![Interakcija čovjeka s prirodom djelotvoran je lijek protiv stresa](https://zadarskilist.novilist.hr/wp-content/uploads/2024/05/9444077-792x495.jpg)
Foto: Mislav Klanac
U sklopu Proljetnog ciklusa radionica Studentskog savjetovališta, kao i povodom Mjeseca mentalnog zdravlja, održana je u Perivoju Vladimira Nazora radionica pod nazivom »Koristimo park za naše mentalno zdravlje«. Voditeljice radionice bile su studentice psihologije, Vida Korpar, Gabriela Međimorec, Mirta Bjeličić i Lucija Ljutić, pod mentorstvom izvanredne profesorice dr. sc. Ane Šimunić s Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru.
Kako navodi mentorica i izvanredna profesorica dr. sc. Ana Šimunić, studentice su kroz radionicu izložile nekoliko tehnika eko-terapije, a sudionici su imali priliku aktivirati osjetila u dodiru s prirodom uz pomoć tehnike 5-4-3-2-1, pronaći tehnike »šumske« i »eko art« terapije te vidjeti kako dubinskim uvidom u okolinu mogu spoznati i neke stvari o sebi.
Tehnike eko-terapije
– Radionica je organizirana u sklopu izbornog kolegija »Ekološka psihologija« koji vodim. Kolegij se održava već nekoliko godina i studenti ga stalno upisuju, što smatram da je pokazatelj njihovog interesa za ovu tematiku.
U sklopu kolegija, četiri studentice su se odlučile sudjelovati u ovoj eko-radionici koja je tek jedna u nizu aktivnosti kojima se nastoji povezivati sudionike s prirodom i tako poticati interakciju čovjeka s prirodnim okolišem.
Kroz zdravu interakciju s prirodom, možemo poboljšati i mentalno i fizičko zdravlje, jer je sve međusobno povezano, istaknula je prof. Šimunić te dodala kako različitim tehnikama nastoje demonstrirati kako se prirodni okoliš i elementi prirode mogu koristiti za poboljšanje mentalnog zdravlja, povećanje dobrobiti i smanjenje stresa.
– Prva aktivnost bila je usmjerena na aktiviranje svih pet osjetila. Sudionici su trebali identificirati pet stvari koje mogu vidjeti, četiri stvari koje mogu dodirnuti, tri stvari koje mogu čuti, dvije koje mogu namirisati i jednu koju mogu okusiti.
Cilj ove aktivnosti bio je da se sudionici fokusiraju na svoja osjetila i da se orijentiraju prema vanjskom svijetu, umjesto prema sebi. S druge strane, u drugoj vježbi, sudionici su se vraćali sebi, ali su i dalje bili svjesni svoje okoline. Razmišljali su o tome kako reagiraju i kako se osjećaju u različitim okruženjima.
Jedna od uputa bila je da razmisle o tlu na kojem stoje – što bi radili na tom tlu, bi li sjeli, ležali ili stajali te kako se osjećaju prilikom uzemljivanja, kazala je prof. Šimunić pojasnivši kako je cilj bio ponovno povezivanje sa sobom i razmišljanje o vlastitim reakcijama.
Crtanje doživljaja
– Treća vježba uključivala tehniku disanja 4-7-8 koja se sastoji od udisanja tijekom 4 sekunde, zadržavanja daha 7 sekundi i izdisanja 8 sekundi, pri čemu je trebalo imati fokus na donji dio trbuha, a sve s ciljem dodatnog opuštanja. Nakon toga, sudionici su imali zadatak da se deset minuta šetaju kroz perivoj, prateći svoje instinkte i istražujući što ih privlači. Mogli su to raditi individualno ili grupno, ovisno o njihovim preferencijama.
Nakon šetnje, razgovarali smo o njihovim zapažanjima, o stvarima koje su primijetili, a inače ne bi, istaknula je prof. Šimunić te kazala kako je na koncu, posljednja vježba bila crtanje onoga što su doživjeli i kako su doživjeli radionicu.
– Stil crtanja je bio slobodan i nije bilo nužno realistično crtati ono što su doživjeli. Kroz crteže i razgovor o njima, mogli smo dublje razumjeti njihove dojmove i iskustva s radionice, kazala je profesorica Šimunić, dodajući kako primjećuje sve veći trend organiziranja sličnih aktivnosti u prirodi, što je odličan način poticanja javnosti na kretanje i istraživanje.
S druge strane, profesorica Šimunić tvrdi da smo danas najviše otuđeni od prirode upravo zbog tehnologije, načina života i radnih obaveza.
– Dok su naši bake i djedovi obavljali poslove koji su bili usko vezani uz prirodu, danas je situacija drugačija. Sada smo više vezani uz računala i mobitele, zbog čega se manje krećemo i često nismo svjesni onoga što se događa oko nas.
Ponekad ne primjećujemo stvari oko sebe. Međutim, vjerujem da postajemo svjesniji kad dođemo do neke kritične točke. Mi ljudi smo takva bića – trebamo preživljavati i uvijek gledamo prema naprijed. Vjerujem da se ljudi osvijeste i pokrenu kad se suoče s krizom.
Možemo vidjeti napore na globalnoj, ali i lokalnoj razini, gdje se ipak nešto poduzima, čak i uslijed kritike, da bi se ljudi trgnuli i pokrenuli, kazala je prof. Šimunić, čije je usko područje interesa psihologijska metodologija i statistika.
najnovije
najčitanije
Kultura
JUBILARNO IZDANJE
‘Oporuka’ otvorila 30. Zadarsko kazališno ljeto
Zadar
Etnološki odjel
Sveučilište u Zadru i Narodni muzej Zadar potpisuju sporazum o suradnji
Scena
prednosti i mane
Danijela Dvornik o ljetu na otoku: ‘Vika, smijanje, glazba, pjevanje do kasnih sati, gužve i lokalne zabave’
Plodovi zemlje i mora
O TOME SE GOVORI
Ne navodnjavajte nasade tijekom dana, može doći do ožegotina
Zadar & Županija
VINFEST
U Benkovcu konferencija “Izazovi u vinogradarstvu i vinarstvu Sjeverne Dalmacije”
Zadar & Županija
IN MEMORIAM
Dvije godine bez našeg Vedrana Sitnice
Kultura
RENATA ŽELEZNJAK
Osnivačica zadarskog benda Rich Man: Želimo svirati ono u što vjerujemo
Zadar
SPORNI RADOVI
Stanari na Meladi pripremaju tužbu za izvođača radova, upravitelja zgrade i nadzor!
Plodovi zemlje i mora
VINSKE KRONIKE
Vinarija Karaba je novo high-end mjesto zadarske regije
Županija
problemi na otoku