U Japanu su dani cvjetanja trešnje nacionalna svetkovina. Milijuni Japanaca u tom kratkom i blaženom isječku vremena svake godine utonu pod rascvjetalim trešnjama u meditativna razmatranja o čudesnoj ljepoti i moći prirode te krhkosti i prolaznosti života. I među nama ima čudaka koji taj isti zenovski osjećaj i uvid njeguju i svetkuju kad u danima kasnog siječnja i početka veljače u uzmorskim đardinima i na našim škojima propupaju i otvore se predivni bijeli i roza cvjetovi. Cvjetovi bajama!
Od njihove ljepote i mirisa u našoj duši iščezne zima i otvore se dveri životodajnog proljeća, iako su pred nama još mnoge zimske ure i marčane bure. Još kao maloj bi mi se oči punila njihovom ljepotom i nosnice opojnim mirisom. Prva moja florenzička njuškanja bila su baš na 150 godina starom bajamu ispred didove kuće. Obavezno bih ubrala par grančica za moju mamu, a onda bi se ti cvjetići šepirili u vazi kao da su najljepše orhideje.
Otada je prošlo već i ponešto ljeta, a moja ljubav prema rascvjetanom bajamu i svemu što se krije u njegovom cvijetu postajala je još snažnija. Bajam je međaš tame i svjetla, a njegov cvijet je kao svjetionik koji nas sigurno vodi pod okrilje topline i života. Jedan grčki mit priča da je bajam niknuo iz nesretne ljubavi u kojoj su svoje role imali heroji, ljudi i bogove, kako to već biva u starogrčkim besjedama. Akamante je bio heroj, koji na putu za Troju upoznao princezu Filide i već na prvi pogled rodila se nježna i potresna ljubav. Djeva je potom čekala svog dragog deset godina da se vrati s trojanske bojišnice. A kad je izgubila svaku nadu, od ljubavi i tuge je umrla. Božica Atena, raznježena ljubavnom pričom pretvori djevu u stablo bajama. Akamante je zakasnio, ali je odjurio do stabla i strasno ga zagrlio, a Filide je uzvratila ljubav tako što su istog časa iz golih grana procvjetali bajamovi cvjetovi. I dan danas zagrljaj dvoje zaljubljenih se može svjedočiti u proljeće, kada bajami procvjetaju… Stablo je simbol nade, jer nas podsjećaju da se život vraća u beskrajnom krugu izmjene, ali i krhkosti, jer ti divni cvjetići su u cvatu samo kratko vrijeme…
Priču možete protumačiti prema vlastitim sklonostima, ovisno o tome kako gledate na ljubav, vječnost, tragične ili sretne završetke, za što je bajam idealan model s obzirom na svoja dva izdanja: slatko iliti dulcis i gorko iliti amara. Slatki bajam koristimo u brojnim nutricionističkim i zdravstvenim rolama dok gorki nije jestiv, štoviše, otrovan je, ali prepun vitamina B17, a koristi se u kozmetici, izradi likera i prehrambene arome.
To je najstarije kultivirano voće, podrijetlom iz Perzije- Irana a prijevod iz njihovog jezika za tu zemlju je: »Zemlja plemenitih ljudi« Koliko saznajem o njihovoj kulturi to zaista i je zemlja plemenitih ljudi, gdje je gost svet a dobrodošlica zakon. Sviđa mi se ideja da bajam potiče iz takve koljevke.
Pripada porodici ruža, poput šljive, marelice ili trešnje, a u ozbiljnim krugovima se odaziva na ime Prunus amygdalus. Kako to već biva i u ljubavi, zaboravit ćemo na bajamove gorke plodove i ovoga puta prigrliti samo slatke. Kod bajama najčešće koristimo sjeme. Ona zelene ovojnica je zapravo plod, a ljuska koju kamenom ili čekićem razbijamo je koštica, ali i oni imaju svoju upotrebnu vrijednost baš kao i lišće bajama. Recimo, koštica se koristi kod zubobolje, ali i kao čaj za mokrenje. A u sjemenu ili onome dijelu kojeg svi koristimo kriju se proteini, zdrave masti, mangan, magnezij, bakar, fosfor, riboflavin (B2), vitamin E, vlakna…
Svako od tih skrivenih bajamovih blaga, a pogotovo u sinergiji, čini za nas puno dobrih stvari. Redovito grickanje bajamovih sjemenki potvrđeno prevenira rizike od srčanog udara, među ostalim i tako što smanjuje nezdrave masnoće u krvi, ali i tako što vitamin E čini krvne žile elastičnim dok bakar pomaže sintezi crvenih krvnih zrnaca. Svim tim krvožilnim i srčanim blagodatima što ga bajam pruža našem organizmu treba dodati i njegovu sposobnost da topi masne naslage u predjelu trbuha. Dobra je i vijest da smanjuje glikemijski indeks drugih namirnica i na taj način kontrolira šećer u krvi. Bajam je dobar i protiv žgaravice, ali i za moždane vijuge, štiti od slobodnih radikala i sprječava nastanak žučnih kamenaca, alkalizira organizam, poboljšava raspoloženje…..
Bademovo ulje je vrhunsko za masažu, suhu i prerano ostarjelu kožu, strije i opekotine, izrastanje kose, čvrstoću noktiju, prevencija upale i oštećenja mišića prilikom vježbanja…
E nije samo najčešći solo izgovarani samoglasnik u dalmatinskom narječju, već i ime magičnog vitamina kojeg je u popriličnim količinama u bajamu i koji nije samo snažni prirodni antioksidans već i najodgovorniji za zdrave i uredne spolne funkcije. Bajam zahvaljujući tome može oseku libida dovesti do plime. Taj zanimljivi učinak su primijetili i Stari Rimljani, pa je bajam postao simbol vjenčanja.. I dan danas se poklanjaju uzvanicima na piru bajami, njih pet. Od kojih svaki predstavlja jedan simbol: djecu, sreću, dobro zdravlje, ljubav i sudbinu…
najnovije
najčitanije
Nogomet
Serie A
Lazio ostvario i treću uzastopnu prvenstvenu pobjedu pod vodstvom Igor Tudora
Nogomet
Bundesliga
Bayer ponovo izjednačio u 96. minuti i u 46. utakmici ove sezone ostao bez poraza
KK Zadar
Premijer liga, 33. kolo
Zadrani zaključili osnovni dio laganim hodom protiv Bosca
Nogomet
SuperSport HNL
Hajduk pred praznim Poljudom uvjerljivo savladao novog drugoligaša
Ostali sportovi
GIMNASTIKA
Tin Srbić: Vjerujem da mogu puno bolje nego danas
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Brojni građani i turisti na subotnjoj špici, evo koga smo sreli
Zadar
MUKE S MAJSTORIMA
MUKE PRI ADAPTACIJI STANA: ‘Majstori su nam uništili stan u srcu Zadra, šteta je…”
Crna Kronika
UHIĆEN JE
Ubojstvo u pokušaju na području Biograda: Željeznim predmetom pretukao muškarca, teško ga ozlijedio
Nogomet
Treća NL Jug, 26. kolo
Zadar preokretom slavio u derbiju i vratio se na prvo mjesto
Zadar
OB ZADAR