Maslini je nužna pomoć da što manje osjeti toplotni stres

Okrugli stol 26. Dana maslina Zadar 2024. ove godine okupio je poznate maslinarske stručnjake koji su više od dva sata brojnim maslinarima govorili kako umanjiti stres kod maslina izazvan klimatskim promjenama. Moderator mr. sc. Marijan Tomac okupio je poznate znalce, dr. sc. Slavka Pericu iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, dr. sc. Andriju Finku i dr. sc. Tomislava Kosa sa Sveučilišta u Zadru te Marka Dobrića, dipl. ing. agr., iz Ministarstva poljoprivrede.

Maslina tijekom godine prolazi kroz različite faze rasta i razvoja zbog čega su potrebne odgovarajuće temperature, voda i biljna hranjiva, rekao je u uvodu dr. Perica dodajući da, ako nastupe ekstremi koji se očituju u nedostatku vode ili visokim, odnosno niskim temperaturama, maslina kao i svaka biljka doživljava stres i nastoji se prilagoditi stresnim uvjetima.

Foto: Marijan TOMAC

Maslini je voda posebno važna nakon fenofaze odrvenjivanja koštice koja se u našim klimatskim uvjetima, ovisno o sorti, odvija krajem srpnja i početkom kolovoza. Nakon odrvenjivanja koštice dolazi do intenzivnijeg rasta mesnatog dijela ploda u kojem se nalazi glavnina ulja. Voda je vrlo bitna za proces nakupljanja ulja u plodu i vodni stres predstavlja opasnost ne samo za smanjenje broja plodova po stablu, već uzrokuje smanjenu količinu ulja u plodu.

Važnost vode

Ne samo da se biljka prilagođava utjecaju stresa, već maslinar svojim aktivnostima mora pomoći maslini da što manje osjeti nepovoljne uvjete. Ono što treba osigurati je potrebna količina vode u kritičnim fazama rasta i razvoja. Danas postoje brojni načini kako osigurati vodu, počevši od izgradnje mini akumulacija do desalinizacije morske vode, za što je potrebna podrška šire društvene zajednice.

Osim toga, agrotehničke mjere u maslinarstvu treba prilagoditi novonastalim uvjetima. Umjesto kultiviranja i obrade tla ispod maslina, treba tlo zatravnjivati i obavljati malčiranje. Malč sprječava evaporaciju, a time ostaje maslinama na raspolaganju veća količina vode. Umjesto spaljivanja grana nakon rezidbe, treba ih malčirati. Ujedno trava u maslinicima smanjuje količinu ugljikovog dioksida u zraku, što nije nevažna činjenica.

Foto: Marijan TOMAC

Ekstremno visoke temperature koje su sve prisutnije, a meteorolozi ih nazivaju toplinski val, imaju negativan utjecaj na masline, naglasio je prof. Finka. Najveća opasnost je tijekom ljetnih mjeseci kada temperatura noću ne pada ispod 30 stupnjeva Celzijusa, a u vrijeme najtoplijeg doba dana veća je od 40 stupnjeva Celzijusa. Takvih ekstremnih temperatura bilo je oduvijek, ali su kraće trajali kako na dnevnoj tako i tjednoj, odnosno mjesečnoj razini.

Šteta izazvana toplotnim stresom uključuje smanjenje proizvodnje organske tvari u biljci, inhibiciju rasta, proizvodnju toksina i kisikovih radikala. Smanjuje se stopa fotosinteze i prinos dobiven iz usjeva. Na molekularnoj razini dolazi do destabilizacije membrane, denaturacije i agregacije proteina, inaktivacije enzima te promjene u ekspresiji gena. Kao što se može vidjeti, toplotni stres ima utjecaj na sve procese u biljci.

Sve dulja izloženost stresu

Najveće temperature obično su nastupile oko 14 sati, ali pomakom dnevnih minimalnih temperatura na 30 i više stupnjeva maksimalne temperature nastupaju već u podne, čime su biljke dulji dio dana izložene stresu.

U sušnim i vrućim periodima posebno su interesantni antitranspiranti koji sprječavaju transpiraciju odnosno gubitak vode iz biljke kroz puči, i aminokiseline, koje su dio bjelančevina te pospješuju tolerantnost biljke u stresnim uvjetima. Iako biostimulatori u sušnom periodu mogu ublažiti posljedice stresa, ne mogu biljci nadomjestiti nedostatak vode, posebice ako sušni period traje dulje vrijeme.

Foto: Marijan TOMAC

Osim antitranspiranata i aminokiselina, posljednjih se godina u svrhu smanjenje šteta od suše istražuje učinkovitost huminskih kiselina te ekstrakata morskih algi. Kod primjene pojedinih biostimulatora važno je postupiti prema preporuci proizvođača budući da, prema dosadašnjim spoznajama, ako se primijene u većoj koncentraciji od preporučene, tada umjesto pozitivnog daju negativan učinak. Osim djelovanja na abiotički stres, biostimulatori mogu ublažiti i posljedice biotičkog stresa, odnosno biljnog stresa prouzročenog biljnim patogenima (uzročnici bolesti) ili štetnicima.

Klima utječe i na štetnike

Klimatske promjene utjecale su na ponašanje štetnika maslina naglasio je prof. Kos dodajući kako nove okolnosti klime i ljudske djelatnosti mijenjanju okoliš te tako i odnose među organizmima, konkretno kulturnog bilja i štetnih organizama. Maslinova muha, najznačajniji štetnik maslina, pojavljuje se ranije nego u prijašnjim godinama.

Danas se sve više poljoprivrednika okreće integriranom (IPM) i ekološkom (EPM) tipu gospodarenja koji se oslanjaju na prirodne procese i metode u zaštiti bilja, uključujući i biološku kontrolu štetnika. Prva dva ličinačka stadija maslinine muhe hrane se unutar ploda, ali sredinom jeseni treći stadij pada na tlo gdje se zakukulji do trenutka piljenja. To ga čini ranjivim prema predatorima aktivnima na tlu, poput trčaka. Predatora će biti više u tlu koje je obraslo vegetacijom nego u kultiviranom, pa evo još jednog razloga da se u maslinicima tlo malčira, naglasio je dr. sc. Tomislav Kos.

Vrijeme rezidbe maslina također ima utjecaja na smanjenje stresa naglasio je Marko Dobrić, dipl. ing. znalac i stručnjak iz Šibenika. Prema bogatom vlastitom iskustvu masline treba orezivati od trenutka kretanja vegetacije pa do početka cvatnje. U zaleđu masline se još uvijek mogu orezivati. Ne treba se bojati da se odbaci dio resa na granama koje treba ukloniti. Da smo ranije obavljali rezidbu te grane bi svejedno odbacili, ali tada ne bi vidjeli rese, pa je to važan psihološki moment koji svaki maslinar treba riješiti u svojem razmišljanju.

Uz iscrpna izlaganja poznatih maslinarskih stručnjaka nazočni maslinari postavljali su brojna pitanja na koje su dobili odgovore.