ponedjeljak, 22. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

KALENDAR RADOVA

Listopad za vrtlare nije vrijeme odmora! Valja zavrnuti rukave i brati plodove

Autor: Jelena Sedlak

03.10.2023. 08:40
Listopad za vrtlare nije vrijeme odmora! Valja zavrnuti rukave i brati plodove

Foto: Pexels

U našim krajevima se u listopadu još ne očekuje smrzavanje, iako su se povećale razlike u temperaturi noći i dana, pa cvijeće još ne moramo sklanjati u zaštićene prostore, a ni povrće štititi agrotekstilom



Listopad za vrtlare nije vrijeme odmora nakon uspješne sezone uzgoja voća, povrća i cvijeća, još manje je vrijeme odmora za maslinare, vinogradare i voćare, a na samoj okućnici se također uvijek ima što raditi. Stoga u listopadu valja zavrnuti rukave i brati plodove te ih spremati za zimu. Sada je vrijeme i za obradu tla, sjetvu, kompostiranje, košenje travnjaka, a čekaju nas i radovi u vinogradu i masliniku.


U našim krajevima se u listopadu još ne očekuje smrzavanje, iako su se povećale razlike u temperaturi noći i dana, pa cvijeće još ne moramo sklanjati u zaštićene prostore, a ni povrće štititi agrotekstilom.


No sada možemo posaditi lukovice zumbula, tulipana, ljiljana, šafrana, narcisa i drugog proljetnog cvijeća. Biljke otporne na mraz mogu preživjeti teške uvjete s malo ili potpuno bez oštećenja. Ledeni cvijet je jedna od njih, a ovu biljku krase ružičasti i ljubičasti cvjetovi.




I nekoliko vrsta jednogodišnjih biljaka može se saditi u jesen: dan i noć i petunije su samo neke od ovih vrsta cvijeća čije sjeme možete sijati početkom listopada. Ujesen, kada većina biljaka završava svoj životni ciklus, ove biljke cvjetaju, bujaju i nagrađuju vas svojim oblicima, bojama i mirisima. Među njima su krizanteme, dalije i astere.


Štihanje vrta


Iako u mnogim povrtnjacima još ima rajčica, paprika, tikvica, krastavaca i naročito patlidžana, ne treba ih sve odjednom pobrati, jer će biti još toplih dana.


Eventualno treba odsjeći vrhove biljaka, kako bismo pospješili sazrijevanje već zametnutih plodova. Možemo skloniti i potpornje iz rajčica i ostaviti ih na mjestu gdje će ih preko zime dezinficirati mraz, a rajčice poleći na slamu, da što prije sazru. Iz povrtnjaka treba ukloniti suho lišće i gnjile plodove te očistiti tlo od bolesnih biljaka.


Nemojte sve biljne ostatke ubaciti u kompost, već samo one koji nisu bili bolesni.


Prije toga na tlo istresite već razgrađeni kompost i ukopajte ga. Svaki lijepi dan možete iskoristiti i za štihanje vrta, a zimsko smrzavanje će zemlju razrahliti. Ako vam se štihanje baš i ne dopada, možete zemlju prekriti malčem i tada ćete biti oslobođeni tog mrskog vam posla.



Dobre pretkulture


Sada je najpogodnije vrijeme za sadnju jesenskog češnjaka i luka te za sjetvu i sadnju kupusnjača, raznih salata, uključujući matovilac i endiviju, mrkve, špinata, blitve, korijandra i repe. Presadnice salate trebaju imati od tri do četiri lista. Luk srebrenac se sadi ukoliko ima tri stalna lista ili se polažu lučice.


Ako se sadi s listovima, preporučljivo ih je skratiti, kako bi se biljka bolje primila. Češnjak se sadi koristeći krupnije češnjeve, a razmak između redova treba biti od 20 do 40 cm, a u redu do 10 cm. Poželjno je da se luk i češnjak ne uzgajaju na istoj površini najmanje 5 godina.


Dobre pretkulture su grašak, krastavci, krumpir, mahunarke, rajčica i paprika. Organska gnojidba se primjenjuje za pretkulturu, a luk i češnjak se gnoje mineralnim gnojivima. U mediteranskom području se lučice i češnjevi sade od kraja listopada do sredine studenog. Lučica se ujesen sadi malo dublje, na od 4 do 5 cm.


