Što su hrvatski arhitekti radili u Aziji i Africi tijekom druge polovine prošlog stoljeća, objedinile su kroz videoprojekcije, nacrte, fotografije i vremensku liniju Mojca Smode Cvitanović i Marina Smokvina, autorice izložbe otvorene jučer u Kneževoj palači.
Nositelj izložbe pod nazivom Baština međunarodne suradnje: afrički i azijski radovi hrvatskih arhitekata je Udruga Bacači sjenka, čiji je predstavnik Zvonimir Bešlić na otvorenju uvodno pozdravio okupljene. Izložba je već prikazana u Zagrebu, a nakon Zadra plan je otvoriti je i u Sarajevu te nadalje i u drugim radovima. Zadar je bio prvi izbor nakon Zagreba na inicijativu Narodnog muzeja Zadar, a voditeljica Galerije umjetnica Nevena Štokić sudjelovala je s autoricama u postavljanju.
Razne zanimljive priče
Cijeli postav rezultat je desetogodišnjeg istraživanja autorica, prilikom kojeg su razgovarale s čak 50 ljudi te saznale razne zanimljive priče.
Zamah ovakve međunarodne suradnje hrvatskih arhitekata s Afrikom i Azijom počeo je nakon postratne obnove bivše Jugoslavije, prilikom čega su građevinska poduzeća stekla iskustvo u radu, a uslijed dekolonizacije afričkih i azijskih zemalja to se tržište otvorilo svima. Pritom su se i socijalističke zemlje utrkivale ravnopravno s ostalima te uspjele uzeti dio tog kapitalističkog kolača. Trajalo je to u tom intenzitetu do 80-ih godina, a vrijednost pojedinih građevina hrvatskih arhitekata i danas je relevantna.
Hrvati su tako projektirali od tvornice, preko vojne luke, sajmišta, muzeja do hotelskog kompleksa, a bili su i na pozicijama u tamošnjim ministarstvima, institutima, sveučilištima…
Kako priča jedna od autorica, Smode Cvitanović, arhitektima je takav angažman bio velika avantura.
– Išli su praktički naslijepo, ne znajući kamo idu, kao što mi to danas dobrim dijelom možemo saznati unaprijed. Tako da uistinu ima zanimljivih priča s tih njihovih angažmana jer je puno toga ovisilo o njihovoj snalažljivosti, kazala je Smode Cvitanović.
– Sadržaj izložbe pokazuje analize deset primjera koje smo odabrale, a s obzirom da je svaki od njih velika i zanimljiva priča, na vođenju izložbe izaberemo jedan primjer koji detaljnije prikažemo. Danas imamo rad arhitektice Dragice Crnković Očko iz raznih zemalja Afrike. Ona je bila nastavnica Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i krajem 50-ih godina je počela raditi tamo zbog suprugovog angažmana u Adis Abebi te je nakon toga radila u još tri afričke države, rekla je Smokvina, dodavši kako im je originalne nacrte koje su davno doputovali s ovom arhitekticom iz Afrike ustupila njezina kći.
Heterogen karakter arhitektonskih praksi
Karakter arhitektonskih praksi koje se pojavljuju unutar ove koncepcije Trećega svijeta bio je izrazito heterogen – od politički i gospodarski značajnih, do sasvim individualnih poslovnih, pa i migracijskih poduhvata.
– Imamo, tako, primjer Mira Marasovića koji je radio kao tehnička pomoć te su neke njegove zgrade sada uvedene u registar organizacije Docomomo koja se bavi konzerviranjem moderne arhitekture. Zatim, imamo Nacionalni muzej u Alepu koji je 1956. dobio prvu nagradu na međunarodnom natječaju, a projektirali su ga Zdravko Bregovac i Vjenceslav Richter. Zgrada je na kraju i izvedena, a vrlo neobičnim spletom okolnosti, to se u Hrvatskoj nije znalo do nedavno. Zadnja inicijativa dolazi ove godine od udruge Slobodne veze, a ide prema tuniškom Ministarstvu kulture. Naime, cilj je da se Kuća kraj mora, projektanta Ivana Prtenjaka, koja je bila nominirana za Aga Khanovu nagrada za arhitekturu, stavi pod zaštitu u Tunisu, gdje se i nalazi. Radi se o hibridnom turističkom objektu – vezi između stambene jedinice i kavane. Zanimljivo je da je Prtenjak na tome bio angažiran preko belgijske vlade, s obzirom da je u Belgiju emigrirao i iz Hrvatske, a Belgija je bila kolonijalna sila i tamo i dalje imala jake veze. Ispalo je dobro što je Prtenjak iz Hrvatske ponio osjećaj za mediteranski prostor, što je mogao primijeniti u Tunisu, pojasnila je Smode Cvitanović neke od najznačajnijih primjera.
Partneri u realizaciji izložbe su Narodni muzej Zadar, Arhitektonski fakultet u Zagrebu, Društvo arhitekata Zagreba i Mars arhitektura, a u Kneževoj palači u Zadru bit će otvorena do 1. listopada.
najnovije
najčitanije
Svijet
SASTANAK U PARIZU
Macron i von der Leyen traže od Kine da pritisne Rusiju u svrhu završetka rata
Crna Kronika
u tijeku očevid
NOVO UBOJSTVO Muškarac u Zagrebu usmrtio ženu
Zdravlje i ljepota
SPECIFIČNA FOBIJA
Ako vam je posao noćna mora, možda patite od ovog straha
Zadar
stalni sastav
Imenovani članovi Gradskog izbornog povjerenstva Grada Zadra za izbore za Europski parlament
Scena
nastavak suđenja
Severina nakon današnjeg ročišta: ‘Ja sam glavni kriminalac u ovoj državi’
Zadar
HRISTOS VASKRSE!
U Zadru proslavljen pravoslavni Uskrs: Pozivam vas da neumorno njegujemo potrebu za narodnim jedinstvom
Scena
TIK TOK
VIDEO Britanka bila na zabavi u Zadru pa ostala u čudu: ‘Tko je ovaj tip? Ljudi su ludi za njim’
Zadar
POZITIVNA PRIČA
‘DOBRI DUH ŠKOLE’ Zadranin David Babac bio na Wings for Life utrci, podržali ga nastavnici i prijatelji
Zadar
Rekordne brojke
[FOTO] Završeno 11. izdanje Wings for Life utrke, pobjednici u Zadru Kristijan Rubinić i Nataša Šustić
Sport
Miris oktana