Bilo bi idealno kada bi zeleni gaj na Žmirićima dobio status arboretuma

Društvo prijatelja parka Žmirići organiziralo je akciju pošumljavanja. Iza cijele priče krije se Radenko Vrkljan, Istrijan koji se tijekom 1996. godine preselio u Zadar, a od 1998. godine živi u zadarskom kvartu Žmirići. Uvidjevši kako zeleni gaj u njegovom kvartu neumitno propada, odlučio je uzeti stvar u svoje ruke. U početku je prikupio istomišljenike s kojima je i pokrenuo građansku inicijativu, a na koncu i osnovao Društvo prijatelja parka Žmirići. Krajnji cilj im je da zeleni gaj na Žmirićima postane formalno park s popratnom infrastrukturom.

Pomoć Nasada i Čistoće

U prijašnjim akcijama prilikom odvoza otpada pomogli su im iz tvrtke Čistoća, a u sadnji i održavanju zelenila zaposlenici Nasada. Isto tako u ovoj akciji su im ponovno pomogli iz Nasada i donirali sadnice bjelogoričnih stabala i ukrasnog grmlja.

– Riječ je o našoj 23. akciji u suradnji s Nasadima, koji su nam donirali sadnice stabala i grmlja. Uglavnom pošumljavamo one dijelove šume koji su zbog erozije tla izgubili dio plodnog tla, odnosno zemlje crnice. Uz to, provodimo i akcije čišćenja sitnog i glomaznog otpada. Do sada smo riješili neke problematične dijelove, tako da je to sada uglavnom kultivirani i urbani šumarak ili gaj. U svemu tome značajnu pomoć su nam pružili iz Čistoće, koji su sav taj otpad i smeće odvezli u reciklažno dvorište. Brinemo o ovom zelenom gaju kako bi on bio dostupan svim građanima za šetnju i rekreaciju. Otkako smo uredili stazu primijetili smo da se povećao broj ljudi koji se kreću ovim zelenim područjem, kazao je Vrkljan i osvrnuo se na volonterski angažman članova Društva.

– Ja sam pokretač i osnivač udruge Društvo prijatelja parka Žmirići. Iako trenutačno brojimo oko 140 članova, na ovakve volonterske akcije se odazove između 20 do 30 ljudi. Svatko tko ima nekakvo iskustvo s udrugama zna da je zapravo riječ o jako dobrom odazivu, kazao je kroz smijeh Vrkljan te nastavio kako uz sve to nastoje potaknuti i djecu na sudjelovanje u akcijama čišćenja sitnog otpada.

– Nekoć je ovo zeleno područje bilo građevinsko zemljište i nije imalo status. Međutim, prije tri godine je dobilo status zaštićenog zelenog područja. Zadovoljni smo s takvim statusom, no htjeli bismo da jednog dana dobije stupanj zaštite parka, park šume ili arboretuma, objasnio je Vrkljan te dodao kako, pored Nasada i Čistoće, imaju odličnu suradnju i s Gradom Zadrom.

Hotel za kukce

– Iz Grada Zadra nam uvijek pomognu kada imamo neki projekt, ali i iz Županije. Prošle godine smo započeli s projektom »BIOKOM« s kojim smo nastojali riješiti problem zelenog krupnog otpada. Sakupljali smo granje i onda ga mljeli uz pomoć drobilice. Krajnji produkt toga je pogodan za različite stvari, a u prvom redu kao humus. S tim projektom ćemo završiti 22. svibnja ove godine, istaknuo je Vrkljan.

Pored projekta »BIOKOM«, prošle godine su započeli i s projektom »Kuća šumskih pčela«, koji je uključivao gradnju skloništa za kukce i pčele. S tim projektom članovi Društva nastoje educirati građane i spasiti pčele, koje predstavljaju jednu od ugroženih vrsta u cijelom svijetu.

– Napravili smo dva tzv. hotela za kukce, ali su jedan uništili vandali. Tako da je trenutno jedan u potpunosti gotov, a drugi tek moramo renovirati. Taj hotel za kukce smo nazvali »Kuća šumskih pčela«. Važno nam je da educiramo djecu o tome koliko su zapravo pčele i ostali kukci važni u bioraznolikosti nekog područja. Naime, kako se grad širi, sve više se sužava područje na kojem obitavaju šumske pčele i drugi kukci. U takvom procesu oni gube svoje područje gdje bi mogli živjeti pa im mi s gradnjom ovakvim nastambi nastojimo pomoći, kazao je Vrkljan te istaknuo kako je to jako korisno za edukaciju djece, pa su tako prilikom te akcije uključili djecu iz vrtića, škola ili iz kvarta.

Posjetitelji bi učili o biljnim vrstama

U ovom zaštićenom zelenom području koje se prostire na 7,2 hektara površine, u prvom redu dominira crni bor i čempres. Cilj ovog pošumljavanja bio je obogatiti bioraznolikost bjelogoričnim stablima, kojih svakako nedostaje na tom području.

– S obzirom na to da na ovoj zelenoj površini uglavnom dominira crni bor ili čempres, odlučili smo uvesti neke bjelogorične vrste, poput hrasta crnike, planika i tako dalje. A sve s ciljem kako bismo obogatili bioraznolikost. Kako kaže stara izreka: »Nije teško napraviti već je teško održavati«. Naime, ovo ljeto ćemo morati navodnjavati oko 320 sadnica jednom tjedno, a to nikako nije mali posao. Riječ je o zaista ogromnoj površini, ali nekako ćemo savladati i to uz pomoć Nasada. Pored toga, imamo i podršku Grada i Čistoće, tako da ne planiramo odustajati od toga da ovaj zeleni gaj jednog dana dobije status parka ili park šume. Zapravo, idealno bi bilo da dobije status arboretuma, pa bi onda ljudi mogli dolaziti ovdje, gledati i učiti o novim biljnim vrstama, zaključio je entuzijastično Vrkljan.