Već i manje doze jače fizičke aktivnosti mogu poništiti negativne zdravstvene posljedice sjedilačkog načina života

U onome što zovemo razvijeni svijet, ljudi u prosjeku sjede između 9 i 10 sati dnevno, uglavnom zato jer je većina današnjih poslova povezana sa sjedenjem, pa onda sjedimo u automobilu, pa pred televizorom, što zovemo sjedilačkim načinom života. A takav život donosi veći rizik od prerane smrti.

No, da ne mora u sjedilačkom načinu života biti sve fatalno i nepromjenjivo, sugerira i kohortna studija objavljena u British Journal of Sports Medicine. U nju je bilo uključeno nešto manje od 12 tisuća ljudi starijih od 50 godina. Svi su sjedili barem 4 dana u tjednu više od 10 sati i bili praćeni barem dvije godine. Uzeti su u obzir njihove glavne karakteristike kao potencijalni rizični faktori poput spola, težine, jesu li pušači ili ne, piju li alkohol ili ne, razina obrazovanja kao i povijest zdravstvenih problema popu srčanih bolesti i dijabetesa.

Istraživanjem stručnjaka sa znanstvenih ustanova u Norveškoj, Danskoj, Švedskoj i SAD-u je utvrđeno da je otprilike polovica sjedila u prosjeku manje od 10,5 sati dnevno, a polovica preko 10 i pol sati dnevno. Nakon prolaska vremena od pet godina u kontroliranim grupama (tri različite grupe ljudi promatrane u Norveškoj, Švedskoj i SAD-u), utvrđeno je da je umrlo 805 ljudi, odnosno sedam posto, 357 iz grupe koji su sjedili manje od 10 i pol sati dnevno i 448 onih koji su sjedili više od tog vremena, što već samo po sebi nešto govori.

Znanstvenici su daljnjom analizom utvrdili da više od 12 sati sjedenja donosi 38 posto veći rizik od smrti u odnosu na ljude koji sjede 8 sati na dan, ali uz jedno važno ali…

Naime, taj povećani rizik vrijedi samo za one koji su u prosjeku dnevno provodili manje od 22  minute u fizičkoj aktivnosti srednjeg do snažnog intenziteta.

Stručnjaci su na osnovu podataka došli do vrlo zanimljivog zaključka da nije važno koliko se dnevno provodi u stolici ili fotelji, ako se dvadesetak minuta dnevno u prosjeku intenzivnije fizički naprežemo. Takvo fizičko naprezanje de facto poništava negativne efekte sjedenja i rizike od prerane smrti. Također je utvrđeno da je „dodavanje“ ekstra minuta ovim spomenutim dvadeset dodatno povećava smanjenje postotka rizika od prerane smrti. Konkretno, već preko 30-ak minuta fizičke aktivnosti srednjeg do jakog intenziteta, donosi dodatnih 15 posto manje rizika za one koji sjede manje od 10 i pol sati dnevno i čak 35 posto za one koji sjede više.

Dakako, kao i u mnogim sličnim kohortnim studijama, stručnjaci se na neki način ograđuju od decidiranih stavova. Napomenuli su da je ovo promatračka studija kojom se ne može utvrditi uzrok i posljedica. Potrebna su dodatna istraživanja, no neosporno je da u sjedilačkom načinu života, već i male „doze“ jače dnevne fizičke aktivnosti mogu ublažiti negativne efekte prekomjernog sjedenja.