Predsjednik NO KK Zadar: Gunjević je imao moju podršku, a evo zašto je smijenjen

HDZ-ovac. Glumac. Glas razuma. Pridruženi član Grada košarke. Konvertit. Treća struja. Sve navedeno, pa i mnogo, mnogo više, u proteklih godinu i nešto se koristilo ne bi li se opisao lik i djelo Dina Martinovića, predsjednika Nadzornog odbora KK Zadar koji se od smjene dotadašnjeg direktora Davida Gunjevića prometnuo u „prvo odijelo“ najpopularnijeg hrvatskog košarkaškog kluba, aktualnog prvaka države i praktički jedinog profesionalnog sportskog kolektiva u Donatovom gradu. I dok se Kinezima pogrešno pripisivana kletva „Dabogda živio u zanimljivim vremenima“ već nekoliko godina odnosi na sve žitelje planeta Zemlje, ona je puno duže perzistentno stanje za sve ljubitelje loptanja pod obručima u Zadru. Financijske poteškoće, političke borbe, umjesna i neumjesna prepucavanja, ekonomski planovi i analize kakvih se ne bi posramili ni kandidati za Nobelovu nagradu, sapunice oko ostanka i dolazaka igrača, (ne)red u omladinskom pogonu, ekonomska održivost, blokade, dugovi… Sve tu to teme od kojih se u samozvanom „Gradu košarke“ ne može pobjeći kada se priča o Zadranima najdražem sportu, a sve navedeno smo u detalje pretresli u velikom razgovoru sa zadarskim Keyserom Sözeom, kako se sam u šali nazvao, ne bismo li konačno dobili pravi uvid u trenutno stanje i bližu budućnost KK Zadar.

S obzirom na iscrpnost tema, razgovor smo podijelili u dva dijela.

Stanje financija

Počet ćemo s aktualnim temama financijske prirode. Nakon što je prošla sezona bila financijski u najmanju ruku izazovna, ni ova nije počela na najbolji mogući način jer se već u kolovozu probio „fluidni“ proračun za prvu momčad. Stoga, da ne bi bilo dileme, odmah „u glavu“. Koliki je bio deficit na kraju prošle sezone i koliko iznosi ovogodišnji budžet za prvu momčad KK Zadar, uključujući sve troškove za igrače?

Ukupni gubitak u poslovanju po likvidnosti u prošloj sezoni iznosio je točno 67.979,96 eura. Naglasio bih kako je društvo u sezoni 2022./23. značajno smanjilo sve materijalne i nematerijalne troškove za čak 17 posto, dok su ukupni prihodi veći za devet posto u odnosu na prethodnu sezonu. Originalni proračun za prvu momčad iznosio je 464 tisuće eura neto, a on je na koncu probijen za 60 tisuća eura, s čime ja osobno nisam zadovoljan. Sportska politika je vođena tako da se o ostanku Luke Božića odlučivalo kada su na ostatak igračkog kadra već bile potrošene 404 tisuće eura. U tom trenutku smo vili suočeni s velikim pritiskom navijača da se napravi sve što je u našoj moći kako bi Luka ostao te je na kraju donesena odluka o probijanju budžeta. Bila je to zajednička kompromisna odluka koju nije bilo lako donijeti, no s marketinškog i navijačkog aspekta ona je nedvojbeno bila pozitivna, što pokazuju vrlo dobar sportski početak sezone, kao i značajno bolja prodaja sezonskih ulaznica. Naknadno potpisivanje Petra Vujačića na tri mjeseca, s obzirom na posudbu Antonija Sikirića u Zabok koji je preuzeo veći dio troška njegove plaće, nema negativan utjecaj na proračun kluba u ovom trenutku. Osobno neću glasati ni za kakvo dodatno probijanje budžeta, pa značilo to i da ćemo od Nove godine imati igrača manje u rotaciji. Dodatna davanja na neto plaću igrača, uključujući i potencijalne bonuse, iznose četrdesetak posto, što znači bi seniorska momčad u slučaju da ponovimo prošlosezonske rezultate koštala oko 730 tisuća eura. Na to treba dodati troškove vezane uz putovanja, smještaj i menadžerske provizije koji na primjeru prošle sezone iznose oko 200 tisuća eura. Inflacija djeluje itekako na troškove poslovanja sportskih subjekata pa nije lako estimirati sve troškove prije nego što sezona krene u punom mahu pa smo za finalnu estimaciju koju možemo prezentirati javnosti čekali završetak listopada. Detaljni iznosi svih stavki poslovnog plana za sezonu 2023./24. bit će prezentirani do kraja studenoga. Zanimljivo je da su lanjski prihodi, bez kapitalne pomoći Grada, pozajmica i kredita, iznosili 928 tisuća eura, što je jednako onome koliko klub košta prva momčad sa svim troškovima, što potvrđuje tezu da je ovakav proračun dugoročno održiv jednom kada klub uspije vratiti svoje dugove.

