Foto: Arhiva NL
Vinogradske breskve su stare sorte bresaka koje rađaju kasnije od ostalih sorti, a razmnožavaju se košticama. Vrlo su otporne na bolesti, a ime su dobile po tome što obično rastu u vinogradima i dozrijevaju u vrijeme berbe grožđa. Okus vinogradarskih bresaka je intenzivniji od okusa običnih bresaka, a boja im varira od zelenkaste do crvene.
Uzgoj vinogradarskih bresaka vrlo je jednostavan. Počinju rađati rano, a u puni rod dolaze nakon pete godine od sadnje. Donose puno ploda i to ponekad i do 15 godina.
Otporne su i na zimu, no za pupove u otvaranju, otvorene cvjetove i zametnute plodove kritična je temperatura od 0 do -5 °C. Ako su temperature tijekom siječnja i veljače visoke, biljni sokovi krenu i pupovi se ranije pojave, a tada i cvatnja bude ranija i tada nastaju velike štete.
Kao i običnim breskvama, potrebna im je vlaga, pa ih treba zalijevati tijekom kasnog proljeća i ljeta, jer u to vrijeme intenzivno rastu mladice, plodovi i vrijeme je diferencijacije cvjetnih pupova za sljedeću godinu.
Tla u koje se breskve sade moraju biti lagana, pjeskovita ili pjeskovito-ilovasta, čija kiselost treba biti pH 6,0 – 7,0. Najpogodniji položaj je onaj s južnim ili jugozapadnim pogledom, jer u proljeće se brže zagrijavaju, no na mjestima gdje su proljetni mrazevi česta pojava, izbor sjeverne strane je bolji.
Oblikovanje stabla breskve od velike je važnosti, pa se u prvoj godini nakon sadnje na 50 – 60 cm od zemlje odstrane sve prijevremene grančice. Ostale prijevremene grančice duž provodnice ostave se i na njima će u idućoj godini biti roda. Pri zelenoj rezidbi odstrane se sve vodopije i potiče se razvoj skeletnih grana.
U zimskoj rezidbi izolira se provodnica. Zatim se grane prve etaže nastoje rezom dovesti u položaj pod kutom od 45° u odnosu prema glavnoj osi, odnosno provodnici. Na udaljenosti 90 – 110 cm od prve etaže oblikujemo drugi kat. Tijekom ljeta provodimo zelenu rezidbu. Takav uzgojni oblik omogućuje već u drugoj godini nakon sadnje rod od oko 4 kg po stablu.
Tlo oko vinogradarske breskve trebalo bi biti dobro održavano, a korov uklonjen. Gnojidbu je potrebno obavljati svake godine, a najvažniji za njen nesmetani razvoj su dušik, fosfor i kalij.
Dušik je najvažniji u proljeće i trebalo bi ga dodavati u dva navrata, prije intenzivnog rasta mladica i prije formiranja plodova. Kao i kod ostalih biljaka, kasno dodavanje dušika ne samo da bi bilo nepotrebno već bi bilo i štetno, jer bi produžilo vegetaciju, pa bi voćka u zimu ušla s nedozrelim i osjetljivim mladicama koje bi tijekom jače zime stradale od mraza.
Fosfor utječe na zametanje cvjetnih pupova i kakvoću plodova, a u tlo ga treba unositi dublje i to tijekom jeseni. Kalij se u tlo unosi jednako kao i fosfor, tijekom jeseni i u dublje slojeve, a utjecat će na razvoj ploda.
najnovije
najčitanije
Crna Kronika
dvojac
U Bibinjama ukrali parfeme vrijedne gotovo tri tisuće eura
Crna Kronika
navodni sukob
Hrvoje Bajlo tvrdi da ga je napao pijani gradonačelnik Dukić. Policija opovrgnula tvrdnje
Ostali sportovi
nakon šestogodišnje stanke
Lindsey Vonn se u St. Moritzu vraća na skijaške staze
Svijet
Yoon Suk Yeol
Južnokorejski parlament opozvao predsjednika
Županija
ususret Božiću
Mještani svih generacija okupljeni na predblagdanskom druženju u Kukljici
Zadar
VEĆ TRADICIONALNO
Sveta Luca darovala djecu na Pedijatriji
Zadar
kandidat za župana
Jure Zubčić: ‘Zbog aktivizma stvari gledam iz drugog kuta, a znate li tko mi je javljao afere?’
Nogomet
Legendarni zadarski (malo)nogometaš
Frane Fatović: ” Želim pokazati mladima da i s više od 40 godina mogu uživati u sportu”
Nogomet
talenti na okupu
Devet igračica i četiri igrača iz Zadarske županije u selektivnom kampu HNS-a
Zadar
REFORMA KURIKULA