Nastanak legendi o potonulome gradu koji se u antičko doba nazivao Cissa i dao ime čitavom otoku bio je vjerojatno uvjetovan brojnim nalazima u plitkome moru, ali i monumentalnim ruševinama na morskoj obali. Te su legende posebno zanimljivim učinile podmorje uvale. U njemu se moglo lako uočiti ostatke zidova, krovne opeke te drvenih stupova i greda, koji su pojačavali dojam dramatične propasti nekadašnjega naselja, priča Radić Rossi
Tijekom čitavog svibnja ove godine, u okviru međunarodnog interdisciplinarnog istraživačkog projekta “Cissa Antiqua”, nastavilo se istraživanje podmorja i priobalja uvale Caske s ciljem rekonstrukcije njezinog prirodnog i kulturnog krajolika u doba antike. Glavni protagonisti projekta su Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru i Centar “Camille Jullian” francuskog Nacionalnog instituta za znanstvena istraživanja (CNRS). U projekt je uključen niz drugih znanstvenih i kulturnih institucija i organizacija iz zemlje i inozemstva. Voditeljice projekta su doc. dr. sc. Irena Radić Rossi i dr. sc. Giulia Boetto, a zamjenik voditelja terenskog istraživanja ove je godine bio Mario Radaljac. Projekt je pokrenut na inicijativu Grada Novalje; financira se sredstvima hrvatskog Ministarstva kulture, francuskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Grada Novalje te nekolicine domaćih i inozemnih sponzora. Voditeljica projekta Irena Radić Rossi ističe i veliku pomoć koju su istraživačima pružili lokalni žitelji Caske.
Sve je počelo s drvenim sidrom
Arheološka istraživanja u priobalju i plitkome moru uvale započela su 2005. godine, a prvo je iznenađenje bilo odlično očuvano drveno brodsko sidro iz rimskoga doba. Dvije godine kasnije otkriven je i desetak metara dugačak brod izrađen starom mediteranskom tehnikom šivanja, koju su još i nakon rimskog osvajanja koristili starosjedioci Liburni. Godine 2009. istraživanje je podignuto na međunarodnu razinu, jer je odlučeno da se u okviru teme “Brodovi i plovidba u rimskoj Dalmaciji” prouči šivani brod i širi kontekst u kojemu se zatekao na morskom dnu.
– Caska je iznimno zanimljiv arheološki lokalitet, dobro poznat u stručnoj literaturi, ali donedavna potpuno neistražen. Mnoštvo arheoloških nalaza dugo je vremena privlačilo pozornost stručnjaka i putnika namjernika. Nastanak legendi o potonulome gradu koji se u antičko doba nazivao Cissa i dao ime čitavom otoku bio je vjerojatno uvjetovan brojnim nalazima u plitkome moru, ali i monumentalnim ruševinama na morskoj obali. Te su legende posebno zanimljivim učinile podmorje uvale. U njemu se moglo lako uočiti ostatke zidova, krovne opeke te drvenih stupova i greda, koji su pojačavali dojam dramatične propasti nekadašnjega naselja. Neki stručnjaci nastojali su taj događaj protumačiti kao posljedicu jednog od velikih potresa koji su u vrijeme kasne antike potresali Sredozemlje, dok su se drugi priklonili ideji kako je riječ o ostacima koji su se na morskome dnu našli uslijed polaganog izdizanja morske razine, kazuje nam dr. sc. Irena Radić Rossi i nastavlja:
Hrvatsko – francusko – grčka suradnja
– Rezultati dosadašnjih istraživanja, u koja su pored arheologa bili uključeni i znanstvenici iz drugih područja, govore u prilog pretpostavci da su građevine koje se naziru u podmorju Caske potopljene uglavnom uslijed polaganih prirodnih promjena, a ne iznenadne katastrofe. Dobar dio vremena i energije usmjerili smo na istraživanje velikog zida čija je funkcija bila nejasna, a koji se tumačio kao gradski bedem. Sada znamo kako je ustvari riječ o monumentalnom potpornom zidu koji je priječio eroziju flišne podloge istočno od kamenog tornja za promatranje dolaska tuna (tzv. Tunere), na kojoj su mjestimično ležale prostrane ploče breče i na njima antičke građevine. Njihova nam je namjena za sada nepoznata. Možda je u pitanju civilno naselje, a možda i gospodarski-ladanjski kompleks rimskih veleposjednika. Propadanje velikog zida uzrokovalo je ubrzanu eroziju fliša, a time i obrušavanje slojeva breče na kojima su bile temeljene antičke građevine. Takav događaj mogao je biti ubrzan nekim tektonskim poremećajem, a u mašti lokalnog stanovništva izazvati predodžbu božje kazne s katastrofalnim posljedicama. Komadi izlomljene i obrušene breče i danas se dobro vide u plitkome moru i na morskoj obali.
