Velikim rasponom tema na scenu se u vraća međunarodni festival dokumentarnog filma

Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox u svom se 19. izdanju, koje će se održati od 26. ožujka do 2. travnja u kinu Kaptol Boutique Cinema, nakon pandemijskih godina vraća na ‘staro normalno’, uz veći broj filmova, nove programe i nagrade.

Od 1300 prijavljenih filmova odabrano je njih 116 za 12 filmskih programa, za Veliki pečat natječe se po 20 filmova u međunarodnoj i regionalnoj konkurenciji. Dosad su sudjelovali na više od 130 festivala, na mnogima su i nagrađivani.

Ovogodišnji festival održava se, rekao je direktor i glavni selektor Nenad Puhovski, nakon loših godina i onih neizvjesnih pred nama. “U međuprostoru između prošlosti i budućnosti, vraćamo se na neku vrstu starog normalnog, na svoje korijene i želimo pokazati bogatstvo svijeta, dokumentaraca i autora”, ustvrdio je u četvrtak na konferenciji za novinare.

Vraćaju se programi Happy Dox i Glazbeni Globus. “kako sve ne bi bilo dramatično, mračno i turobno”, a tu su i neki novi – Green Dox s ekološkim temama, Festivalski hitovi i Moj fokus, s izborom nekog istaknutog filmaša.

Festival otvara “Fantastični stroj”, nagrađen na Sundanceu i Berlinalu, koji nas, rekao je Puhovski, vraća na poziciju preispitivanja onoga što radimo s filmom, videom, audiovizualnim pričanjem priča kroz povijest, ali i danas, sa sve tehnički sofisticiranijim alatima.

Producent Hrvoje Pukšec istaknuo je da su, unatoč konverziji cijena iz kune u euro, zadržati manje više iste cijene ulaznica kao prošle godine, a od novosti izdvojio onu da je EFA uvrstila ZagrebDox među 30-ak festivala čiji se pobjednici izravno natječu za ‘europskog Oscara’ i da je uvedena nagrada za kratkometražni dokumentarac.

Od tema međunarodne konkurencije ističu se ona o ratu u Ukrajini, s filmovima “Istočna fronta” Vitalyja Manskog i Yevhena Titarenka, “Hamletov sindrom” Elwire Niewiere i Piotra Rosołowskog, “Na skliskom terenu” Kirilla Nenasheva.

O tome što znači biti žena kroz susret s kurdskim ratnicama u filmu “Vrata sna” govori iranska redateljica Negin Ahmadi, dok “Skrivena pisma” Violet Du Feng otkrivaju tajni jezik kineskih žena koje nisu smjele čitati i pisati. “Ljepota i krvoproliće” oskarovke Laure Poitras, nominiran za ovogodišnjeg Oscara, priča je o umjetnici i aktivistici Nan Goldin.

“Apolonia, Apolonia” Lee Glob, portret je mlade žene i umjetnice, “Alis” Clare Weiskopf i Nicolása van Hemelrycka prikazuje nemilosrdne ulice Bogote, a Theo Montoya filmom “Anhell69” istražuje snove, sumnje i strahove jedne uništene generacije.

Iz Južne Amerike stižu i “Suho tlo u plamenu” Joane Pimenta i Adirleya Queirósa, “Cabralovo sjećanje” Welketa Bunguéa i “Tvrdo srce” Martína Benchimola.

Klimatskim promjenama bave se “Izlazak” Evgenia Arbugaeva i Maxima Arbugaeva, smješten na obale sibirskog Arktika, nominiran za Oscara, “Aralkum” Mile Zhluktenko i Daniela Asadi Faezija, i “Tkivo planine” Valentine Shasivari.

“Rojek” Zaynê Akyol bavi se ISIS-om, “Susjed Abdi” Douwea Dijkste tematizira nasilje, kao i “Manifest” Angie Vinchito, a u međunarodnoj konkurenciji su još “Međuzbroj” Mohammadreza Farzada i “Divlje ranjene životinje” Jakoba Pagel Andersena.