Svinjska gripa odlazi s veljačom

Ako je u Europi čitave prošle godine zabilježeno 4.700 smrtnih slučajeva zbog svinjske gripe, a u ovoj sezoni do siječnja je zabilježen samo 81 slučaj, nije teško zaključiti koja je sezona bila “jača”
Unatoč tri smrtna slučaja zbog svinjske gripe izazvane virusom A/H1N1, ova sezona gripe trebala bi biti slabijeg intenziteta od one koja nas je zadesila u sezoni 2009/2010. Procjena je to epidemiologa na temelju epidemioloških podataka iz europskih država, gdje je epidemija gripe uglavnom dosegnula vrhunac, ili je već ušla u silaznu putanju. U Hrvatskoj se očekuje da bi epidemija, koja se razmahala nakon Božića, mogla potrajati do kraja veljače.
Prema dostupnim podacima, u Velikoj Britaniji gripa je dostigla svoj vrhunac i polako se spušta, slično je u Francuskoj, gdje bilježe silaznu putanju respiratornih infekcija, Finska je pri završetku epidemije, a Njemačka ovih dana bilježi lagani uzlaz, jer je epidemija u toj zemlji počela nešto kasnije. U prosjeku, epidemija je u Europi dostigla vrhunac, a kako u zemljama sjeverne hemisfere epidemija u pravilu traje između osam i 12 tjedana ili dva do tri mjeseca, epidemiolozi smatraju da smo sada na polovini epidemije, koja bi mogla potrajati još najviše mjesec i pol dana, odnosno do kraja veljače. Kako virus H1N1 nije jedini u ovogodišnjoj sezonskoj gripi, već su tu i virusi A/H3N2 i B, moguće je da se i oni pojave kao uzročnici gripe u narednim tjednima, no njihova se uloga smatra minornom u ovogodišnjoj epidemiji.
Manji potencijal
Dok strani mediji procjenuju da je ovogišnji virus svinjske gripe virulentniji nego prošle godine, splitski epidemiolog Mladen Smoljanović izračunao je kako je epidemiološki potencijal svinjske gripe ove godine daleko manji nego prošle sezone.
– Ako je u Europi čitave prošle godine zabilježeno 4.700 smrtnih slučajeva zbog svinjske gripe, a u ovoj sezoni do siječnja je zabilježen samo 81 slučaj, nije teško zaključiti koja je sezona bila “jača”. Još sam u ljeto prognozirao da će gripa ove godine biti 10 puta slabija nego lani, a prema ovim brojkama, rekao sam i previše – kaže Smoljanović.
Kako će gripa potrajati još tjednima, epidemiolozi i dalje pozivaju na cijepljenje, za koje bi se trebale odlučiti starije osobe i kronični bolesnici. U pogledu cijepljenja zdravih osoba struka nema jedinstvenog stava, jer jedni pozivaju na što masovnije cijepljenje kako bi se suzbilo širenje virusa svinjske gripe među populacijom, a drugi podsjećaju da je za zdrave osobe “zdravije” preboljeti gripu.
– Ne preporučujem cijepljenje niti jednoj zdravoj osobi, bez obzira na dob, pa tako ni zdravoj djeci. Iskustva generacija govore da ništa ne stvara trajniji imunitet nego preboljela gripa – kaže Smoljanović.
Virusi se mijenjaju, i njihova je promjena nepredvidiva, pa se može dogoditi da nakon takve promjene cjepivo prestaje biti djelotvorno, dok će one koji su preboljeli gripu, obzirom na stvaranje križnog imuniteta prema srodnim virusima, preboljela gripa štititi i od novih virusa, ističe Smoljanović. Journal of Experimental Medicine objavio je, naime, ovih dana studiju koja potvrđuje da prebolijevanje svinjske gripe stvara snažan imunitet, te da organizam u borbi protiv H1N1 stvara protutijela koja mogu uništiti mnoge druge sojeve virusa gripe tipa A. U prilog necijepljenju zdravih ljudi, on upozorava i da cijepljenje već zaraženog čovjeka može potencirati nepovoljan imunološki odgovor, odnosno razvoj autoimune bolesti.
Bačena sumnja
U Hrvatskoj je gripa u posljednja tri tjedna odnijela tri ljudske žrtve, a posebno je odjeknula smrt 46-godišnjaka koji se teško razbolio iako se na vrijeme cijepio protiv svinjske gripe. Iako ovaj slučaj naizgled baca sumnju na djelotvornost cjepiva, stručnjaci podsjećaju da je
kako cjepivo nema apsolutnu, već relativnu zaštitu te štiti od 70 do 80 posto cijepljenih osoba. I u Europi su zabilježeni slučajevi bolesti kod cijepljenih osoba, pa je tako u Švedskoj u bolnici s teškim oblikom gripe lani završio i jedan šestogodišnjak koji je prethodno bolovao od astme.
– Toga je bilo, i toga će biti – veli Smoljanović, te objašnjava kako stvaranje antitijela nakon cijepljenja ovisi o genotipu pojedinca. Tako se može dogoditi da neke osobe, iako su primile cjepivo, neće razviti imunitet na virus gripe, a to – veli naš sugovornik – ne mora ovisiti o prethodnoj bolesti ili stanju imuniteta, već cjepivo može “zakazati” i kod potpuno zdrave osobe.
Na svakome je, dakle, da sam procijeni hoće li se cijepiti ili ne. Činjenica je da je za rizične skupine, koje mogu imati ozbiljne komplikacije gripe, bolje cijepiti se, što pokazuje i posljednji primjer 32-godišnje Britanke koja je početkom siječnja preminula niti dva tjedna nakon poroda.