Tijekom posljednje dvije godine istraživalo se i kanale koji su kroz potporni zid odvodili otpadne i oborinske vode. Na jedan od njih nastavlja se prostrani podzemni tunel visine oko dva i pol a širine preko jednog metra. Zbog svoje teške pristupačnosti on do danas još nije temeljito proučen, iako se od davnina znalo za njegovo postojanje, a lokalno je stanovništvo prostor u njegovoj blizini nazvalo “Pod bužu”. Profesorica Radić Rossi pretpostavlja kako je taj impozantni tunel, pored odvodnje morao imati i neku drugu, za sada nepoznatu namjenu. Tijekom istraživanja pokazalo se da je veliki potporni zid bio mjestimično ukrašen poliranom brečom, te da je imao niše u kojima su možda stajale skulpture.
Tijekom posljednje dvije godine poseban su doprinos istraživanju dali geolozi iz hrvatskih, francuskih i grčkih institucija. Ove je godine skupina grčkih geologa sa Sveučilišta u Patrasu, koju predvode dr. sc. George Papatheodoru i dr. sc. Kalliopi Baika, boravila deset dana na terenu i uz pomoć bočno skenirajućeg sonara, geološko-strukturnog dubinomjera i ostale suvremene opreme za podvodna istraživanja prikupila veliku količinu podataka o nekadašnjem izgledu sjevernog dijela Paškoga zaljeva i dinamici promjena morske razine. Preliminarni su rezultati oduševili stručnjake, a podmorje otoka pokazalo se iznimno zanimljivim u arheološkom, biološkom i geološkom smislu. Zahvaljujući geološkim bušotinama koje su u okviru projekta realizirali stručnjaci Zavoda za mineralne sirovine Hrvatskog geološkog instituta, pod vodstvom dr. sc. Slobodana Mika, geološke će se informacije moći objediniti i iskoristiti za interpretaciju arheoloških nalaza.
Otkriven još jedan brod
– Osim opisanih priobalnih nalaza koji se većinom nalaze u zoni plime i oseke pa su stoga povremeno prekriveni morem, istraživalo se i kontekst šivanoga broda koji je očigledno bio iskorišten za učvršćenje neke priobalne pristanišne konstrukcije postavljene na drvene stupove i kolce. Veliko iznenađenje ovogodišnje kampanje bilo je otkriće ostataka još jednog broda, za koje je posebno zaslužan ronilac Neven Lete, posebno nadaren dugogodišnji suradnik na podmorskim arheološkim istraživanjima. Nekoliko rebara i dijelovi oplate uočeni su pred sam kraj istraživanja, pa su za sada samo ucrtani u generalni plan nalazišta i zaštićeni na morskome dnu. Nastavak iskopavanja s nestrpljenjem se očekuje tijekom narednih istraživačkih kampanja, otkriva nam profesorica Radić Rossi.
Istraživalo se, doznali smo, i vodovod koji je išao od Kolana do Caske. Pri tome su arheolozima od velike pomoći bili profesori Nikola Crnković, Ivo Oštarić i Bruno Puharić te kolanjski zaljubljenik u starine Ivan Balabanić. Da se u Caskoj voda distribuirala potvrđuje veliki kamen od breče s četiri otvora, koji je, po svemu sudeći, služio kao razvodnik za vodu. Već više godina istražuje se i čisti i podzemni vodovod zvan “Talijanova buža”, uklesan u živoj stijeni u dužini od tisuću i sto metara, koji je iz Novaljskog polja dovodio vodu u Novalju. Prezentacija tog osebujnog predstavnika hrvatske kulturne baštine planira se ove jeseni u okviru manifestacije “Maribor – Europska prijestolnica kulture”.
Istraživanja će se nastaviti i iduće godine koja označuje završnicu četverogodišnjeg međunarodnog projekta. No, ukoliko se novi nalazi u Caski pokažu dovoljno zanimljivima, postoji mogućnost da se međunarodna suradnja i sufinanciranje produži i na naredne četiri godine.
najnovije
najčitanije
Crna Kronika
OČEVID TRAJE
Zbog pucnjave kod Omiša policija uhitila pet osoba
Svijet
PRIRODNA KATASTROFA
Obilne kiše u južnom Brazilu ubile su gotovo 60 ljudi, više od 70 nestalih
Style
INFJ PERSONALITY
Možda imate jednu od najrjeđih osobnosti na svijetu. Ovo su znakovi kako to prepoznati
Košarka
NBA liga
Sjajni Anthony Edwards šokirao Jokićeve Nuggetse u Denveru u prvoj utakmici polufinala doigravanja
Zadar & Županija
DHMZ
Danas pretežno sunčano, temperature idu do 26 stupnjeva
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Subotnja špica bila je krcata Zadranima i turistima, pogledajte koga smo sreli
Zadar
BOKANJAC
ĐIR PO KVARTU (10) Bokanjac, selo na kraju grada: ‘Nitko ne vodi o nama računa, zatrpat će nas smećem…’
Županija
ŠTRAJK
VRTIĆ (NE)ĆE RADITI Štrajk najavljen 13. svibnja, Knez poručuje: ‘Ako im triba donit koji kolač, nek jave’
Zadar
Okupljanje
Bivši učenici Pomorske škole veselo proslavili 45. godišnjicu mature: Ovo je rasadnik profesionalnog kadra
Crna Kronika
PU ZADARSKA