Od 940 milijuna turista u svijetu Hrvatska ugosti 12 milijuna

Donosimo ključne svjetske turističke brojke – turisti, prihodi, najveće receptivne i emitivne zemlje te najveći turistički gradovi svijeta, odnosno ključne hrvatske turističke brojke

Definicija svjetske turističke organizacije (WTO) glasi turizam je “putovanje i zadržavanja izvan vlastitog mjesta boravka duže od 24 sata a kraće od šest mjeseci zbog užitka, posla ili drugog razloga”. Navodimo je samo okvirno zbog brojki koje slijede i naše metodologije istih brojeva.
Europa 51%, Hrvatska 1,3% svjetskog turizma
Sređena statistika s detaljima za svijet postoji za 2010. godinu kada je bilo ukupno 940 milijuna takvih – turističkih putovnja u svijetu. Hrvatska sa oko 12 milijuna turista uzela bi prema tome nešto manje od 1,3 posto svjetskog turizma. Kako Europa još uvijek (procjene su da neće dugo) drži 51 posto svjetskog turizma onda je Hrvatska na nešto preko 2 pa do moguće 2,5 posto europskog turizma, što navodimo zbog točnosti ali i da razbijemo uvriježena “napuhavanja” našeg turističkog značenja.
Ukupno se utržak turističkog posla u svijetu u 2010. godini procjenjuje na 693 milijardi eura. Prema tome bi Hrvatska metodologijom koju primjenjuje naša Hrvatska narodna banka uzimala oko jedan posto (ipak manje) svjetskog turističkog prihoda.
Turista je u Hrvatskoj u 2011. godini od siječnja do konca prosinca bilo 11,5 milijuna (9,97 stranih) sa ostvarenih 60 milijuna noćenja (54,7 stranaca), ako gledamo na ono što Državni zavod za turizam vodi kao komercijalni turizam.
Istina je da mnoštvo od onog što tretiraju kao nekomercijalni turizam u doslovnoj definiciji, najšire prihvaćenoj da je turizam boravak izvan doma zbog razonode, posla i sl. povoda dulji od 24 sata, spada u turizam a tu je Hrvatska imala daljnih 374 288 turista odnosno novih 5 783 966 noćenja. Kako to zasigurno smatramo turizmom onda možemo hrvatske brojke u 2011. staviti na približno 12 milijuna turista i 66 milijuna turističkih noćenja.
Činjenica da uzimamo hrvatske podatke za 2011. godinu a ne 2010., za što imamo svjetske podatke, neće bitnije promijeniti okvire i razmjere, a koristimo ih jer su nam trenutačno dohvatljiviji te se ispričavamo čitateljima što nismo krenuli u traženje podataka za 2010. zbog cjelovito točne usporedbe.
Najmoćnije turističke zemlje prema broju turista u 2010.
1  Francuska Europe 76.8 million
2  United States North America 59.7 million
3  China Asia 55.7 million
4  Spain Europe 52.7 million
5  Italy Europe 43.6 million
6  United Kingdom Europe 28.1 million
7  Turkey Europe 27.0 million
8  Germany Europe 26.9 million
9  Malaysia Asia 24.6 million
10  Mexico North America  22.4 million
Hrvatska Europa 12 milijuna
(Kina je u 2010. godini pretekla Španjolsku)
Svjetska rang lista zemalja prema turističkim prihodima u 2010. godini
1 United States North America $103.5 billion (milijarda)
2  Spain Europe $52.5 billion
3  France Europe $46.3 billion
4  China Asia $45.8 billion
5  Italy Europe $38.8 billion
6  Germany Europe $34.7 billion
7  United Kingdom Europe  $30.4 billion
8  Australia Oceania $30.1 billion
9  Hong Kong (China) Asia  $23.0 billion
10  Turkey Europe $20.8 billion
Hrvatska – procjene HNB-a za 2010. godinu 6,35 milijardi eura, ako uzmemo tečaj od 1,3 ispada približno nešto manje od 8,5 milijardi dolara.
Zemlje svijeta prema turističkoj potrošnji (koju njihovi građani ostave u turizmu u zemlji i van nje)
1  Germany Europe $77.7 billion (milijarda)
2  United States North America $75.5 billion
3  China Asia $54.9 billion
4  United Kingdom Europe $48.6 billion
5  France Europe $39.4 billion
6  Canada North America  $29.5 billion
7  Japan Asia $27.9 billion
8  Italy Europe $27.1 billion
9  Russia Europe $26.5 billion
10  Australia Oceania  $22.5 billion
Najbrže rastuće emitivno (kao i receptivno) tržište, gdje kažu svakako treba biti radi vlastite turističke budućnosti je – Kina.

Zadarska županija

Zadarska županija imala je približno 1,2 milijuna turista, i oko 8,5 milijuna noćenja zbrojem tzv. komercijalnih i nekomercijalnih turističkih podataka prema metodologiji Državnog zavoda za statistiku. To su unatoč velikim ovdje spomenutim brojkama izvrsne brojke na grad i sredinu ove veličine te, nažalost, nemamo ništa drugo (osim pripadajućeg dijela obalne crte na stanovnika) čime bismo tako dobro stajali u nekim svjetskim usporedbama.

Hrvatski “milijunaši” u turističkim noćenjima

1 Rovinj 2,92 milijuna
2 Poreč 2,5 milijuna
3 Dubrovnik 2,15 milijuna
4 Medulin 1,97 milijuna
5 Mali Lošinj 1,8 milijuna
6 Umag 1,75 milijuna
7 Tar-Vabriga  1,4 milijuna
8 Vrsar 1,33 milijuna
9 Fažana 1,3 milijuna
10 Crikvenica 1,3 milijuna
11 Labin 1,2 milijuna
12 Pula 1,2 milijuna
13 Zagreb 1,18 milijuna
14 Opatija 1,05 milijuna
15 Novalja 1,05 milijuna
16 Zadar 1,05 milijuna
17 Šibenik 1,03 milijuna
18 Rab 1,02 milijuna
Niz gradova, na primjer Biograd, Vodice, Makarska, ulaze u sredine s preko milijun kada tome pridružimo i tzv. nekomercijalna noćenja ako ih vodi naš Državni zavod za turizam. No i s nekomercijalnim noćenjima broj općina i gradova u zemlji s iznad milijun noćenja ne prelazi 25.