Kraj neoliberalizma uglavnom se podudara s najnovijim opadanjem američke premoći u svijetu, s krajnjom raštimanošću EU, i s novom gospodarskom ekspanzijom Njemačke i Kine kao izvoznih velesila, te Rusije i Saudijske Arabije kao energetskih velesila
Prognozirano – ostvareno! Tako bismo na temelju najnovijih podataka o ključnim gospodarskim i financijskim pokazateljima mogli vrednovati katastrofično predviđanje, koje su još prije 15 mjeseci navješćivali najutjecajniji globalni ekonomisti, špekulanti i geopolitičari, od Nouriela Rubinija, Georgea Sorosa i Georgea Friedmana, do najupućenijih analitičara MMF-a i londonskog Economista, tvrdeći da prva velika svjetska ekonomska kriza u 21. stoljeću ima i – drugo dno. Danas, 15 mjeseci poslije nego što je i na lanjskom, proljetnom zasjedanju MMF-a i Svjetske banke, bilo zaključeno da je prva velika kriza u 21. stoljeću – završena, sve je ponovno neizvjesno i rizično kao i na njezinom početku, u ljeto 2008.
Tada, prije zlokobne tri godine, svjetska je kriza, s epicentrom na tržištu hipotekarnih zajmova u Americi, najprije bila udarila na svjetsko tržište vrijednosnica, zatim na američke investicijske banke, pa na automobilsku industriju, te na slom većine svjetske izvozne ponude (uz njezin pad u 2009. za rekordnih 23 posto!), da bi kulminirala na tržištu rada, kroz rastuću nezaposlenost.
SAD i EU u dekadenciji
Sličnim, ali kontra-smjerom svijet je krenuo iz te početne krize, s prvoga dna, u novi polet: najprije su u drugoj polovini 2009. svjetske burze povećale tržišnu kapitalizaciju vrijednosnica u svojem prometu gotovo 40 posto, da bi se nakon dubokog potonuća i industrijska proizvodnja i izvoz u 2010. povećavali po dvoznamenkastim stopama rasta. U ožujku 2010. je japanski izvoz povećan čak 44 posto, prema istom mjesecu iz prijašnje godine, dok je industrijska proizvodnja samo u prva dva mjeseca 2010. u Kini, Indiji, Turskoj, Brazilu, Singapuru i Južnoj Koreji povećana u rasponu od 12 do 20 posto, a u Tajvanu i u Tajlandu čak 30 posto. Većina je najutjecajnijih adresa prije 15 mjeseci bila složna u zaključku: svjetska je kriza završena, a neoliberalni kapitalizam preživio, zahvaljujući snažnim državnim intervencijama u najrazvijenijim zemljama, s osloncem na njihovo novo veliko zaduživanje.
Ali, upravo ta vrsta jakog i rizičnog lijeka – neizbježni i spasonosni državni intervencionizam, s osloncem na novo masivno državno zaduživanje, potaknuli su mnoge analitičare na pomisao da prva velika svjetska kriza u 21. stoljeću ima i drugo, još dublje i opasnije dno, koje – kao da se ovih ljetnih dana iz trusne 2011. godine, u sjeni velike krize eurozone i predinfarktnog stanja američkih državnih financija – ukazuje u svoj svojoj raskoši. Iz te iste svjetske krize, kojoj je glavni uzrok bio u prenapuhanoj kreditnoj i potrošačkoj aktivnosti američkog neoliberalnog kapitalizma, Amerika je izašla uz enorman manjak državnog proračuna, koji će do kraja 2011. dostići protuvrijednost od rekordnih 9,1 posto američkog BDP-a, u apsolutnom iznosu – najvećeg u svijetu. Zato će i bilo koji skup mjera, što će ga na kraju uobičajenih nadmudrivanja dogovoriti republikanci i demokrati ili nametnuti im svjetsko tržište, rezultirati kočenjem američke državne potrošnje, s recesijskim učincima na veći dio međunarodne trgovine i financija, uz neminovnu redukciju izdataka za američke imperijalne ratove u Iraku, Afganistanu i Libiji.
