Djeca u Hrvatskoj vraćaju se knjizi

Iako i hrvatska djeca izuzetno malo čitaju, a računalo koriste uglavnom za igranje kompjutorskih igrica, veseli podatak da knjižnice bilježe sve veći povratak knjizi
 Svaki šesti mladi Britanac u mjesec dana ne pročita nijednu knjigu, a od Dickensa, Shakespearea i Keatsa mnogo su im zanimljiviji Facebook i Twitter, pokazala je anketa što ju je provela britanska Nacionalna zaklada za pismenost. Slične pokazatelje o čitalačkoj (ne)pismenosti za Hrvatsku već imamo, jer je posljednje Pisa istraživanje pokazalo da prosječan učenik u Hrvatskoj čita najviše pola sata dnevno, uglavnom dnevni tisak, a računalo koristi uglavnom za društvene mreže i igranje kompjutorskih igrica.
U britanskoj anketi ispitano je 18.141 dijete u dobi od osam do 17 godina, a pokazalo se, kako prenosi Hina, da izvan obvezne školske lektire jednu knjigu na mjesec pročita manje od polovice mladih. Uz to, većini anketirane djece glavna je “lektira” sms, e-mail, Facebook i Twitter. Stariji učenici znatno češće odgovaraju kako nisu pročitali nijednu knjigu u proteklih mjesec dana.
Svijet površnosti
– Približimo li čitanje toj djeci i pomognemo li im da zavole čitanje promijenit ćemo im život i pružiti im nove mogućnosti i izazvati nove sklonosti – rekao je dikrektor Zaklade, Jonathan Douglas, koji se boji da bi djeca koja uopće ne čitaju mogla ući u skupinu od jedne šestine odraslih čija je pismenost na razini pismenosti djece mlađe od jedanaest godina. U britanskoj zakladi smatraju da mlade hitno treba potaknuti na čitanje, te da je tome očito potreban novi pristup. Mnogi pokazatelji, naime, govore da je učestalost čitanja izravno povezana s uspjehom. Po prijedlogu britanskog Ministarstva obrazovanja, svi bi učenici u dobi od 11 godina morali pročitati 50 knjiga na godinu, što je, očito, daleko od realnosti.
Osim činjenice da su djeca danas od najranijeg doba izložena elektronskim medijima, te da se zapravo samo prilagođavaju okolnostima novog, digitalnog doba, uzrok je nečitanju, smatraju psiholozi, u brzini kojom su djeca bombardirana novim informacijama.
– Činjenica je da živimo u svijetu površnosti, i to se odražava i na našu djecu. Čak i kad je riječ o čitanju knjiga, brže je i jednostavnije pročitati sažetak neke knjige na internetu, nego sjesti i čitati satima – objašnjava rapidni pad interesa školaraca za knjige Anita Vulić-Prtorić s Katedre za psihologiju zadarskog Filozofskog fakulteta.
Zlatko Miliša s istog fakulteta smatra da će pojava e-knjiga potpuno uništiti kulturu čitanja.
– Ne možete imati kritički odmak niti praviti valjanu analizu ako niste pročitali originalno djelo. Klasici književnosti, što je užasno, svest će se na jednu do dvije kartice sadržaja, pa će se informacija dobiti iz drugih izvora, što će se, zajedno s internetskom revolucijom, krajnje negativno odraziti na djecu – upozorava Miliša, koji kaže kako kultura čitanja i pismenost hrvatskih školaraca nikad nije bila poraznija.
Nije sve tako crno
Iskustva gradskih knjižnica pak govore da po pitanju ljubavi školaraca prema knjizi nije sve tako crno. Djeca se, kažu u knjižnicama, sve više vraćaju knjizi, pa je tako u zagrebačkoj knjižnici Medveščak tijekom ljeta na odjelu za djecu i mladež, koji ima oko 3.000 članova, posuđeno 6.000 knjiga. Iako su to u prosjeku dvije knjige po djetetu tijekom tri mjeseca ljetnih praznika, u knjižnici su zadovoljni time što broj posuđenih knjiga iz mjeseca u mjesec raste, kao i broj članova. Kompjutori, koji su već neko vrijeme sastavni dio knjižničarske ponude, jedan su od razloga što djeca češće i radije ovamo svraćaju. Lektira i klasici, priznaju na odjelu, nisu omiljena literatura već se uglavnom čita beletristika, enciklopedije, leksikoni i stripovi.

Odraslima prednosti, djeci šteta

Prof. Zlatko Miliša tvrdi kako je uvođenje odgoja za medije, i to u prvom redu za roditelje i nastavnike koji su medijski nepismeni u odnosu na djecu, jedini način da se djecu spasi od posljedica internetske revolucije. Ona je odraslima donijela nevjerojatne prednosti, a djeci napravila katastrofalnu štetu.