru vinarstva i vinogradarstva, o kojima su govorili Božo Novaković iz Hrvatske udruge vinarskih gradova, koji je predstavio aktualnosti u vinogradarstvu i vinarstvu Hrvatske.

O berbi grožđa u ovoj godini govorio je Želimir Bašić, predsjednik Skupštine Zadružnog saveza Dalmacije (ZSD), dok je izazove berbe 2023. i prerade grožđa u Zadarskoj županiji predstavila Nikolina Paleka iz Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva Zadarske županije. Na kraju druženja predavanje »Tržišni potencijal vina autohtonih sorata – Grk – komparativna degustacija i promidžba« ponovno je održao Božo Novaković.

33. Sabatina

Jelena Gulan, ravnateljica PPVŠ-a Stanka Ožanića naglasila kako je velika čast da njihova škola svake godine participira i potpomaže »Sabatinu«.

– Ime je to koje mi s ponosom nosimo. Ime je to koje je obnovilo vinogradarstvo zadarskog kraja. Ova je suradnja najveće bogatstvo našeg školskog kurikuluma i prilika da naši učenici iz prve ruke uče od stručnjaka i čak i prije stjecanja kvalifikacija nauče najvažnije segmente vinarske i vinogradarske struke, poručila je Gulan, naglasivši kako je ovo prva velika aktivnost u novoj školskoj godini.

Želimir Bašić je, pak, istaknuo kako je važno podsjetiti da se navršava 20 godina od tadašnje Sabatine na kojoj nije bilo niti jednog uzorka iz Zadarske županije.

– Godine 1991. smo imali jedan zadarski uzorak na Sabatini, nakon čega kreće zadarsko vinogradarsko čudo, obnova vinograda i stvaranje novih brendova. Sada »Sabatinom« uglavnom dominiraju zadarska vina koja su 2016. osvojila zapanjujućih 56 zlatnih, 24 srebrne i 17 brončanih medalja. Trenutak je da se prisjetimo i onih koji su u prošlosti dali svoj obol ranom razvoju vinogradarstva u Dalmaciji. To su Nikola Morović, rođen prije više od 140 godina koji je, nažalost, danas potpuno zaboravljen. Drugi je naravno Stanko Ožanić, kazao je Bašić, naglasivši kako se sljedeće godine naglašava 80. obljetnica Ožanićeve smrti.

Miranda Žitko Vulić, voditeljica projekata ZSD-a predstavila je program »Sabatine 2023.« istaknuvši kako će natjecanje i druženje trajati tri dana.

– Od 1991. kada smo se spontano okupili kako bi proslavili berbu grožđa, »Sabatina« je danas renomirano međunarodno natjecanje. Svake smo godine u drugoj županiji, a ove smo godine u Dubrovniku od 9. do 12. studenog. Na programu, naročito znanstveno – stručnom dijelu, još uvijek radimo, naglasila je Žitko Vulić, dodavši kako partnerske institucije, kao i svake godine, osmišljavaju aktualne teme.

Foto: Luka Jeličić

Pada proizvodnja, raste uvoz

– Važno je za istaknuti da vinari i vinogradari svoje uzorke mogu poslati do 15. rujna, kada ističe rani rok za podnošenje uzoraka, iako se oni mogu predati najkasnije do 2. listopada. Što se tiče mladih vina, krajnji je rok predaje uzoraka 20. listopada. U Zadru se uzorci mogu predati u školi »Stanka Ožanića« samo 16. rujna za kategorije otvorenih i buteljiranih vina te jakih alkoholnih pića, te 18. listopada za mlada vina, pojasnila je predstavnica ZSD-a.

Božo Novaković govorio je o promjenama u industriji, istaknuvši kako već znaju okvirne rezultate o potrošnji i proizvodnji vina u ovoj godini.

– Što je bolja turistička sezona, bolja je i potrošnja vina. Prve reakcije s terena su jako pozitivne i govore kako situacija nikada nije bolja. Male vinarije već su prodale svoje zalihe, dok se velike još mogu na njih osloniti i pokriti zalihama iz prijašnjih godina. Raste potrošnja luksuznih vina, no s druge strane porast potrošnje vina ne prati porast proizvodnje, pojasnio je Novaković, kazavši kako stagnacija traje već nekoliko godina.

– Praznina se, dakako, popunjava uvozom koji raste količinski i vrijednosno. Uvoz je pet puta veći od izvoza vina, što znači da imamo jako negativnu vanjskotrgovinsku bilancu. Hrvatska je najveći regionalni uvoznik vina, a naša proizvodnja pokrije tek 75 posto kapaciteta tržišta, dodao je Novaković, pojasnivši i kako su uvozna vina jeftina, čija se prosječna cijena kreće od 80 centi do 1,20 eura.

– Najviše se vina uvozi iz Sjeverne Makedonije, a izvozi u BiH. Više od 60 posto vina uveze se po cijeni ispod 80 centi, što dovoljno govori o njegovoj kvaliteti. Kvalitetna vina i dalje drže oko dvije trećine tržišta. Potrošnja vrhunskih vina porasla je za kojih 20 posto i to nauštrb vina bez oznake zemljopisne izvornosti, kazao je Novaković, zaključivši kako oko 1600 subjekata pokriva više od 70 posto tržišta.

– Samo osam posto vinara proizvede jednu polovicu hrvatskih vina. No, ipak se smanjuju površine pod vinogradima i proizvodnja vina, što nije slučaj samo kod nas, već i u cijelom svijetu, naročito u zemljama EU-a, rekao je Novaković.