Superigra Njemačke i Kine
Svjetska je privreda u prvom desetljeću 21. stoljeća u potpunosti slijedila ekspanzijske učinke globaliziranog biznisa, ali i njegove velike krize, pa je u prvih osam godina ostvarivala visoke stope rasta svjetskog BDP-a u rasponu od četiri do pet posto godišnje, da bi od sredine 2008. do jeseni 2009. pretrpjela pad svjetskog BDP-a gotovo za 2,8 posto. No, od izlaska Zapada iz krize, već je tijekom 2010. svjetski BDP bio povećan za više od četiri posto, da bi u 2011. sve izraženije bilo njegovo novo usporavanje, pri stopi rasta koja tendira godišnjem povećanju svjetskog BDP-a za najviše tri posto.
To novo kočenje ukupnog svjetskog rasta, rezultanta je dviju komponenti, što svjedoče o tome da je ove, raštimane i dramatične, 2011. godine pola svijeta i dalje u snažnom zamahu, a pola pred bankrotom ili u kroničnom, velikom zaostajanju. U zamahu su štedljive, a visoko industrijalizirane i krajnje izvozno orijentirane ekonomije, dok su pred bankrotom zemlje koje su svoju potrošnju, pa i imperijalne ratove, napuhale na račun neumjerenog zaduživanja u inozemstvu i privremenog priljeva visokih inozemnih ulaganja. U tom velikom raskoraku, na obroncima prve velike svjetske ekonomske krize u 21. stoljeću, rađa se i novi, multipolarni raspored ekonomskih, političkih i vojnih snaga u svijetu. Kraj neoliberalizma uglavnom se podudara s najnovijim opadanjem američke premoći u svijetu, s krajnjom raštimanošću Europske unije, i s novom gospodarskom ekspanzijom Njemačke i Kine kao izvoznih velesila, te Rusije i Saudijske Arabije kao energetskih velesila, u pratnji radišno liderske Indije, Turske i Indonezije.
Četiri izvozne velesile
Najveće vanjskotrgovinske viškove (izvoza nad uvozom) unazad 12 mjeseci su u svijetu ostvarile četiri vodeće izvozne velesile: liderska Njemačka (u iznosu od gotovo 200 milijardi dolara), sve zahuktalija Kina (u iznosu od 175 milijardi dolara), te naftonosno-plinski giganti, Rusija (uz plus od 164 milijardi $) i Saudijska Arabija (uz plus od 150 milijardi $). Istodobno, najveće vanjskotrgovinske manjkove ostvarile su Amerika (uz enormni minus od gotovo 700 milijardi dolara!), Velika Britanija (uz minus od 156 milijardi dolara) i Indija (uz minus od 112 milijardi dolara), dok je velika Europska unija imala gotovo izjednačen izvoz i uvoz.
najnovije
najčitanije
Svijet
ALOME ZURABIŠVILI
Gruzijska predsjednica stavila veto na zakon o stranim agentima: “To je ruski zakon”
Hrvatska
POTPREDSJEDNIK VLADE
Bačić: Milanovićeva izjava je bizarna
Hrvatska
BIVŠI MINISTAR
Mario Banožić prvi put nakon nesreće: “I ja proživljavam što i obitelj poginulog”
Zadar
RADOVI
U ponedjeljak se zatvara dio Ulice Franka Lisice
Hrvatska
BIJELA FLOTA
“Oliver” zaplovio prema Veloj Luci. Jadrolinijin trajekt spreman za prvu plovidbu
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Subotnja špica vrvila šetačima, pogledajte koga smo sve sreli
Zadar
zastupnik domovinskog pokreta
Damir Biloglav stavio saborski mandat u mirovanje, evo koji je razlog
Županija
nova nagrada
BRICO IZ SELINA Mladi Matko Jurlina talentom i umijećem pokorio i Portorož!
Zadar
rimski ugovori
Na današnji dan ustaški poglavnik Ante Pavelić prodao Zadar i Dalmaciju Talijanima
Zadar
ADOS-2