Kad imate uključen auto pilot vozite kursom i brzinom koju ste zadali i ništa ne izbjegavate, ni kupače, ni druga plovila, a Horvatinčić je krenuo na plovidbu od svega nekoliko minuta što je u tom slučaju suludo, komentira nedavnu kobnu nesreću kapetan Christian Grce iz riječkog Centra za kontrolu sigurnosti prometa na moru
U moru treba znati uživati, ali ga pritom treba poštovati i poznavati. Ovako bi otprilike glasio jedan od savjeta ljudi koji danonoćno dežuraju u Centru za kontrolu sigurnosti prometa na moru smještenom na vrhu zgrade Lučke kapetanije Rijeka, gdje se nalazi i Nacionalni sustav nadzora i upravljanja pomorskim prometom. Ovdje je zaposleno 20-tak operatera i svi oni imaju zvanje kapetana duge plovidbe.
Za njih je ovo ljeto slično kao i bilo koje drugo. Ima nesreća, puno poziva u pomoć, sudara, ozlijeđenih, puno spašenih ljudi, a ponekad nažalost i onih kojima more uzme život. Koliko je sigurnost u plovidbi važna najbolje su pokazale u posljednje vrijeme učestale havarije koje su izazvale velike reakcije javnosti, počev od bahatog glisiranja Tome Horvatinčića, koje je uzelo dva života, pa sve do nasukavanja trajekta “Barbat” na plažu Banje u Jablancu, te najnovijeg sudara brodova na Preluci.
Kap. Christian Grce, VTS (Vessel Traffic System) i SAR (Search And Rescue) koordinator naglašava kako novi radarski sustav ima veliku preciznost i domet, pokriva cijeli Jadran, unutarnje more, područje traganja i spašavanja i Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) putem 10 radarskih stanica instaliranih na Jadranu. Nepoštivanje pomorskih pravila najčešće dovodi do nesreća, a jedan od uzroka je i povećani kontinuitet rasta nautičkog turizma u RH, pa danas pored 100.000 registriranih plovila u RH, još 500 jahti nalazi se u Jadranu, te oko 54.000 registriranih stranih plovila.
Alkotest
– Sve to povećava rizik i nažalost ima smrtnih slučajeva. Najviše je nezgoda zbog zatajenja tehnike na brodskoj opremi i ljudske greške, a tu je uglavnom riječ o nepoštivanju pomorskih pravila, prebrzoj vožnji i slično. Mnogi daju gas tamo gdje ne bi smjeli, glisira se bliže od 300 metara. Mislim da je to bahatost, jer ljudi imaju veliku vrijednost plovila i žele ih pokazati pa se približavaju obali, ili žele putnicima približiti i pokazati obalu, a brzine budu takve da su opasne. Nerijetko je i alkohol u pitanju, a dozvoljena granica je 0,5 promila, govori kap. Grce dodajući kako će podaci prikupljeni putem VTS-a i radara, AIS sustava za automatsku identifikaciju plovila, biti vrlo važni u istragama o okolnostima pod kojima su se dogodile pomorske nezgode kao što je nasukavanje trajekta “Barbat” ili ona koju je skrivio Horvatinčić. Moderna oprema rekonstruira tijek sudara, poziciju plovila, kurs, brzinu, raspored plovila u trenutku sudara, svjedoke koji su bili u blizini i sve to važan je dokazni materijal u istrazi. Kap. Grce o konkretnim slučajevima ne može iznijeti baš sve detalje, ali može dio podataka o okolnostima pod kojima se dogodio udar jahte Santa Marina u jedrilicu Santa Pazienza.
– Brzina plovila Tome Horvatinčića bila je veća od 20 milja dok se plovilo pod talijanskom zastavom kretalo brzinom od 4 čvora. Tog 16. kolovoza vidljivo je da je jahta Santa Marina išla iz Tribunja velikom brzinom, putem prošla između dva otočića, gdje je došlo do kršenja propisa o prekoračenju brzine i opasnom glisiranju bliže od 300 metara od obale. Jedrilica Santa Pazienza išla je bez promjene kursa udaljavajući se od hridi Veli Brag. Taj auto pilot koji je bio uključen na hrvatskoj jahti je nešto što brodovi mogu, ali ne moraju posjedovati. To može biti korisna stvar na dužim relacijama na otvorenom moru gdje nema promjene kursa, ali i onda morate biti budni i na straži. Na Jadranu, usred sezone, s takvom brzinom, to nema nikakvog smisla. On je krenuo od Tribunja do Rogoznice i to je plovidba od nekoliko minuta. Kad imate auto pilot uključen vozite kursom i brzinom koju ste zadali i pritom ništa ne izbjegavate, ni kupače, ni druga plovila. Zbog toga je jednostavno suludo imati uključen auto pilot u ovako gustom prometu na Jadranu, govori Grce, koji također pojašnjava kako je u pojedinim vremenskim intervalima pomorski promet najgušći. To je u pravilu u prijepodnevnim satima kada gosti poslije doručka krenu prema plažama i navečer kad se vraćaju. Udar Horvatinčića dogodio se oko 11 sati i 20 minuta upravo u vrijeme vrlo živog prometa.