Cijepljeno 460.000 građana

U Hrvatskoj se dosad prema podacima HZJZ-a protiv gripe cijepilo 460.000 građana. Ove je godine nabavljeno ukupno 650.000 doza cjepiva, što znači da je na raspolaganju još gotovo 200.000 doza.
U HZJZ-u ovakav odaziv na cijepljenje smatraju dobrim, iako bi, po riječima epidemiologa Kaića, “bilo bolje da se cijepilo 650.000 ljudi”. Prošle je godine sezonsko cjepivo primilo oko 600.000 građana.

Stopa smrtnosti 0,78 posto

Prošle godine laboratorijski je bilo potvrđeno 32 smrtnih slučajeva oboljelih od gripe, a HZJZ je objavio da je bilo još 26 slučaja koji nisu laboratorijski potvrđeni, dakle ukupno 58.
Naša stopa smrtnosti na 100.000 stanovnika bila je 0,78, što je u odnosu na druge države dosta visoka stopa. Argentina je imala najvišu (1,54), a Japan najnižu (0,16).

Rizične skupine

Prema podacima o umrlima od svinjske gripe posljednjih tjedana u Britaniji, 69 posto žrtava moglo se svrstati među rizične skupine stanovništva, odnosno starije osobe, kronične bolesnike, pretile ili trudnice. U tri slučaja, radilo se o osobama koje su se pravodobno cijepile protiv gripe.

Oboljelo više od 5 000 ljudi

Od početka epidemije gripe u prosincu do 12. siječnja u Hrvatskoj je službeno registrirano 2.200 oboljelih iz svih dijelova zemlje. Riječ je o prijavama oboljelih, no realna je brojka uvijek višestruko veća jer se mnogi oboljeli ne javljaju liječniku već se liječe kod kuće.
– Računa se da je stvarni broj oboljelih barem dvostruko veći od broja prijavljenih. Kako je sada epidemija u zamahu, moguće je da je ukupni broj oboljelih i triput, a možda i četiri puta veći od službeno registriranog – procjenjuje Bernard Kaić, epidemiolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.