Utorak, 20. veljače 2024

Weather icon

Vrijeme danas

10 C°

Kalendar radova

7 stvari koje obavezno morate napraviti u voćnjaku da zaštitite biljke od zime i smrzavanja

Autor: Jelena Sedlak

27.12.2022. 07:54
7 stvari koje obavezno morate napraviti u voćnjaku da zaštitite biljke od zime i smrzavanja

Foto: iStock

Svaki savjestan vrtlar zna da briga o biljkama ne počinje u proljeće, već u jesen, najbolje odmah čim oberemo plodove, no svakako u kasnu jesen



Održavanje voćnjaka, vinograda i maslinika možda je najvažnije pred zimu jer tada možemo očekivati najveće štete od zamrzavanja, prezimljavanja štetnika i gljivičnih bolesti, korova i svega onoga što prošle sezone nismo uspjeli riješiti, a što bi nam moglo pokvariti berbu idućeg ljeta.


Svaki savjestan vrtlar zna da briga o biljkama ne počinje u proljeće, već u jesen, najbolje odmah čim uberemo plodove, no svakako u kasnu jesen. Evo što sve moramo napraviti u voćnjaku kako bismo se iduće godine veselili plodovima, jer simbolično kićenje božićnog drvca neće baš puno pomoći.


1. Čišćenje voćnjaka


Ako ste prošle sezone na voćkama primijetili bilo kakve znakove bolesti ili najezdu insekata, sada sve napadnute grane morate ukloniti jer bi se problem iduće sezone mogao samo povećati. Manji urod ili sušenje voćke često je posljedica tih prezimjelih patogena. Zato s grana uklonite sve sasušene plodove, takozvane mumije, pa i otpalo lišće, koje možete kompostirati ukoliko je bilo zdravo. Ono sadrži velike količine hranjiva koje je odlično za proljetnu gnojidbu, pa ga možete upotrijebiti i kao malč oko stabala.


2. Omotavanje stabala




Koru voćaka trebat će zaštititi od gladnih glodavaca, najbolje omotavanjem. U hladnijem Gorskom kotaru možete se poslužiti trikom, tako da nagrnete snijeg oko stabla i dobro ga ugazite. Voluharice neće moći probiti tunele do stabla.


3. Gnojidba


Jesenska gnojidba je višestruko korisna. Pomoći će voćkama da se oporave nakon što su donijele rod i povećat će im otpornost na predstojeću zimu. Sada im treba manje dušika, a više kalija i fosfora. Mlade voćke ne bi trebalo pognojiti u jesen kako ne bi krenule s novim izrastom pred zimu. Cink, bor i magnezij su također korisni, jer će pomoći voćkama pri aklimatizaciji na nove zimske uvjete.


4. Sadnja mladih stabala


Sada je najbolje vrijeme za sadnju mladih voćaka. Posađene u jesen, imat će dovoljno vremena da se ukorijene prije jake zime. No, ove zime ih nemojte orezivati, osim po neku grančicu ako baš morate, jer bi svako orezivanje moglo potaknuti novi rast koji ne bi preživio jaču zimu.


5. Čišćenje kore voćaka


Na kori voćaka mogu se stvarati uzročnici bolesti, pa ju je dobro s debla očistiti metalnom četkom ili posebnim strugačima, čime će se skinuti mahovina, lišajevi i gnijezda gusjenica koje su na stablu našle zimsko sklonište.


6. Prskanje


Plavim ili crvenim prskanjem suzbijaju se uzročnici mnogih bolesti, kao što su rogač šljive, monilioze koštuničavog voća (marelice, breskve, šljive, trešnje i višnje), bakterijske plamenjače jabuke i kruške, šupljikavost lišća i krastavost plodova marelice i drugog koštuničavog voća, kovrčavost lišća breskve, eskorioze vinove loze i mnogih drugih. Primjena bakrenih sredstava na vinovoj lozi se provodi radi suzbijanja crne pjegavosti vinove loze čiji simptomi se uočavaju na zaraženim mladicama koje poprimaju sivkastu boju i prekrivene su crnim točkicama (plodna tijela gljiva).


Kod lupinastog voća (orah i lijeska) bakreni preparati prvenstveno štite od bakterioza koje mogu uzrokovati velike štete stvaranjem rak-rana iz kojih se tijekom vegetacije pojavljuje karakterističan žuti eksudat. Preporuča se prskati odmah nakon berbe i pred kretanje vegetacije.