Depeša Ministarstva
Kad je riječ o nasukavanju trajekta “Barbat” zabilježeno je da je brod u trenutku udara imao brzinu od 9 čvorova, te Grce ističe da je na udaljenosti od stotinjak metara od obale došlo do zatajenja upravljačkog sustava, ali i vrlo dobre reakcije zapovjednika i posade, koji su spriječili paniku na brodu i brodskom sirenom alarmirali kupače na plaži.
I inače su trajekti i katamarani na Jadranu postali previše neodgovorni upravo kad je riječ o neprilagođenoj brzini, najčešće u slučaju uplovljavanja ili isplovljavanja iz luka. Jednom posebnom depešom iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture upozorene su tvrtke koje održavaju trajektne i brzobrodske linije da će se svaki uočeni prijestup kažnjavati bez iznimke. U srpnju je zabilježena ukupno 41 prijava pomorskih prekršaja u aktivnostima nadzora sigurnosti plovidbe, a riječ je o trgovačkim i putničkim brodovima, te katamaranima. Pet opomena i šest kazni izrečeno je u iznosu od 30.000 kuna, te 6 optužnih prijedloga, što je tek mali dio statistike u kontroli prometa.
Novinari našeg lista imali su priliku na radaru kontrolirati uplovljavanje katamarana “Dubravka” u riječku luku, koja je oko svjetionika na vrhu Molo Longa prošla brzinom od 5,7 čvorova. Uz malu toleranciju to je taman zadovoljavajuća brzina, iako neznatno iznad propisanih 5 čvorova. Upravo u tom trenutku brzinom od 14,4 čvorova Kvarneru se približavao i MSC Perle s teretom za kontejnerski terminal Brajdica. U tom trenutku spomenuti brodovi bili su među ukupno 1.800 plovila registriranih putem radara i AIS sustava, što dovoljno govori o gužvi na Jadranu. Ta gužva realno je i veća, jer radar ne detektira baš sve brodove, pa se nautičarima savjetuje da zbog vlastite sigurnosti nabave tzv. radar reflektor, uređaj koji košta svega nekoliko stotina kuna, a svakako bitno pridonosi sigurnosti plovidbe. Dogodi se da čak ima toliko neiskusnih i nespremnih nautičara, koji ne znaju pravilno očitati vlastitu poziciju na moru u trenutku kad šalju poziv u pomoć, što je bizarna, ali žalosna istina.
Lukava turistkinja
Bizarnosti inače ima dosta i u Nacionalnoj središnjici za traganje i spašavanje, čiji načelnik kap. Edo Šarunić zna mnoge nevjerojatne anegdote s Jadrana. Primjerice i onu o jednom mještaninu Cresa, koji se malim čamcem zaputio preko puta u obližnji Plomin. Njegov nestanak prijavio je član obitelji, jer se nesretnik nije pojavio u Plominu u vrijeme kad su ga očekivali. Potraga je onda krenula i okončana je uspješno tek narednog dana kada je moreplovac opažen u blizini Novigrada. Kretao se u smjeru Italije i nije tražio pomoć. Srećom, ipak su ga pokupili, inače bi tko zna gdje završio.
Puno se poziva upućuje i zbog medicinskih intervencija. I tu doista ima koječega. Tako je jedna turistkinja zatražila liječničku pomoć na poznatoj plaži u podnožju Lubenica na Cresu, jer je uganula gležanj, te više nije mogla hodati. Tamo nije bilo moguće uputiti helikopter, jer ne može sletjeti, pa je poslan brod iz najbliže lučke kapetanije koja je preuzela bolesnicu. Ozljeda je bila vrlo lake naravi, pa se u šali može reći da se turistkinja možda i nije željela vraćati s plaže u Lubenicama, jer tu ipak ima dobrih 45 minuta hoda uzbrdo.
