Zelene šparoge vole sunčano mjesto, rahlo i plodno tlo

Kada prođe opasnost od proljetnih mrazeva, na otvorenom se prostoru zelena šparoga može sijati ili pak saditi iz presadnica.

Treba napomenuti da je zelena šparoga prvotan i prirodni oblik uzgoja ovog povrća. Aromatičnija je od one izblijedjele, ima više C vitamina i mikroelemenata. Također, jednostavnije ju je uzgojiti.

Odgovaraju joj ravne gredice, a nakon rasta izdanaka, nije potrebno zagrtati ih. Gredice tijekom jeseni treba obogatiti kompostom ili još bolje, zrelim stajnjakom te slojem malča.

Ova povrtnica voli sunčano mjesto, rahlo i plodno tlo. U slučaju da je kiselo, treba povećati udio kalcija, odnosno dodati vapna.

Mora imati dobru drenažu, nužna je dobra ocjeditost jer ova biljka ne podnosi ustajalu vlagu.

Površinu dobro očistite od korova, posebno ako ćete sijati sjeme, budući da je biljka u početku vrlo sitna, tankih, končastih listića. Sije se na dubinu od 2,5 cm, a kasnije ih prorijedite.

Presadnice posadite na dubinu kao što je bila u posudi, na razmak od 20-ak cm. U slučaju da zemlja prethodno nije obogaćena nekim od organskih gnojiva, u sadnu rupu dodajte šaku komposta, glistinca i sl.

U slučaju duljeg sušnog razdoblja, navodnjavajte ih.

Rizomi se sade ranije, u ožujku i travnju. Tada iskopajte jarak širine 40 cm i dubine 25 cm. U sredinu stavite malo komposta i na to svakih 40 cm rizom šparoge koji ima oblik morske zvijezde. Iskopana zemlja se pomiješa s kompostom, a kod teškog tla doda i pijesak te se sve vrati u jarak. Vrhovi korijenja moraju biti oko 15 cm ispod površine tla. Ako je više redova, neka između njih bude metar razmaka.

Dobro ih zalijte, a krajem lipnja ih dobro pognojite tekućim gnojivom.

U prve dvije godine uzgoja, šparoga se mora redovito gnojiti i zalijevati, a tlo rahliti, najbolje malčiranjem Stabljika, tzv. cima koja može narasti do dva metra reže se u studenom.

Plodovi se beru tek nakon treće godine, bilo da je riječ o sjetvi sjemena, sadnji presadnice ili rizoma.

Na istom mjestu može rasti oko 15 godina.