Kotarsko se vino pije i na švedskom kraljevskom dvoru

U Ravnim kotarima ovog su vikenda održani »Dani agroturizama Ravnih kotara«, zbog čega su mnogi kotarski OPG-ovi otvorili svoja vrata posjetiteljima, pripremivši posebne ponude. U Kotarima je berba grožđa i prerada vina zadnjih dana u punom jeku. Vinogradari su se požurili prije prve jesenske kiše potrgati čim više grožđa, jer kako nam je kazao naš domaćin Šime Škaulj, višestruko nagrađivani zadarski vinar i jedan od začetnika ekološkog vinarstva u našoj regiji, prirodne se tokove više ne može predvidjeti. Ovo je ljeto, kazuje nam, bilo i iznadprosječno kišno, a dok su početak ljeta obilježile velike količine oborina, druga je polovica bila izrazito suha, što je utjecalo na razinu šećera u grožđu.

Gastro bajka

Osim vinarije Škaulj posjetili smo i Zavičajni muzej Benkovac koji je za vikend svim posjetiteljima omogućio besplatan posjet, kao i Gastro i wine shop u središtu Benkovca, gdje se svi turisti dolaze informirati o Ravnim kotarima, ali i kušati i kupiti najbolje od ravnokotarske gastronomije.

Muzej se bavi prikupljanjem arheološke, etnološke te kulturno-povijesne građe sa šireg benkovačkog područja, te posjeduje bogatu etnološku zbirku i kulturno-povijesnu zbirku, kao i zbirku fotografija i razglednica. Kroz prirodoslovnu, zbirku Domovinskog rata i zbirku kamenoklesarstva, prezentirana je cjelokupna povijest Ravnih kotara i Bukovice, od prapovijesti do modernog doba.

Gastro kušaonica u samom centru Benkovca odredište je za sve koji žele saznati nešto više o povijesti i poljoprivredni Ravnih kotara.

Ova specijalizirana kušaonica i prodavaonica nudi veliki izbor domaćih proizvoda, napravljenih u malim obiteljskim obrtima po tradicionalnim autohtonim recepturama, od vrhunskih vina, maslinovih ulja, likera, mesnih i mliječnih proizvoda, marmelada, prirodnih sokova te raznoraznih ostalih delikatesa što priroda daje s ljubavlju, nagrađujući trud ovdašnjih ljudi. Većinu proizvoda moguće je kušati na licu mjesta na za to uređenoj terasi u jedinstvenom ambijentu i doživjeti Ravne kotare kroz nezaboravne okuse i mirise domaćih eko proizvoda. Upravo je gastronomija privlačna točka broj jedan Ravnih kotara. Bogatstvo vinograda, maslinika i stočarstva oduvijek je hranilo cijelu ovu regiju, iako je tek u posljednjih nekoliko godina prepoznato i kao turistički potencijal. Gastronomija je motiv broj jedan za putovanja sve većeg broja turista, koji raj na zemlji vide upravo u kušaonicama i agroturizmima kakvih ima po cijelim Ravnim kotarima.

Ekološko srce Kotara

Jedno od takvih mjesta su kušaonica i vinski podrum vinarije Škaulj u Nadinu iz kojeg iz godine u godinu izlaze pobjednička ekološka vina. Iako je prema riječima Šime Škaulja, ova godina za vinogradare bila teška i po urodu siromašnija, kvaliteta uroda je na visini. Prva ekološka vinarija u Hrvatskoj, mjesto je gdje se grožđe uzgaja bez aditiva i pesticida, a vino proizvodi po strogim kriterijima ekološke proizvodnje hrane i pića uz nadzor stanice za ekološku proizvodnju. Osim toga, Nadin se diči i titulom jednog od najekološkijih mjesta u Hrvatskoj iz razloga što u Nadinu ima 600 hektara vinograda od kojih se 90 posto obrađuje uz nadzor ekoloških stanica.

