Utorak, 14. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

O TOME SE GOVORI

Zaštitite na vrijeme svoje nasade odgovarajućim sredstvima!

Autor: Marijan Tomac

29.02.2024. 18:53
Zaštitite na vrijeme svoje nasade odgovarajućim sredstvima!


Temperature koje su tijekom veljače daleko iznad prosjeka imaju utjecaj na poljoprivredne kulture. Bajami završavaju s cvatnjom, a procvale su marelice. Ostalo koštičavo voće, a u prvom redu breskva i nektarina, moglo bi procvasti za nekoliko dana.


Sve to zadaje brigu voćarima, budući da su voćne vrste najosjetljivije na niske temperature upravo u vrijeme cvatnje. Ako temperature padnu ispod minus 1,5 stupnjeva Celzijusa, na voću će doći do znatnih oštećenja, a što će dovesti i do manjeg uroda. Iako postoje brojna rješenja u zaštiti voćaka od niskih temperatura, a pogotovo pojave mrazeva, zbog njihove skupoće kod nas ih ima vrlo malo.


Osim niskih temperatura koštičavom voću prijeti i bolest kovrčavost lista. Većina voćara svakog proljeća ima problema s bolešću kovrčavost lista breskve. Najčešći razlog je nepravovremeno suzbijanje ove bolesti koju, pak, najčešće uzrokuje dulje kišno razdoblje koje sprječava ulazak mehanizacije u nasad, a time i kvalitetnu zaštitu.




U vrijeme kada su prostim okom vidljivi simptomi kovrčavosti na listu više nema pomoći u njenom suzbijanju, budući da se infekcija dogodila daleko prije.


Kovrčavost lista


Kovrčavost lista breskve je najčešća bolest breskve i nektarine. Kad u vrijeme pupanja breskve potraje toplo i kišovito vrijeme, znakovi bolesti mogu se pojaviti na gotovo svim listovima. Regeneracija izgubljenih nakovrčanih listova iscrpljuje biljku, negativno utječe na formiranje cvjetnih pupova i slabije je odrvenjivanje mladica, pa su takva stabla podložnija zimskom smrzavanju.



Bolest se po zaraženom lišću lako prepoznaje. Po završetku listanja pojedini listovi postaju nakovrčani, mjehurasti i zadebljali, često veći od normalnih listova i lako se lome. Ovisno o sorti, nakovrčani dijelovi lista mogu biti zeleno-bijele ili crvene boje. Ubrzo se nakovrčani listovi osuše i otpadnu, pa je u svibnju i lipnju moguć potpuni gubitak lišća.


Pojava simptoma bolesti nije moguća samo na lišću već, doduše nešto rjeđe, i na mladicama i na plodovima. Zaražene mladice su zadebljale i deformirane, a na plodovima se javljaju mjehurasta ispupčenja.


Kiša pomaže bolesti


Uzročnik kovrčavosti lista breskve je gljiva Taphrina deformans koja prezimljuje na kori, grančicama ili na ljuskama pupova. Zaraza breskve i nektarine uzročnikom kovrčavosti lista moguća je samo na mladom, nediferenciranom tkivu u uvjetima kad je pala dovoljna količina kiše. Optimalna temperatura za ostvarivanje zaraze je 15 – 21 stupnjeva Celzijusa, a za razvoj kovrčavosti breskve potrebna je temperatura od oko 20 stupnjeva Celzijusa.


Zbog toga je kritično razdoblje za primarnu infekciju breskve od početka bubrenja pupova do pojave zelenog lisnog vrška, a za ostvarivanje infekcije je potrebna kapljica vode, odnosno kiša. Također je dobro znati kako nema sekundarnog širenja bolesti u voćnjaku, tako da nema naknadne zaraze tijekom vegetacije.


S obzirom na to da do infekcije breskve može doći samo za kišnih dana, u fazi izlaska listića iz cvjetnih pupova potrebno je preventivnu zaštitu fungicidima obaviti prije nego se ostvare povoljni uvjeti za infekciju.


Zaštita protiv bolesti kovrčavost lista breskve obavlja se prskanjem u dvije faze. Do faze bubrenja pupova za zaštitu od kovrčavosti lista breskve koristimo fungicide na osnovi bakra, Nordox 75 WG, Neoram WG, Cuprablau Z ili neki drugi koji nam stoji na raspolaganju.


Zbog fitotoksičnosti bakrenih fungicida tijekom vegetacije na breskvama i nektarinama nakon faze bubrenja pupova do cvatnje preventivna zaštita se obavlja organskim pripravcima koji su registrirani za tu namjenu. Drugo prskanje s organskim pripravcima obavljaju se kada se pojave listovi u pazušcu cvjetova ili u vrijeme koje voćari zovu faza«mišje uši.« Prskanje je potrebno obaviti za mirna vremena bez vjetra, uz povećan utrošak škropiva.



Način utvrđivanja bolesti


Kao što voćari imaju problem s bolesti kovrčavost lista, tako i maslinari muku muče s bolesti paunovo oko. Brojni maslinari se žale da ne mogu utvrditi kada je nastupila infekcija maslina gljivom paunovo oko, već je primijete kada se na listovima pojave pjege ili lišće počinje opadati, a tada je za intervenciju prekasno. Zarazu paunovim okom u listu maslina može utvrditi svaki maslinar tako da provede test na zarazu paunovim okom.


Za utvrđivanje zaraze uzimaju se uzorci lišća s donjih grana maslina. Potrebno je uzeti oko 200 listova da se dobije reprezentativan uzorak. Vidljive simptome lako je utvrditi po karakterističnim flekama na gornjoj strani lista, ali skrivenu zarazu možemo otkriti »brzom dijagnozom lišća«. Za to moramo uraditi sljedeće.


U 95 grama tople vode zagrijane na 55 do 60 stupnjeva Celzijusa treba otopiti pet grama natrijeve (Na OH) ili kalijeve (KOH) lužine. Pripremljenu otopinu treba pustiti da se ohladi na sobnoj temperaturi od 20 stupnjeva Celzijusa. U otopinu treba staviti ubrano lišće i ostaviti ga da se moči 25 do 35 minuta. Ako na gornjoj strani lista zamijetimo jedan ili više tamno-smeđih obrisa pjega, siguran je to znak da je lišće zaraženo gljivicom paunovo oko. Iz dobivenih rezultata izračunava se postotak i donosi odluka o vremenu suzbijanja paunovog oka.


Pri spravljanju otopine natrijeve lužine, sode kauštik, treba biti oprezan. Soda se sipa polako u ugrijanu vodu pazeći da ne dođe do prskanja pogotovo na nepokrivene dijelove tijela. Zbog toga kod pripremanja otopine obavezno nositi zaštitne rukavice otporne na kemikalije i štitnik za lice. Za grijanje tekućine treba koristiti posude od metala ili vatrostalnog stakla.