Pravo je vrijeme za pomlađivanje starih i zapuštenih stabala

Konačno je vrijeme postalo primjereno godišnjem dobu. Temperature oko nule i olujna bura razveselile su one koji su se odlučili za sušenje mesa. Vrijeme je za pravljenje šokola, poznate suhomesnate delicije iz ninskog kraja. Doduše proizvodnja šokola se proširila po cijeloj županiji i u njemu uživaju i domaći i turisti. Ali »pravi šokol« je iz Nina gdje je zaštićen kao kulturna nematerijalna baština i svake godine se na gastro festivalu Ninska šokolijada okušaju najbolji majstori u izradi ove suhomesnate delicije.

Zbog hladnoće i bure svi radovi na otvorenom su stali, ali meteorolozi najavljuju još nekoliko dana studeni, a zatim slijedi lagano zatopljenje. Sa zatopljenjem stvorit će se uvjeti za rad na otvorenom i brojni će pohitati u vinograde i maslinike kako bi počeli s rezidbom. Kod nas je nekako uvriježeno da prvo treba obaviti rezidbu maslina, a zatim vinograda.

To je pogrešno, budući da rezidbu masline na rod treba obavljati kada krene vegetacija, a to je u našim krajevima u drugoj polovici ožujka i kasnije. Razlog tome je što rezovi stimuliraju metabolizam i rast, pa time čine tkivo osjetljivim na štete od niskih temperatura, a nitko ne zna kakvo nas vrijeme čeka do proljeća. Sjetimo se u prošlosti nekoliko prodora hladnog zraka tijekom veljače kada su nastale ozbiljne štete na maslinama.

Faze razvoja masline

Rezidba je upravo najsloženiji dio maslinarstva koji uključuje poznavanje anatomije i fiziologije, uz planiranje rasta i roda. U svom godišnjem ciklusu maslina prolazi više faza, od razvrstavanja pupova do cvatnje, od početka cvatnje do početka oplodnje, od početka oplodnje do početka šarke, od početka šarke do zrelosti ploda i od zrelosti ploda do početka razvrstavanja pupova.

Razvrstavanje ili diferencijacija pupova je pretvaranje pupa u drvni pup koji daje novi izbojak ili cvjetni pup, koji daje plod. To je proces koji se odvija prije vidljivog početka kretanja vegetacije, dakle, dok je maslina na »zimskom odmoru«. U toj fazi maslina negativno reagira na sve što joj remeti »san i mir«. U našim prilikama to se događa tijekom veljače i početka ožujka, stoga je preporučljivo maslinu rezati nakon tog razdoblja. Ranija rezidba, koja dovodi do gubitka lišća koje stvara hranu i gubitak grančica, može biti presudna za razvrstavanje pupova, u korist drvnih.

Ako imamo stare i zapuštene masline i želimo ih vratiti u život, odnosno produktivnu rodnost, upravo je sada pravi trenutak da to obavimo.

Pomlađivanjem možemo obuhvatiti samo jednu granu, više grana i čitavo stablo. Obnovu radimo odstranjivanjem cijelog nadzemnog dijela zajedno s deblom, što se stručno naziva obnova na panj ili smanjivanjem visine krošnje, obnova u krošnju, a moguća je i njihova kombinacija.

Vrste obnove

Pomlađivanje je osobna procjena, a možemo reći i ispit za maslinara. Samo maslinar i njegovo iskustvo moraju odlučiti o načinu i mjeri reza koje će primijeniti na određeno stablo. Zbog toga prije početka rada valja stablo dobro pogledati sa svih strana, svaku granu posebno, pa tek onda uzeti pilu u ruke i prionuti poslu. Jer, kada se otpili kriva grana tada sav posao krene krivo.

Kod obnove na panj prvi korak je da se deblo otpili što niže, odnosno pri zemlji. U godini obnove iz korijena će izbiti veliki broj izbojaka. U prvoj godini nakon obnove svi izrasli izbojci ostavljaju se kako bi se što prije postigla ravnoteža između podzemnog i nadzemnog dijela. U drugoj godini nakon obnove potrebno je prorijediti izbojke, tako da se izdvoji osam do 10 najbolje razvijenih koji su najpovoljnije smješteni u odnosu na panj. Uvijek biramo izbojke izrasle na osnovnom korijenju udaljene do 0,5 metara od starog panja, a izbjegavamo one izrasle na starom panju. U trećoj godini nakon obnove ostavljene izbojke prorjeđujemo tako da se izabere pet do šest najjačih i najbolje smještenih izbojaka u odnosu na stari panj. U četvrtoj godini nakon obnove potrebno je napraviti posljednje prorjeđivanje. Izaberemo tri ili četiri izbojka, zavisno od veličine starog panja. Ostavljeni izbojci tvore novo stablo koje u istoj godini ulazi u produktivnu dob s prinosom od 1,5 kg po stablu. Punu rodnost tako obnovljena stabla postižu u sedmoj ili osmoj godini nakon početka obnove.

Stari maslinici su obično rijetkog sklopa i kod obnove na panj potrebno je obaviti nadosadnju drugim sortama i sortama oprašivačima. U novom nasadu gustoća sklopa trebala bi biti 200 do 250 stabala po hektaru, ovisno o edafskim prilikama uzgojnog područja.

Agrotehnički zahvati

Kako bi zahvat obnove bio uspješan potrebno je u razdoblju obnove napraviti i ostale agrotehničke zahvate, posebno navodnjavanje ako je to moguće, kao i pojačanu ishranu mineralnim, a prvenstveno organskim gnojivima.

Obnova krošnje primjenjuje se na stablima koja imaju neoštećeno i zdravo deblo visine do jedan metar uklanjanjem krošnje do primarnih grana. Pomlađivanje ovakvih stabala obavlja se rezidbom (piljenjem) osnovnih grana na dužini 0,5 – 1 metar, što ovisi o rasporedu sekundarnih grana. U prvoj godini nakon obnove iz ostataka primarnih grana pojavit će se veoma velik broj izbojaka koje je potrebno uvijek prorjeđivati, tako da ostavimo tri do četiri izbojka iz svake osnovne grane. U drugoj godini nakon obnove potrebno je napraviti prorjeđivanje ostavljenih izbojaka i postići oblikovanje sekundarnih grana kako bismo u trećoj godini mogli oblikovati tercijarne grane koje će nositi plod. Obnova stabla po ovom modelu traje tri godine, a puna rodnost se postiže u sedmoj godini nakon obnove.

Kod stabala maslina gdje je krošnja visoka, a na nižim etažama postoje sekundarne grane obrasle grančicama, dovoljno je sniziti visinu krošnje na 3 do 3,5 metra.

Obnova je ujedno prilika da se uzgojni oblik prilagodi mehaniziranoj berbi, berbi tresačima. Uzgojni oblik polikonična vaza ima sve više pristaša kod naših maslinara, budući da ima brojne prednosti u uzgoju maslina.