Šime Škaulj, iza sebe ima niz nagrada i priznanja, a za najveću se kvalitetu vina uvijek oslanja na majku prirodu i ono što ona daje.

– U tjednu pred nama imamo još posla oko berbe, no na sreću, prije kiše smo ubrali oko 60 posto našeg uroda, koje će i ove sezone biti zaslužno za visoku kvalitetu naših vina i 12 etiketa kojima se dičimo. Ova je godina i po količini uroda i vremenskim prilikama jako teška, no držimo se i nastavljamo raditi u skladu s onim što priroda daje, to prepoznaju i našo mnogobrojni klijenti i gosti koji dolaze u našu kušaonicu, gdje im, osim naših vina, nudimo najpoznatije delicije Ravnih kotara, kazao je Škaulj, naglasivši kako dobar vinogradar i u lošoj sezoni može imati kvalitetan proizvod.

– U neke se vinograde za kiše nije niti moglo ući, tako da će urod ponegdje biti manji i za do 30 posto, jer se nije na vrijeme mogao održavati vinograd niti zaštititi plod od nametnika. No, od dobrog se grožđa uvijek može napraviti ili izvrsno ili katastrofalno vino, dok je loš plod uvijek recept za loše vino, kazao nam je ovaj iskusni vinar, pred kojim je još i branje kasnijih sorti, kao što su merlot i cabernet sauvignon.

Vina vrhunske kvalitete

No, prije nego što poželite kušati ponudu vinarije Škaulj, nabolje se boce pakiraju i putuju u Švedsku, na kraljevski dvor, koji je dobar potrošač dalmatinskih vina i to otkad su švedski kralj i kraljica posjetili kušaonicu obitelji Škaulj i zaljubili se u njihove kreacije. Zadarska se vina piju i u Bruxellesu, domu Europske unije, gdje parlamentarci i djelatnici europskih institucija mogu uživati u izvrsnim vinima vinarije Škaulj s potpisom zadarskog kraja.

– Kada bi se zadarski vinari kvalitetom i proizvodnjom približili istarskim vinarima, naša bi se prepoznatljivost i kvaliteta podignuli na jako visok nivo, dodao je Škaulj, koji na 20 hektara ima oko 100 tisuća trsova.

– Kvalitetom i prepoznatljivošću pozicionirali smo se na tržištu koje je jako zahtjevno. Kontinuirano radimo na unaprjeđenju naše kvalitete i ponude, tako da se sada možemo podičiti s 12 etiketa vrhunskih vina, pjenušaca i rosea. Prvi smo u Hrvatskoj napravili pjenušac od crljenka, koji kod nas dozrijeva duže nego, a ista je situacija i sa cabernetom i merlotom. U promet ih ne puštamo prije isteka četverogodišnjeg perioda dozrijevanja, po čemu se razlikujemo od drugih ravnokotarskih vinara, kazao nam je Škaulj, istaknuvši kako su jesen i zima tradicionalno periodi pojačane potrošnje crnih vina.

– Naša se paleta crnih vina sastoji od šest etiketa vrhunskih crnih vina. Od bijelih se vina ponosimo čistom maraštinom, chardonnayjem i mješavinom više sorti, kao i selekcijom pjenušaca i desertnih vina, kaže nam ovaj srebrni šampion Decantera i zlatni s prošlogodišnje Sabatine, naglasivši kako su unatoč ekstremnim vremenskim prilikama uspjeli postići visoku kvalitetu uroda.

– Iako će ova sezona bili nešto slabija nego prošlogodišnja, jer uostalom i nemamo zasađene sorte koje masovno rađaju, računamo na oko 70 tisuća litara vina ove godine. Ove je godine u našem podneblju berba počela nešto kasnije, istaknuo je Škaulj, koji nas je proveo kroz svoj pogon za preradu i podrum, gdje čuva najbolje primjerke svog rada još od 2006. godine.