Zaključno sa 23. kolovoza ove godine na Jadranu je smrtno stradalo 12 osoba od čega je najviše ronioca. Trojica su stradala roneći na dah, te još dvojica roneći s bocama i to je sasvim uobičajena crna statistika, jer upravo ronjenje predstavlja statistički najopasniju morsku zabavu. Za nju je iznimno važna dobra tjelesna sprema, poznavanje pravila i propisa, iskustvo i oprema. Ove godine poginula su i tri ribara, tri nautičara i dva kupača, pored čega se kao nestali vodi još jedan ribar i kupač koji je nedavno skočio s pedaline kod Crikvenice i nestao. Podaci se prikupljaju u Rijeci, gdje se nalazi Nacionalni centar za traganje i spašavanje, te iz još 7 regionalnih centara u Puli, Senju, Zadru, Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku.
Lažne dojave
– Ove godine imali smo ukupno 268 intervencija traganja i spašavanja i službeno se vodi kako je spašeno 667 osoba. Sve nije i ne može biti evidentirano, jer nas najčešće zovu upravo oni s najmanje iskustva, koji nemaju dovoljno znanja ili ne poznaju more. Oni koji su ozbiljni i odgovorni uglavnom su spremni na svakakve situacije, bilo da je u pitanju kvar, nevrijeme ili neka druga nepredviđena okolnost. Najviše je poziva u pomoć zbog kvara na plovilu, nakon čega slijede nasukavanja brodova i intervencije zbog ozljeda, što u pravilu podrazumijeva prijevoz do najbliže bolnice. Naš posao je takav da uvijek moramo biti spremni i provjeravati svaku dojavu. A zna se događati, pogotovo ljeti kad su česte fešte i prigodni vatrometi, da imamo lažne dojave o ispaljenim signalnim raketama. I onda sve treba provjeriti, jer je barem jedna od stotinu prijava prava, govori Šarunić dodajući kako se 85 posto svih akcija traganja i spašavanja događa u tzv. ljetnom razdoblju od svibnja do listopada. No, baš one u zimskom razdoblju nerijetko znaju biti najteže i s najgorim ishodom, iako ih je daleko manje.
Oprez – ljeto će okončati jača nevera na moru
Svaki odgovoran nautičar mora kontinuirano i učestalo pratiti vremensku prognozu, jer mu prava informacija u pravo vrijeme ponekad može spasiti život. Baš zato vrijedi napomenuti prognozu i upozorenje iskusnih operatera iz riječkog centra. Kažu, treba biti jako oprezan, jer ovakvo toplo i mirno vrijeme duboko u kolovozu ne može još dugo potrajati. A kad stane, bit će bar jedna velika nevera na moru, koju je najbolje dočekati spreman, a to znači na vezu u sigurnosti luke. Uvertira u ovo upozorenje zasigurno je bila i jučerašnja bura.
najnovije
najčitanije
Zadar
Prgodan program
Makedonsko kulturno društvo Biljana upriličilo program »Ususret Uskrsu«
Košarka
NBA liga
Cleveland zadnji sudionik drugog kruga, sada ih čeka Boston
Hrvatska
BIVŠA MOSTOVKA
Marija Selak Raspudić gostovala u Nu2: Nisam zbog toga sretna, ali zabrana pobačaja nije rješenje
Nogomet
HNL
Dinamo pobijedio kod Rijeke 2-1 i pobjegao na +4
Sport
Miris oktana
NAGRADA GRADA ZADRA Vesela utrka u kojoj su Fićo i Tesla jedan uz drugoga
Zadar
HRISTOS VASKRSE!
U Zadru proslavljen pravoslavni Uskrs: Pozivam vas da neumorno njegujemo potrebu za narodnim jedinstvom
Zadar
Rekordne brojke
[FOTO] Završeno 11. izdanje Wings for Life utrke, pobjednici u Zadru Kristijan Rubinić i Nataša Šustić
Zadar & Županija
Velika utrka
FOTO Točno u 13 sati krenula utrka Wings for Life, 8000 sudionika trče za one koji ne mogu
Zadar
Vremeplov
FOTO Zadar postao pravo središte svijeta oldtimera
Zadar
Poseban dan