Hrvatski brodari koji su preživjeli kraj 20. stoljeća, pretvorbenu pljačku i uništenje te svjetsku brodarsku krizu, pokazali su da su žilavi, uporni i vješti te brode i u ovim opet teškim godinama s obnovljenim, a neki i uvećanim flotama dijelom zahvaljujući i podršci Vlade, jer bez prethodnog oslobađanja od poreza na dobit danas bi neki bili u agoniji
Hrvatska flota u međunarodnoj plovidbi te relevantnom dijelu ostalog brodarskog posla, udružena u “Mare Nostrum” brojila je na kraju 2011. godine 167 brodova ukupne tonaže (dwt) 3.268.900 tona.
Godinu ranije flota je brojila 171 brod sa 3.134.322 dwt-a, što najjednostavnije znači smanjenje broja plovila uz blagi rast tonaže, daljnje nestajanje kontejnerskih brodova i snaženje dominacije dviju najjačih brodarskih tvrtki u segmentu tonaže – Tankerske plovidbe i Atlantske plovidbe, koje se sada u međunarodnom teretnom prometu penju na gotovo tri četvrtine ukupne tonaže brodova. U broju jedinica prednjače pak Jadrolinija (51 brod) s brodovima mahom za obalni linijski prijevoz dominantno trajektni te brodovi posebne namjene u Brodspasu (24 broda) i JPS-u (18) dok su tonažnom, prihodima i značenjem dominantni brodari Tankerska plovidba i Atlantska plovidba godinu započeli sa po 19 brodova, što je sada već izmijenjeno. Atlantska je, naime, dva broda (Getaldić i Gundulić) prodala Britancima, dok je Tankerska plovidba kupila jedan brod u “3. maju” – Velebit sa 51.000 tona. Isti takav brod dovršen lani ove je godine preuzela i Uljanik plovidba.
I Lišinjska plovidba u međuvremenu je prodala najstariji brod u floti.
Stanje flote i tvrtki
Tankerska plovidba, dakle, brojila je 19 brodova sa 1.520.000 ukupne tonaže (dwt), a što je činilo 46,5 posto hrvatske tonaže brodova u međunarodnom prometu. U odnosu na godinu prije do kraja 2010. godine uvećali su brodovlje kupnjom četiri broda u Kini i Koreji te prodajom jednog završivši sa 16 na 19, te u tonaži sa 1,4 došli do 1,5 milijuna tona skočivši sa 40 na 46 posto flote. To je već izmijenjeno preuzimanjem Velebita u “3. maju” čime broje 20 brodova i već sežu na 50 posto flote.
Atlantska plovidba drugi je temeljni oslonac hrvatskog brodarstva sa 19 brodova 814.000 dwt-a i 1.032 TEU (kontejnerskih jedinica), odnosno 25 posto hrvatske tonaže. Prodaja dvaju brodova ne ometa razvojnu projekciju tvrtke koja već u ovoj godini nastavlja s preuzimanjem novih brodova na Dalekom istoku. Uljanik plovidba kao najmlađi brodar već se niz godina nalazi na trećem mjestu, a lanjsku su godinu završili sa 11-postotnim udjelom u tonaži sa sedam brodova i 361.000 dwt-a, a u međuvremenu je tvrtka preuzela brod Pomer (blizanac Velebita rađen također u “3. maju”) oko kojeg je jedno vrijeme bilo “natezanja”.
Jadroplov sa šest brodova i 276.000 dwt-a imao je udjel od 8,5 u floti. Lošinjska plovidba – Brodarstvo sa sedam brodova (u međuvremenu je najstariji brod prodan) sa 235.500 dwt-a sudjelovala je u tonaži flote sa 7,2 posto. Splitska i Mediteranska plovidba imaju simbolične udjele u ukupnosti flote.
Jadrolnija je pak dominantni putnički, odnosno trajektni prijevoznik sa 51 brodom koji u jednom trenutku mogu prevesti 3.431 vozilo (mjera su osobni automobili), odnosno 27.200 putnika, te je najveći takav prijevoznik na Sredozemlju. Mediteranska u tom dijelu te Rapska plovidba ima simbolične kapacitete. Brodospas i Jadranski pomorski servis (JPS) sa svojim specifičnim flotama od 24, odnosno 18 plovila upotpunjuju ukupnu sliku.
Već nekoliko godina uz niz izborenih, odnosno od Vlade RH prihvaćenih pogodnosti i specifičnosti (usuglašenih s propisima EU) od kojih je dominantna – oslobađanje od plaćanja poreza na dobit, hrvatska se flota modernizira, ali ne uvećava u bitnom. Od polovine 2008. godine zavladala je, naime, kriza najprije kao financijska koja je poremetila uobičajene kreditne putove, potom i kriza brodarstva i brodogradnje, prije svega zbog pada cijena vozarina.
Teške godine
U međuvremenu su vozarine na suhe terete doživjele djelomični oporavak. No ni približan nevjerojatnim dosezima u 2007. i dijelu 2008. godine. Ipak omogućava većini brodara da – brode. Kada je u pitanju tržište tekućih tereta najbitnije za Tankersku plovidbu, odnosno Uljanik plovidbu tu su prilike, nažalost, i dalje vrlo složene i nastavit će se.