FOTO: Zvonko Kucelin/KK Zadar/ABA liga

Nedugo nakon vrelog ljeta i „Božića u kolovozu“, uslijedili su i novi problemi sa ŠC Višnjik. Prijetilo se i ovrhom koja je, prema riječima direktora Denisa Karlovića, pokrenuta, ali nije aktivirana. Koja je razlika između ta dva termina, koliki je točan iznos duga Zadra prema Višnjiku i zašto je do čitave „gungule“ uopće došlo ako postoji politički dogovor da se situacija izgladi cesijama? Nije li to nešto što se može shvatiti kao oblik političkog pritiska na pojedince iz kluba kako bi ih se natjeralo da plešu kako neki drugi sviraju, pošto je prilično jasno da je klasičan oblik računovodstvenog pokrivanja obveza prema Višnjiku u ovom trenutku veliki uteg za klub i koji je vaš prijedlog rješenja problematike, ne samo postojećeg duga, već i načina servisiranja budućih obveza?

ŠC Višnjik nije pokrenuo ovrhu prema Zadru, a dug kluba prema Višnjiku iznosi oko milijun i 400 tisuća eura. Postoji dogovor da se to dugovanje riješi cesijama kroz gradske projekte na Višnjiku čim oni stupe na snagu, a klub bi potom nastavio plaćati samo troškove dvorane za seniorsku momčad koji na razini godine iznosi oko sto tisuća eura. Rekao bih da je do pritiska od strane Višnjika došlo jer ni njima nije lako servisirati te dugove. Ako ništa drugo, Višnjik je državi platio 350 tisuća eura PDV-a od tog dugovanja, a godinama je i servisirao dvoranu kako bi bila u prikladnom stanju za odigravanje utakmica, što također košta. Vjerujem da su očekivali da ćemo pokriti barem dio dugovanja od protekle sezone, ali inicijalni plan za spas kluba je uključivao rebalans proračuna i dodatnu 331 tisuću eura, što na kraju nismo dobili, a tim bismo novcem servisirali dio duga i platili veći dio predstečajne nagodbe. Nažalost, taj scenarij se nije dogodio. Na kraju je pronađen kompromis između v.d. direktorice Vane Dundov i direktora Denisa Karlovića te će klub pored najma dvorane za ovu sezonu platiti i dodatnih sto tisuća eura u četiri rate kako bi se, do dolaska kapitalnih projekata i zatvaranja starog dugovanja cesijom, smanjio dug iz protekle sezone. Javnost bi trebala razumjeti da je srpanjski kredit bio dostatan isključivo za pokrivanje troškova prema igračima, radnoj zajednici i dobavljačima ključnima za normalno funkcioniranje kluba (smještaj, prehrana, organizacija utakmica) iz protekle sezone, dok je preostali dio sredstava nasušno potreban za likvidnost u prva četiri mjeseca ove sezone do novog gradskog proračuna, odnosno do reprograma kredita u prvom mjesecu koji će biti pokazatelj postoji li dinamika smanjenja ukupnog dugovanja koji smo obećali kao Nadzorni odbor. S neplaniranim plaćanjem sto tisuća eura prema ŠC Višnjik to će biti malo izazovno, ali vjerujem da će klub stabilno dočekati siječanj. Moram istaknuti da ne vjerujem da postoje politički pritisci od strane Gradskog vijeća ili Grada kada je u pitanju odnos kluba i Višnjika, no obje strane zasigurno pokušavaju izvući najpovoljniji okvir za svoje poduzeće, što je sasvim normalno u poslovnim odnosima. Ponekad su u pitanju medijska i politička lobiranja ili pritisak navijača i očekivanja javnosti. Dokle god postoje dijalog i međusobno uvažavanje obostranih rizika i poteškoća u poslovanju, vjerujem da će se problem riješiti kroz narednih 12 mjeseci sa spomenutim gradskim projektima na Višnjiku koji uključuju i unaprjeđenje same dvorane Krešimir Ćosić, poput neophodne kupnje novog semafora i parketa.

