U vinogradima zasađenim na krševitim tlima već počela berba grožđa

Iza nas je još jedan toplinski val, ali meteorolozi nas uvjeravaju da ljetu nije kraj. Bit će toplih i ljetnih dana, a takvi su sada i najpotrebniji jer dolazi vrijeme berbe poljoprivrednih proizvoda. Zbog cjelogodišnje vremenske situacije berba grožđa, a i maslina značajno će uraniti. Ne samo da će uraniti berba grožđa, već je i počela.

Naša ekipa uputila se 13. kolovoza dva dana prije blagdana Vele Gospe i sredine toplinskog vala u predio Tinja, u vinograd Ivice Ražnjevića gdje berači od ranog jutra beru grožđe. Još nije osam sati, a sunce nemilo prži, odnosno kako bi rekao naš čovjek »gori zemlja, gori kamen«. Cvrčci noćas nisu niti prestajali s pjesmom i najbolje bi bilo ostati u klimatiziranom prostoru, ali opet po onoj narodnoj »što se mora, nije teško«.

Vinograd u kamenu, koji je uzorno projektiran i uređen, u punom je rodu.

Zakupio državno zemljište

– Sve je počelo 2010. godine kada sam zatražio u zakup državno zemljište, bolje reći krš, započinje svoju vinogradarsku priču Ivica Ražnjević dodajući kako se u početku odlučio za crne, visoko kvalitetne sorte Merlot, Syrah i Cabernet Sauvignon.

– Od svake sorte posadio sam po šest tisuća čokota i nisam pogriješio. Ali trend u vinogradarstvu i vinarstvu se promijenio i sada su popularna bijela vina. Zbog toga sam 2019. proširio proizvodnju i posadio pet tisuća cijepova bijele sorte Pošip koju smo upravo danas počeli brati, govori Ivica koji je rekao kako se odmah po početku sadnje vinograda odlučio za ekološki uzgoj, što grožđu daje dodatnu kakvoću.

– Nije sve, dakako, išlo lako. Kako se radi o vinogradu na kršu, bilo je potrebno osigurati vodu za zalijevanje. Pokušao sam pronaći vodu bušenjem tla u vinogradu, ali vode nije bilo niotkuda, zbog čega sam se odlučio da vodu dovedem s predjela Gajina gdje sam iskopao akumulaciju. To je bila značajna investicija, budući da udaljenost od akumulacije u Gajinama do vinograda iznosi gotovo tri kilometra. Trebalo je iskopati kanal za položiti cijev i nabaviti pumpu odgovarajućeg kapaciteta i snage koja može osigurati dovoljno vode, priča ovaj vinogradar i vinar dodajući kako je u vinogradu, bez obzira na navodnjavanje, ove godine bilo vrlo teško osigurati dovoljne količine vode. Ali bez navodnjavanja bi, uvjeren sam, kompletan urod propao, i ne samo urod, već bi stradali i čokoti.

Ivicu smo pitali je li ovo najranija ovogodišnja berba grožđa u Ravnim kotarima, a odgovorio nam je kako je ove godine započeo s berbom 13. kolovoza, a najranije su brali 12. kolovoza.

Berba u dogovoru s enologinjom

– Položaj i tlo uvjetuju da berba počinje još u kolovozu. Riječ je, dakako, o ranim sortama, Pošipu, Merlotu i Syrahu. Od prvog dana kada je vinograd stupio na rod grožđe isporučujem vinariji Jokić u Lišanama Tinjskim. Berbu započinjem u dogovoru s enologinjom vinarije. Slador mora biti najmanje 21 grad, a to je upravo sada kod sorti Pošip i Merlot. Do kraja tjedna ovakav slador će biti i kod sorte Syrah. Cabernet Sauvignon još će pričekati nekoliko dana, ali i on će se pobrati do kraja kolovoza, najavljuje ovaj vinogradar.

Jamatva je uistinu najljepši i najveseliji posao u vinogradu. Tada cjelogodišnji trud i strepnja dođu na naplatu, osobito kad su količine i kakvoća grožđa neupitni. Sakupilo se kod Ražnjevića veselo društvo rođaka i prijatelja, a ima i nekoliko radnika iz Nepala.

– Sve su to moji dugogodišnji znanci i prijatelji. S berbom su počeli ujutro nekoliko minuta nakon šest sati. Brat će se do deset sati jer tada zbog vrućine može raditi u vinogradu samo onaj koji je munjen, govori Ivičin otac Šime koji s 91 godinom na leđima sve pažljivo nadzire.

– Godine čine svoje i jedino što mogu je biti u hladu i gledati kako posao ide te uživati u pogledu na jedro ubrano grožđe. Posebno me veseli da ovaj posao neće stati na meni i sinu Ivici. Eno unuk Šime preuzima ovaj posao. Vinograd je u krvi ne samo našoj obitelji, već svakom Kotarcu. Vinogradi su oduvijek bili izvor opstojnosti na ovim prostorima. Tako je i danas i nadam se da će biti u budućnosti, priča s nostalgijom barba Šime koji je kazao kako se mladi ljudi danas okreću drugim poslovima koji nemaju veze s poljoprivredom, što se vidi po neobrađenim poljima kuda se okreneš.

Prerada grožđa

– Zere vinogradića i nekoliko desetaka stupi maslina treba imati svaka obitelj, jer utočiti u konobi vino od grožđa iz vlastitog vinograda i začiniti jelo vlastitim maslinovim uljem ne može se platiti, poručuje Šime.

Posao u vinogradu uz dovoljan broj ruku i uz dobru organizaciju vrlo brzo napreduje. Do deset sati pobrat će se grožđe s pet tisuća panja sorte Pošip i odmah krenuti na preradu u vinariju. Kod berbe grožđa važno je da period od berbe do prerade bude što kraći, a posebice kada su ovako visoke temperature.

Ovogodišnja berba grožđa započet će ranije nego je uobičajeno. Na to se moraju priviknuti vinogradari jer su klimatske promjene neminovne. Sladori u vinogradima na dubokim tlima također su visoki za ovo godišnje doba. Kod većine sorti kreću se iznad 15 posto, a i kiseline počinju padati. Bez obzira na položaj, dubinu i sastav tla vinogradi pate od nedostatka vode. Bez obzira na to koja količina kiše padne, ublažit će sušu i popraviti omjer između sladora i kiselina. Budući da su posljednjih nekoliko godina Kotarci svladali tajne prerade grožđa u kvalitetna vina, uvjeren sam kako će ljubitelji kapljice uživati u kvalitetnim vinima, ali u tim užicima ne treba pretjeravati, pogotovo kada se vozi.