Foto: KAROLINA RASTIJA/ AGROKLUB
Organska tvar tla predstavlja izvor hraniva koja procesom mineralizacije prelaze u oblike koji su pristupačni za biljke. Iz nepristupačnog oblika oslobađaju se isključivo djelovanjem mikroorganizama, pa su klimatski faktori kao što su sadržaj vlage, temperatura, aeracija i drugi zapravo ti koji određuju razinu aktivnosti mikroorganizama i često su i limitirajući faktor procesa mineralizacije, pojasnila je Snježana Vujinović, stručna savjetnica za melioraciju PSSS.
Ističe kako je stvaranje humusa dugotrajan i kompleksan proces koji ovisi o mnoštvu faktora, kao što su geološki supstrat, klima i vegetacija i zato je važno utjecati na očuvanje i povećanje unosa organske tvari u tlo. Dodaje da, s obzirom na to da privođenje zemljišta kulturi dovodi do postupnog smanjenja organske tvari u tlu jedan od načina održavanja nivoa humusa je i unošenje stajskog gnojiva u kombinaciji sa žetvenim ostacima.
»Količina organske tvari u tlu utječe na rast, razvoj i produktivnost biljaka kao i na povećanje njihove tolerantnosti prema mrazu, suši i drugim stresnim uvjetima okoliša«, istaknula je i pojasnila da on utječe i na poboljšanje fizičkih, kemijskih i bioloških osobina tla, posebno onih koja su izložena intenzivnoj biljnoj proizvodnji.
Primjenom stajnjaka na teškim tlima ona postaju rastresitija i lakša za obradu, a laka, pjeskovita kompaktnija i otpornija na destruktivne procese erozije tla.
Kvaliteta stajnjaka ovisi od vrste domaće životinje, prostirke i njegove zagorjelosti, odnosno starosti. Konjski i ovčji su pogodniji za teža i hladnija tla, imaju veći sadržaj dušika, fosfora i kalija i više suhe tvari. Goveđi i svinjski su bogatiji vodom, hladniji su i kiseliji, pa se sporije razlažu i pogodniji su za laka, pjeskovita tla.
»Zagorjeli stajnjak je bolji u odnosu na svjež, nezagorjeli jer sadrži više hranjivih sastojaka neophodnih za ishranu bilja«, govori savjetnica uz naglasak da nezagorjeli u tlu postupno »sazrijeva«, pri čemu se troši kisik iz zemljišta. Ovakav postupak ima puno negativnih posljedica, kao što su formiranje neadekvatne strukture tla, nepovoljne pH vrijednosti kao i neodgovarajuća ishrana biljaka u tijeku zrenja stajnjaka.
Zbog postupnog oslobađanja hraniva, stajsko gnojivo ima produženo djelovanje. Na teškim tlima ono obično traje četiri do pet godina, na ilovačama tri do četiri, a na lakim dvije do tri godine. S obzirom na to da gubi svoju hranjivu vrijednost ako je vrijeme utovara, transporta, rasipanja i zaoravanja dugo, potrebno je u što kraćem periodu obaviti rasipanje i zaoravanje stajnjaka kako bi gubici hraniva bili što manji.
najnovije
najčitanije
Kultura
Dvostruki program
Večeras posljednja prilika za pogledati hvaljeni dokumentarac, Kino Zona donosi i zadarsku premijeru domaće drame
Županija
Olujni vjetar
U prekidu katamaranska linija prema Zadru, vozačima na Jadranskoj magistrali prijeti opasnost od odrona
Hrvatska
ZAŠTITA POTROŠAČA
Kupujete mobitel, perilicu ili namještaj na rate? Stižu nova pravila, trgovci će morati provjeravati vašu zaduženost
Zadar
Dobre vijesti
Trogodišnjak iz Zadra preživio stravičan požar, sestra otkrila kako je danas: ‘Majka se kaje, ali jedno i dalje odbija’
Zadar
DHMZ
Mjestimice uz kišu, vjerojatni lokalni pljuskovi s grmljavinom
Zadar
Sandra Petričić
Suvlasnica poznatog zadarskog restorana bez dlake na jeziku: ‘Nama je važna samo zarada, a dugoročno uništavamo grad’
Zadar
deja vu
Automobil sletio u more na Obali kneza Trpimira: ‘Uvik isto’
Hrvatska
STOPAMA KOLEGA
Sutra bojkot nastave diljem Hrvatske. Učenici i studenti dižu glas, ovo su njihovi zahtjevi
Crna Kronika
Napad
Mladić (24) mačetom izbo ženu, prije dolaska policije izrezao i sebe
Zadar
Dobre vijesti