Što to zapravo znači budući jestivi grad? Ne mora biti svako zemljište, svaka parcela – iznajmljena, može biti i ustupljena. Imamo primjer jednog takvog vrta u Berlinu gdje su ljudi od recikliranih materijala, posadili vrt na betonu. I to je postao vrt cijele zajednice. Onda imamo primjer jednog gradića u Velikoj Britaniji, točnije Engleskoj, pa u Havani na Kubi gdje su stanovnici počeli uzagajti hranu iz nužde – voće i povrće. Imamo i primjer jednog zajedničkog vrta na krovu jedne zgrade u Parizu, a jedan od prvih naših gradova koji je realizirao tu ideju bio je Varaždin – rekla je Gordana Dragičević iz Inicijative Parkticipacija koja je u četvrtak navečer u Multimedijalnoj dvorani zadarske Gradske knjižnice, uz Željku Jurlinu iz Eko Zadra kao domaćina, održala zanimljivu tribinu o tome kako se zelene površine naših gradova mogu pretvoriti u male, korisne vrtove.
Primjeri dobre prakse
Pokazujući fotografije i pričajući o primjerima dobre prakse kod nas i u svijetu, Dragičević je željela prisutne potaknuti na razmišljanje i osmišljavanje održivog modela uvođenja jestivih kultura u "zeleni fundus" i našeg grada te utjecati na preoblikovanje percepcije korištenja javnog prostora u skladu s idejama klimatske i društvene održivosti.
– Mi smo s vremenom u Zagrebu uspjeli senzibilizirati javnost za ovu stvar i pokazalo se da postoji interes, pa je Zagreb i kao što znate, proglešen gradom vrtova. Cilj nam je da svaki dio grada, svaka gradska četvrt dobije svoj vrt. Oko dvije tisuće obitelji u Zagrebu dobile su parcele na obrađivanje, a pokrenulo se i jako puno školskih vrtova – naglasila je Dragičević.
Naime, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić je još 2013. godine, donio odluku o provođenju projekta – Gradski vrtovi kojim se pokreće uređenje i opremanje obradivog zemljišta u vlasništvu Grada radi davanja dijela obradivog zemljišta na korištenje građanima, a u svrhu proizvodnje hrane, začinskog bilja i cvijeća za vlastite potrebe.
Organski uzgojena hrana je zdravija
– Rješenje mora biti upravo što lokalnije zadovoljavanje životnih potreba – lokalizacija, a ne globalizacija. U tome smislu gradovi, da bi bili održivi, moraju proizvoditi barem dio hrane koju trebaju. Jedna od mogućnosti su naravno, privatni vrtovi, što uključuje i balkone, terase i krovove, a druga oni društveni i javni. Osim ekološke komponente, omogućavanje individualnog uzgoja hrane u gradu ima i bitan socijalni i ekonomski učinak. U vrijeme krize i recesije uzgoj hrane je sve povoljnija alternativa kupovini u dućanima u kojima su cijene svakim danom, sve veće. Još jedna bitna korist vrtova je, naravno, psihičko i fizičko zdravlje. Organski uzgojena hrana iz vlastitog vrta je obično puno zdravija, svježija i raznolikija od kupovne, a pri radu u vrtu i u kontaktu s prirodom svi se bolje i zdravije osjećamo – zaključila je među ostalim Gordana Dragičević iz Inicijative Parkticipacija.
najnovije
najčitanije
Košarka
Košarka
Zvijezda Nuggetsa kažnjena sa 100.000 dolara zbog gađanja suca. Iz kluba su odahnuli
Hrvatska
NIŽU SE REAKCIJE
Kosor: Kakvo potonuće; Orešković: Ovo je HDZ 1941.
Košarka
Košarka
Rudy Gobert četvrti put u karijeri proglašen najboljim obrambenim igračem NBA sezone
Gastro
Nešto drugačije
Isprobajte novi recept za pripremu piletine. Zaljubit ćete se u okus
Zadar
"okviri kulture"
Na izložbi fotografija i likovnih radova predstavilo se 38 kreativnih umjetnika
Nogomet
LIVI KOD KNJAZA
Livaković o nogometnim počecima u Zadru: ‘Budući da je mama kasnila po mene na treninge…’
Zadar
GODIŠNJICA TRAGEDIJE
NIKADA ZABORAVLJEN: Mnogi se prisjećaju preminulog pilota Marka Novkovića: ‘U mom srcu ne mogu umrit’
Scena
PJEVAČICA I VODITELJICA
Vlatka Pokos ostala zgrožena plakatom u Zadru: ‘Odvratni seksizam’
Zadar & Županija
Problem - ideologija
Načelnik Jasenica se ogradio od Facebook čestitke njegove liste nagrađenom novinaru Novosti
Hrvatska
POZNATA KNJIŽEVNICA