Glavice kasnog kupusa dugo mogu ostati na njivi bez smrzavanja. Kelj i raštika se mogu brati tijekom cijele zime. Sada se uzgajaju biljne vrste koje podnose niže temperature i niži intenzitet svjetla. Berba ovih biljaka obavlja se u kasnu jesen i početkom zime.


U listopadu možemo saditi grmlje i drveće, maline i drugo bobičasto voće te trajnice, ukrasne biljke koje mogu podnijeti niske temperature.


Vinogradi


Matovilac može podnijeti mraz do -15 °C. Minimalna je temperatura klijanja tek nešto iznad 0 °C, a rasta 5 °C, dok je optimalna temperatura za rast 10 °C i zato je idealna salata za zimu. Ova biljka se čak ne mora ni gnojiti ako je tlo pognojeno za pretkulturu. No ako se ipak odlučimo pognojiti ga, treba izbjeći stajski gnoj ili nedovoljno zreli kompost, jer bi se na matovilcu mogao osjetiti neželjeni miris.


U vinogradima također ima puno posla. Poslije berbe slijede gnojidba, obrada tla i zagrtanje trsova, a što će zaštiti lozu od niskih temperatura i osigurati joj rodnost za iduću godinu.


Nakon berbe se trsovi, na kojima su tijekom vegetacije uočeni simptomi fitoplazmi, trebaju ukloniti iz vinograda. To treba učiniti tako da se cijeli trs zajedno s korijenjem izvadi, iznese iz nasada i uništi, odnosno spali.


Prije obrade tla po površini se rasporedi stajsko ili mineralno gnojivo koje se zatim unosi u dublje slojeve tla, bliže korijenu. U godini u kojoj se primjenjuje stajnjak, količine mineralnih gnojiva mogu se smanjiti za trećinu.



Struganje kore


U voćnjaku je najveći dio posla obavljen branjem plodova, no sada slijedi priprema za narednu vegetaciju, a to podrazumijeva skupljanje otpalog lišća koje predstavlja mjesto za prezimljenje velikom broju štetnika, skupljanje »mumificiranih« plodova koji su ostali na krošnji i uklanjanje onih koji su ostali ispod voćke. Također treba ukloniti stare, polomljene grane.


Poželjno je metalnom četkom ili posebnim strugačima, s debla i starijih grana ostrugati koru, čime ćemo skinuti i mahovinu, lišajeve i gnijezda gusjenica koje tu prezimljavaju. Zatim na red dolazi neizostavno jesensko prskanje voćaka, koje je najbolje provesti u studenom.


Prskanje plavim uljem suzbija uzročnike velikog broja bolesti. Suzbija se rogač šljive, monilioze koštičavih voćki (marelice, breskve, šljive, trešnje i višnje), bakteriozne plamenjače (jabuke i kruške), kovrčavost lista breskve i mnoge druge bolesti.


Najbolji trenutak kada treba obaviti jesensku rezidbu voćaka je poslije opadanja listova u jesen, čime ćemo postići manju izloženost stabala stresu i izostanak insekata, a sada nam ne smetaju ni listovi ni plodovi, pa imamo bolji uvid u stanje krošnje.


Rezidbu voćaka treba provoditi po sunčanom, toplom danu, bez kiše i magle.
U listopadu se u voćnjaku također mogu posaditi nove voćke.


U masliniku se beru masline i to selektivno, kako koja sorta sazrijeva. Tijekom branja plodova režemo grane koje nam nisu potrebne za daljnji uzgoj, to jest one koje smo već od prije planirali skratiti. Ovu radnju zovemo rezidba u debelo. To su grane koje su previsoke ili oštećene, i svakako one koje smo tijekom ljeta prstenovali.


Nakon branja plodova, treba obaviti gnojidbu kojom se biljci dodaju hraniva za sljedeću vegetacijsku sezonu. Ovisno o kemijskoj analizi i tipu tla, koju ste napravili krajem ljeta, odabire se odgovarajuća formulacija NPK mineralnih gnojiva.


Ekološki maslinari odmah nakon branja plodova i rezidbe u debelo, trebaju premazati nastale rane ekološkim voćarskim voskom. Grane i deblo potrebno je dezinficirati dozvoljenim organskim sredstvima.