Grad košarke je pozitivna stvar

Što mislite o udruzi Grad košarke i njenom radu u kontekstu KK Zadar?

– Generalno mislim da je pojava takve udruge izuzetno pozitivna stvar za zadarsku košarku. Sudim to po dvije stvari, prije svega po doprinosu koji je udruga dala kroz svoje akcije prošle sezone i time pomogla klubu da financijski opstane u najtežim trenutcima. Drugo, ono u što sam se uvjerio osobno jest kvaliteta ljudi koji su članovi te udruge. Tu ne pričamo „samo“ o mladoj populaciji navijača koji su često zbog izgreda malobrojnih pojedinaca na utakmicama došli na loš glas, već pričamo o generaciji navijača koja je stasala na tribinama prije dvadesetak godina. Danas su to ozbiljni poslovni i obiteljski ljudi koji se trude pomoći, ne očekujući baš ništa financijski zauzvrat. Jedina želja im je bolji KK Zadar, uspješan na sportskom i poslovnom planu. Među njima se nalaze brojni uspješni poduzetnici, priznati IT stručnjaci, jedan predsjednik nadzornog odbora velike hrvatske kompanije, čak tri bivša člana Nadzornog odbora KK Zadar i brojni drugi uspješni ljudi srednje generacije uz brojne druge simpatizere, navijače, bivše košarkaše i sportske djelatnike koji su prepoznali Udrugu kao potreban i važan čimbenik na sceni zadarske košarke, posebno u ovim teškim vremenima za klub – uvjeren je „prvi nadzornik“.

Predstečajna nagodba

Prema podacima iz prezentacije koju ste održali prošlog proljeća, dug kluba je krajem ožujka iznosio oko tri milijuna eura. Imajući u vidu da je prema javnosti, medijima, ali i gradskim vijećnicima komunicirano da će se dio iznosa srpanjskog kredita potrošiti na vraćanje predstečajne nagodbe, zanima me je li na koncu to i napravljeno?

Brzo se zaboravilo da je inicijalni plan petogodišnjeg oporavka uključivao rebalans gradskog proračuna u ovoj godini s kojim bi klub dobio dodatnu 331 tisuću eura. Nažalost, od strane Enija Meštrovića i nezavisne liste nije bilo sluha za taj prijedlog pa je kao kompromisno rješenje dogovoreno da se očekivanih ukupnih milijun eura uvrsti u proračun za iduće dvije godine, što treba pozdraviti i gradskim ocima zahvaliti na tome, ali što znači i da će plaćanje duga iz predstečajne nagodbe doći na red tek iduće godine. Zahvalni smo što naši vjerovnici razumiju taj proces, tako da su ovrhe u zadnjih pola godine svedene na minimum. Treba naglasiti da predstečajna nagodba ne stoji na mjestu, kakav je često dojam u javnosti. Od početka 2021. do kraja šestog mjeseca 2023. godine dugovanje iz predstečajne nagodbe je smanjeno za nemalih 324.282 eura, dok ostatak dugovanja iznosi 476.979 eura.

Održivo poslovanje

Lanjski prihodi Zadra su bez kapitalne pomoći Grada, pozajmica i kredita, iznosili 928 tisuća eura, što je približno onome koliko klub košta prva momčad sa svim troškovima

Probijanje proračuna prošle sezone ste pravdali time da će klub zahvaljujući tome moći zadržati veći broj igrača i lakše dovesti nove, te da će na koncu ostvariti bolji rezultat, što će posljedično dovesti do većeg interesa sponzora. Ostvaren je jako dobar rezultat u ABA ligi te je osvojen naslov prvaka Hrvatske. Je li se povećao interes sponzora i je li klub zahvaljujući tome povećao prihode od sponzorskih ugovora? O kojim se sponzorima rade te o kojem iznosu?