Oporavak svjetskog gospodarstva je prisutan, ali nedovoljan za bitni rast prometa. Pogotovo je nemoguće očekivati da bi rast gospodarstva i prometa mogao “progutati”, odnosno uposliti enormno napuhalu flotu. Brodovi su masovno naručeni u vrhunskim godinama do 2008. i ne odgovaraju stanju na tržištu. Iako je dio brodara, posebice dio špekulanata odustao od gradnji, ipak se daleko više brodova gradi nego su potrebe tržišta. Ti brodovi ovih godina ulaze u tržište, a prometa nema dovoljno. To im obara cijene i zarade. Uz nešto iznimki brodarima ne ide na ruku ni obaranje vrijednosti dolara u kojem se plaća u međunarodnom prometu, dok istovremeno velik dio troškova imaju u eurima ili kunama vezanim uz euro. Pored toga i ponovo narasle cijene nafte (sada ipak u padu) enormno su povećale troškove brodova.
Godina u kojoj smo bit će teška za sve brodare i definitivno gubitaška za brodare u tekućim teretima (nafta i derivati), a u još neizvjesnim procjenama za 2012. dominira uvjerenje da će i ona naftnim brodarima donijeti gubitke.
Poslovanje po završnim računima
Grupa Tankerska plovidba ostvarila je prihode od 1,16 milijardi kuna u 2010. godini i završila unatoč teškoj godini i krizi sa 81,9 milijuna kuna dobiti (u međuvremenu, nažalost, nakon dvije godine odolijevanja krizi prvi će kvartal završiti negativno s istom projekcijom za cijelu godinu).
Grupa Atlantska plovidba završila je godinu sa 39,7 milijuna kuna neto dobiti. Ostvarila je ukupne konsolidirane prihode u iznosu od 927,2 milijuna kuna.
I Puljska Uljanik plovidba u prošloj je godini ostvarila 95,5 milijuna kuna dobiti, odnosno 64 posto više nego u 2009. godini, uz prihod od 333 milijuna kuna. Jadroplov je uz prihod od 325,5 milijuna kuna završio sa 47 milijuna gubitka. Lošinjska plovidba je uz prihod od 300 milijuna kuna zabilježila 15 milijuna kuna gubitka. Lani je i Jadrolinija sa 879 milijuna kuna prihoda uspjela okončati godinu sa 1,2 milijuna kuna dobiti.
Beneficirani staž za pomorce i “tonage tax”
Nakon niza peripetija i izostanka potpore beneficiranom radnom stažu za pomorce kod samog prijedloga Izmjena i dopuna Pomorskog zakonika, Vlada RH reagirala je i ispunila amandmanom davnašnji zahtjev pomoraca za beneficiranim stažom. Amandman, spomenimo, je osim predstavnika klubova zastupnika osobno podržao i Ivo Grbić, spomenuvši da dolazi iz sredine (Zadarske županije) s najviše pomoraca u zemlji, s najvažnijom ovdašnjom brodarskom tvrtkom Tankerskom plovidbom, ali i da zahvaljuje što je pred nekoliko godina postavljao pitanje i predlagao ono što je Vlada sad i usvojila – beneficirani staž za pomorce.
Vlada je, naime, prihvatila da će teško do angažmana na brodovima većina pomoraca starijih od 60 godina.
Nastavak je to onog drugog segmenta problema – udovoljavanja zahtjevima pomoraca. U višegodišnjem hodu u resoru ministra Božidara Kalmete, s kapetanom Mariom Babićem, uz veliko uvažavanje brodarskih tvrtki i predstavnika pomoraca, valjalo je dobiti potporu Vlade, odnosno Ministarstvo financija uvjeriti u niz iznimaka s kojima se rješavalo – doprinose i poreze za pomorce (ipak većinu vrativši u sustav socijalne sigurnosti koju prethodno nisu imali), staž, kao i porezna izuzeća za brodarske tvrtke. Kao novum – istovjetan EU, brodarske će tvrtke ovim izmjenama ipak plaćati porez, ali kao porez po tonaži, neovisan o poslovanju i prilikama, ali ne bi trebao biti visok, te su ga brodari podržali. Najveći porez plaćat će Tankerska, potom Atlatska plovidba.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Serie A
Nikola Vlašić zbog ozljede izašao nakon pola sata igre u remiju Torina i Bologne
Hrvatska
ODLUKA VLADE
Hrvatska kupuje dvije mobilne brodice-ljekarne, ići će u teško dostupna područja
Košarka
Košarka
Lakersi otpustili trenera: “Bio je pakao sjediti na ovom stolcu”
Scena
EUROSONG
Baby Lasagni stigao paket HNS-a, kad ga je otvorio ovo je odmah morao isprobati
Nogomet
Druga ŽNL, 18. kolo
Sv. Mihovil u derbiju pobijedio Raštane i preuzeo prvo mjesto
Županija
TRAGEDIJA U MORU
Đani Iglić o stradalom roniocu: ‘Bio je veliki profesionalac koji je znao sva pravila ronjenja’
Zadar
PU ZADARSKA
Zbog utrke u nedjelju pojačan promet i gužve, policija uputila preporuku vozačima
Nogomet
UGODNO IZNENAĐENJE
Delegacija srpskog nogometnog saveza posjetila Josipa Skoblara u Privlaci: ‘Ove fotografije oživljavaju sjećanja’
Zadar
SANACIJA KROŠNJI
Od ponedjeljka se zbog radova privremeno zatvara ova ulica u Zadru
Zadar & Županija
TOČKA NA I