Plavo ili crveno ulje sastoji se od rafiniranog parafinskog mineralnog ulja kome je pridodan bakarni spoj, a djeluje kontaktno i protektivno. Ima širok spektar djelovanja za suzbijanje uzročnika bolesti voćaka, vinove loze i povrća.


Koristi se i za premazivanje rana nakon rezidbe. Prskanje bakarnim preparatima treba obaviti pravodobno kako bi se infekcijski potencijal u proljeće smanjio na najmanju moguću mjeru. Kada opadne 50-70 posto lišća, možete oprskati voćke fungicidima na bazi bakra, kako biste spriječili prezimljavanje uzročnika gljivičnih bolesti.


Prskanje će trebati ponoviti tijekom zime, najdalje do početka vegetacije. Na jabučastom voću smije se koristiti do početka cvatnje, a na koštuničavom voću samo za mirovanja vegetacije. Brojne rane na voćki i trsu, kroz koje se u proljeće uvlače štetnici i bolesti treba zatvoriti slojem ulja.


Bakarni preparati se mogu koristiti i u ekološkim, organskim voćnjacima. Tijekom uporabe zimi jednako su djelotvorni kao i jaki insekticid, ali su ekološki bezopasni. Tanki sloj ulja obavija pupove i ne dopušta miceliju da prodre kroz spore u mladi pup. Oni smanjuju i do 50 posto prskanja u vrijeme vegetacije.


Tretiranje treba obaviti po lijepom vremenu, bez vjetra, kada je temperatura iznad 10°C. Stabla moraju biti dobro nakvašena dok s njih ne počne kapati, zbog čega se često kaže »voćke je potrebno okupati«.


Ako neki dio ostane netretiran, na njemu se može u proljeće pojaviti bolest. Propust učinjen izostavljanjem ovog prskanja ili njegovo nekvalitetno izvođenje na koštuničavom voću ne može se korigirati u proljeće. Jesensko prskanje bakarnim preparatima naročito je korisno u nasadima jabučastog voća, maslinika koje napada uz ostalo i štitasta uš i gljiva čađavica, a agrume štitasta uš. Dakle, zimsko prskanje izuzetno je korisno.


Sva sredstva za plavo ili crveno prskanje pripadaju grupi bakarnih spojeva, kao što su bordoška juha, koja se koristi u koncentraciji 1,5 – 2%, blauvit u koncentraciji 1%, bakarni oksiklorid 50 u koncentraciji 0,75%, kupragin u koncentraciji 0,35%, cuproxat u koncentraciji 0,35%.


Bordošku juhu možete i sami pripremiti tako da za pripremu 100 litara 2-postotne otopine bordoške juhe uzmete 100 l vode, 2 kg plavog kamena i 0,8 kg negašenog ili 2,4 kg gašenog vapna. Negašeno vapno gasi se u trostruko većoj količini vode. Od 100 litara vode, iz bačve se uzme 10 l da se razmuti vapno i 10 lda se rastopi plavi kamen.


Kada se vapno razmuti, procijedi se kroz rjeđu krpu i vrati u bačvu da se napravi vapnenasto mlijeko. Kada se plavi kamen rastopi, sipa se u bačvu s vapnenim mlijekom. Uvijek se sipa rastopljen plavi kamen u vapneno mlijeko. Ne preporučuje se miješanje obrnutim redoslijedom jer se tada juha brže taloži i slabije je kvalitete. Treba je utrošiti istog dana, no ako joj se doda 250 g šećera na 100 l vode, ona zadržava fungicidno djelovanje 2-3 dana.


7. Bijeljenje stabala


Premazivanje stabala vapnom je kao agrotehnička mjera neizostavno, a osim toga i estetski lijepo. Ova mjera ne štiti samo od patogena, već prvenstveno od niskih temperatura, kakve dolaze sa zimom. Ona prevenira uzdužno pucanje kore, a također pomaže u uništavanju lišajeva i mahovine koji su idealna osnova za prezimljavanje štetnih organizama.


Obijeljena kora drveta odbija sunčevu svjetlost i toplinu, čime odlaže vegetaciju jer bi ona mogla biti pogubna ako naglo zahladi. Sokovi koji bi uslijed perioda povremenog zatopljenja krenuli kroz voćku, zbog naglog zahlađenja mogu izazvati smrzavanje koje dovodi do pucanja sprovodnih snopića, kapilara i kore, odnosno do pojave mrazopuca. Bijeljenjem stabla odlažemo vegetaciju do vremena sigurnog za voćku. Bijeljenje treba ponoviti po potrebi.