Ne bih rekao da se interes sponzora povećao toliko da nam dolaze sami s ponudama. Nažalost još uvijek nismo toliki marketinški mamac. Ipak, dobar rezultat u ABA ligi, osvojen trofej prvaka Hrvatske, kao i zadržavanje MVP-ja regionalnog natjecanja nam je značajno olakšalo pristup sponzorima, kao i formiranje marketinških ponuda koje im mogu biti zanimljive. Jedna od najpozitivnijih ljetnih priča kada su sponzori u pitanju je produljenje ugovora s našim partnerom PSK-om, koje je s obzirom na sve nevere koje je klub doživio u protekle dvije sezone koliko su iz nas bilo neizvjesno do samoga kraja. Srećom, na koncu su prepoznati naši napori da klub ponovno postane stabilan i uspješan. Produžen je i ugovor s tehničkim sponzorom Macronom, koji je sada i značajno povoljniji za klub nego što je bio ranijih godina, a u pregovorima smo i s nekim novim potencijalnim sponzorima. Javnost treba razumjeti da kompanije tek sada završavaju budžetiranje troškova marketinga za iduću godinu i da je jako teško „kapitalca“ dogovoriti u ljetnim mjesecima, ali vjerujem da ćemo do kraja godine uspješno završiti neke od pregovora i time staviti „točku na i“ financijske konstrukcije za ovu sezonu.

FOTO: Mate Komina

Nadzorni odbor je prije nekoliko dana proširen na devet članova. Koji su po vama razlozi za takvu odluku Grada Zadra, tim više što u NO ulaze dva bivša košarkaša, a ne predstavnika sponzora? Što očekujete od Roka Stipčevića i Ive Josipovića u funkciji „nadzornika“ i kako očekujete da će njihov ulazak, uz ulazak Borisa Hrabrova i Zdenka Jukića, utjecati na balans moći u NO-u? Tko će imati većinu i tko će upravljati klubom?

Od svih članova Nadzornog odbora, starih i novih, očekujem podršku u realizaciji usvojenog poslovnog plana. To prije svega podrazumijeva financijsku disciplinu, ključnu za dugoročno ozdravljanje kluba, koji bi potom potencijalno mogao postati zanimljiv investitorima ili velikim sponzorima koji bi bili voljni vezati ime svoje kompanije ili brenda uz ime KK Zadar. Od novih kolega očekujem konstruktivnu pomoć u svim aspektima poslovanja, na područjima gdje članovi NO-a mogu pripomoći svojim iskustvom i znanjem. U Nadzornom odboru definitivno ne postoji nikakav balans moći, niti očekujem da će ga biti u budućnosti s obzirom na to da gospoda Jukić i Hrabrov dolaze uz blagoslov Nezavisne liste i veterana, a gospoda Stipčević i Josipović uz naklonost izvršne vlasti. Zaista ne mislim, niti očekujem, da će okolnosti pod kojima se proširuje NO značiti da se situacija opet politizira. Upravo suprotno, vjerujem u stručnost i neovisni doprinos svih novih i postojećih članova. Smatram da za bilo kakvim balansom moći i grupiranjem zaista nema potrebe, bez obzira na eventualne političke simpatije. Interes KK Zadar nam svima treba biti na prvom mjestu, čak i kad se ne budemo slagali u stavovima prilikom glasanja za bilo koju temu u nadležnosti Nadzornog odbora.

Tko upravlja klubom?

Očekujete li da ćete ostati predsjednik Nadzornog odbora do kraja prve polovice mandata ili očekujete da će doći do prijedloga za vašu smjenu? Hoćete li u toj situaciji sami taktički odstupiti ili planirate učiniti sve da se prvotni dogovor ispoštuje? Koliko je realno očekivati da će vas naslijediti Dario Kljajić?

Vjerujem da ću odraditi polovicu ovog mandata kao predsjednik Nadzornog odbora kako sam javno obećao, što znači do kraja ove sezone. Moj kandidat za nasljednika će biti Dario Kljajić, a o ostatku NO-a će ovisiti hoće li podržati moj prijedlog ili će kandidirati i glasati za nekog drugog.

Zašto je konkretno smijenjen David Gunjević?

