Cijene građevinskog materijala otišle u nebo: Za 5 godina skoro 30 posto skuplje

Proizvođačke cijene građevnog materijala na domaćem tržištu u veljači 2026. nastavile su trend blagog rasta, pokazujući stabilizaciju nakon nekoliko godina izraženijih povećanja, izvještava Državni zavod za statitiku (DZS). U odnosu na siječanj iste godine cijene su porasle za 0,4%, dok je na godišnjoj razini, u usporedbi s veljačom 2025., zabilježen rast od 2,4 posto, piše Bauštela.hr.

Iako se radi o umjerenim stopama rasta, dugoročniji pogled otkriva znatno veće povećanje, čak 28,8% u odnosu na prosjek iz 2021. godine. Ovi podaci upućuju na postupno smirivanje tržišta nakon razdoblja snažnih poremećaja u opskrbnim lancima i povećanih troškova proizvodnje.

Mjesečni i godišnji trendovi cijena

Detaljniji pregled mjesečnih indeksa pokazuje kako se rast cijena građevnog materijala u posljednjim godinama postupno usporava. Nakon značajnijih povećanja tijekom 2022. i 2023. godine, kada su indeksi dosezali dvoznamenkaste godišnje stope rasta, tijekom 2024. i 2025. dinamika rasta počinje slabjeti.

U veljači 2026. indeks iznosi 128,8 (uz bazu 2021. = 100), što potvrđuje kontinuirani, ali stabilniji rast. Mjesečni indeksi također ukazuju na relativno male oscilacije, najčešće u rasponu od 0,0% do 0,7%, što sugerira stabilizaciju tržišnih uvjeta. Usporedba s istim mjesecom prethodne godine dodatno potvrđuje ovaj trend, budući da su godišnje stope rasta pale na oko 2,4%, što je znatno manje nego ranijih godina.

Takvo kretanje može biti rezultat smanjenja inflacijskih pritisaka i normalizacije troškova sirovina. Unatoč tome, cijene ostaju na povišenim razinama u odnosu na razdoblje prije 2021. godine. To i dalje predstavlja izazov za građevinski sektor, osobito u planiranju investicija.

Nije prvi put

Pogled na dugoročne podatke, koji obuhvaćaju razdoblje od 1980. do 2025., otkriva izrazito volatilna razdoblja u kretanju cijena građevnog materijala. Posebno se ističu godine s ekstremnim inflacijskim skokovima, poput kasnih 1980-ih i ranih 1990-ih, kada su indeksi dosezali iznimno visoke vrijednosti.

U novijem razdoblju, od početka 2000-ih, kretanja su znatno stabilnija, uz povremene oscilacije povezane s gospodarskim krizama i oporavcima. Primjerice, tijekom globalne financijske krize 2009. zabilježen je pad cijena, dok su razdoblja nakon 2021. obilježena snažnijim rastom. Godišnji verižni indeks za 2022. iznosio je 109,0, a za 2023. 107,3, što jasno ukazuje na intenziviranje rasta u tom razdoblju.

U 2024. i 2025. godini rast se postupno smanjuje, ali i dalje ostaje iznad dugoročnog prosjeka. Ovi podaci sugeriraju kako se tržište građevnog materijala nalazi u fazi prilagodbe nakon izvanrednih poremećaja. Dugoročno gledano, stabilizacija cijena mogla bi pridonijeti predvidljivijem poslovnom okruženju u građevinskom sektoru. Ipak, razina cijena ostaje ključan faktor koji će utjecati na buduće investicijske odluke, piše Bauštela.hr.