– Pokušat ću metaforički odgovoriti na ovo pitanje, možda će tako biti jasnije javnosti. Zamislimo tvrtku čiji je vlasnik za upravljanje tvrtkom postavio generalnog direktora. Tvrtka se nađe u financijskoj krizi, premda ne krivnjom direktora, već zbog vanjskih utjecaja. Direktor bez konzultacije s vlasnikom uruči tri otkaza. Vlasnik u tom trenu, nezadovoljan potencijalnim pravnim posljedicama tih otkaza (tužbama i vraćanjem zaposlenika na posao uz plaćanje odšteta), kaže direktoru da vrati ljude na posao jer će on pomoći pronaći dodatna sredstva za likvidnost i do kraja poslovne godine dati pozajmicu od još stotinu tisuća eura kako bi se zatvorila financijska konstrukcija bez potrebe za otkazima. Direktor se svejedno ogluši na vlasnikovu želju i inzistira na otkazima. Što se u tom trenutku događa u normalnom poslovnom svijetu? Mislim da je to svima jasno i upravo se to dogodilo s gospodinom Gunjevićem, koji je do tog trenutka imao moju podršku za svoj rad – otkrio je Martinović.

Kada će se raspisati natječaj za direktora kluba, jer nije baš tajna da se klubom upravlja „paralelnom linijom zapovijedanja“ koja nekad ide od NO-a, nekad izravno i od Grada Zadra? Koliko to ovisi o potrazi politike za pravom, podobnom, a možda i sposobnom osobom i koji bi bili uvjeti za novog direktora?

Natječaj za direktora će biti raspisan odmah nakon prve sjednice proširenog Nadzornog odbora počekom studenoga. Pozivam sve zaljubljenike u zadarsku košarku koji vjeruju da imaju kompetencije stati na čelo Uprave i stabilizirati poslovanje kluba u naredne četiri godine da se prijave na natječaj. Za sve kandidate koji imaju takve ambicije sad je pravi trenutak jer klub ima zajamčenu financijsku stabilnost iduće tri godine te je upravo sada vrijeme kada svojim doprinosom, znanjem i liderskim sposobnostima imaju priliku napraviti ogroman iskorak, kako za klub tako i za svoju poslovnu reputaciju. Pozitivna stvar je i činjenica da je nedavno održana Glavna skupština usvojila prijedlog da se plaća direktora Zadra povećava sukladno zadnjoj Odluci o utvrđivanju najviše mjesečne bruto plaće direktorima trgovačkih društava za gradska poduzeća, pa ona sada iznosi 2.390 eura bruto. Siguran sam da ne postoji paralelna potraga za „podobnom“ osobom. Prije svega sam uvjeren da to nitko ne želi, a još sam sigurniji da, kad bi netko i pomislio na tako nešto, to u ovom i ovakvom sazivu proširenog Nadzornog odbora – jednostavno ne bi prošlo!

To lijepo zvuči, ali paralelna linija zapovijedanja je već godinama gotovo pa modus operandi u gradu Zadru. Premda struka nalaže da politika ima puno pravo imenovati osobe na čelno mjestu svojih tvrtki, što nitko ne spori, jednako tako bi se, u teoriji, odabranim osobama trebalo ukazati povjerenje i pustiti ih da provode svoje mjerljive projektne i poslovne planove. Uostalom, nije li upravo ova godina najbolji pokazatelj postojanja paralelne linije zapovijedanja?

Teza da postoji paralelna linija upravljanja jednostavno ne stoji, niti iz Grada niti iz Nadzornog odbora. Vršiteljica dužnosti direktorice Vana Dundov potpuno samostalno donosi odluke kao v.d. direktorica. Možda je takav dojam bio na samom početku dok se Vana još nije snašla u svim operativnim zadaćama, kad je, realno govoreći, trebalo spašavati živu glavu u ožujku te zadržati igrače i radnu zajednicu na okupu dok se rješavala financijska likvidnost do kraja sezone. Ono što je najveća snaga gospođe Dundov je da se ne libi konzultirati s članovima Nadzornog odbora oko tema gdje procijeni da joj treba stručni savjet koji joj ja osobno, a i druge kolege uvijek iskreno kažemo. Često se donose i timske kompromisne odluke, ali v.d. direktorica uvijek kao legitimni član Uprave stoji iza njih. Često se ne slažemo oko brojnih tema, ali se međusobno poštujemo i uvažavamo. Isto vrijedi i za konzultacije s Uredom Gradonačelnika koji predstavlja vlasnika kluba, primjerice kada je riječ o nekoj strateškoj temi poput rješavanja izazova s plaćanjem dugovanja prema ŠC Višnjik.

„Pozivam sve zaljubljenike u zadarsku košarku koji vjeruju da imaju kompetencije stati na čelo Uprave i stabilizirati poslovanje kluba u naredne četiri godine da se prijave na natječaj za direktora

Dino Martinović

Razgovor se nastavlja II. dijelom koji izlazi sutra…