Petak, 17. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

FAUST

Svečana premijera predstave nastale prema djelu Johanna Wolfganga von Goethea

Autor: Nikolina Lucić

06.03.2024. 15:43
Svečana premijera predstave nastale prema djelu Johanna Wolfganga von Goethea

Foto: Mislav KLANAC i Luka JELIČIĆ



Maestralno djelo Johanna Wolfganga von Goethea “Faust” u režiji Nenada Pavlovića i prema scenariju Nine Pavlović pretvoreno je u zabavnu i atraktivnu dramsku komediju koja nosi laskavu titulu prve ovogodišnje premijere Kazališta lutaka Zadar. Bili smo na generalnoj probi prije večerašnje svečane premijere i oduševili se još jednom predstavom za odrasle iz tvornice KLZ-a u kojoj igraju Dragan Veselić kao Faust, Lino Brožić kao Putnik, Jure Aras kao Đavao i Ana Cmrečnjak.


– Svaka stvarna ili fiktivna ličnost od čijeg se imena načinio pridjev zasigurno je ostavila mastan trag u psihosferi čitavih generacija, ali malo je koja inspirirala književnike čitavih šest stoljeća kao Faust. Simbol beskompromisne potrage za znanjem, doktor Faust zauvijek pleše na ivici dobroga i lošega, raja i pakla, ljudskog i nadljudskog.


Foto: Mislav Klanac


Preispitivanje originala


Upravo ta dualnost nadahnula je šašavu misao o predstavi koja preispituje originalnu tragediju i prokazuje ono najljudskije u faustijanskoj potjeri za mističnim nadznanjem, napisala je u opisu predstave scenaristkinja Nina Pavlović.




Kreativni je tim iza ovog komada imao zahtjevan zadatak ne samo opširno djelo kao što je Goetheov “Faust” svesti u dramske okvire, već i njegovu kompleksnu radnju okrenuti na šalu, što je i potpis redatelja Nenada Pavlovića.


Radnja tako prati život mistika i učenjaka Fausta, kojeg igra Dragan Veselić u nesretnom 21. stoljeću, koji putniku Wagneru, kojeg igra Lino Brozić, prepričava svoje životne uspone i padove. Putnik naivno dolazi doktoru Faustu sa željom da ga on nauči tajnama magije i alkemiji svemira, no vrlo brzo shvaća kako je Faust zapravo lažac, čovjek kojemu znanja koja je skupio, unatoč ambicijama niti malo ne koriste u životu. Faust se tako javlja kao istrošeni majstor alkemije i mističnih znanja, mag potrošnih sila, kojemu je sjajna oštrica njegova ingenioznog uma zamijenjena napuhanim egom. Pratimo tako dvojicu junaka kroz prvu pogrešku Faustove karijere, a to je pokušaj da izliječi smrt. Spajanje ingenioznosti s natprirodnim elementima pretvorilo se u običnu, elementarnu egzistencijalnu borbu maga bez para, koji se prvenstveno treba domoći stalnog priljeva novca. Pokušao je Faust zato okoristiti se nacrtom rituala za stvaranje bogatstva, jer u potrazi za znanjem i moći čovjek mora biti spreman na sve, pa i na to da dušu proda vragu.


Foto: Mislav Klanac


Faust je i vremenski putnik od kad je najveće katastrofe života – žena. No, Faust našeg stoljeća radi sve što ne ugrožava njegove vitalne organe, nije gospodar vremena, već prevarant i lažov koji nije ovladao misticizmom. Faust je tako postao proizvodom našeg vremena.


Tu na scenu stupa Vrag, kojeg tumači Jure Aras, koji u predvidljivom kretanju ljudskih sudbina dolazi po njegovu dušu u zamjenu za trivijalne uspjehe i popularnost. No, Pravilnik o odzivu na ljudske vapaje ne daruje nam mir u svijetu i prestanak općih budalaština i patnji ljudskog svijeta. Nije to u vražjoj nadležnosti, pošto duša danas nije neprocjenjiva. Nema više čistih duša, pa se i u paklu krpa ispunjavanjem trivijalnih želja polovičnim dušicama. Vragova je poruka zato da samo čovjek može svijet učiniti dobrim mjestom, ali nikad u tome neće uspjeti.


Predstava na kraju pokazuje kako Faust nikada nije bio istinski majstor niti kojeg zanata. Zato je i zaslužio apartman u vatri vječnog jada zbog svoje odluke da od Vraga traži dug i prosperitetan život. Na kraju, Vrag je u detaljima i upozorava Putnika kako sve zna i sve vidi, jer Putnik je od Fausta tražio da potpiše kraj svoje duše.


Parodija dramskog prvaka


Goetheovo djelo inače potječe iz popularnih legendi koje su kružile Europom od šesnaestog stoljeća nadalje. Učenjaci vjeruju da je čovjek po imenu Faust – vjerojatno liječnik ili spiritualist – zapravo živio u Njemačkoj u 16. stoljeću. Goetheov Faust, međutim, govori nam mnogo složenije i više filozofske priče. Goethe je djelo napisao kako bi istražio teme filozofije, religije, politike, kulture i književnosti, kao i što su one značile u kontekstu prosvijetljenog doba. U Goetheovoj priči, Faust nije mađioničar, već je akademik koji je dostigao granice učenja i znanja. On traži potpuniji život i spoznaje prirode i svemira. Kroz okladu s Vragom nada se da će iskoristiti život izvan svoje radne sobe i vidjeti odgovore koje bi mu samo svemir mogao pružiti. Pavlovićeva je pak vizija ona koja na Fausta gleda kao na klauna, što je okosnica cijele komedije.


Foto: Luka Jeličić


– Cijeli eksperiment zapravo se vrti oko toga da smo kapitalno djelo svjetske književnosti prilagodili polju mojeg interesa, a to je istraživanje klaunskih alata u glumačkom zanatu, što je i predmetom mog znanstvenog interesa. Željeli smo cijelim putem dok smo radili na realizaciji predstave otkriti što to iz klasičnog komičnog tipa igre i principa na sceni možemo koristiti u dramskim i klasičnim glumačkim situacijama i kako te naizgled bazne dramske situacije dovesti do apsurda i pomaknuti u smjeru u kojem nam se taj apsurd kao takav prikaže, pojasnio je Pavlović, rekavši kako je njegov Faust u liku Dragana Veselića s njegovim snažnim mimikama i scenskim nastupom zapravo običan čovjek.


– Kao i svi mi, i on je sklon greškama, što je i razlog uspjeha komičnosti i prvi refleks za kojim će publika posegnuti. Faust mora biti dovoljno čovjek da bi se svatko u njemu mogao prepoznati bez obzira na njegove velike ambicije. Samo je pitanje što je čovjek spreman učiniti i koga je voljan pregaziti da bi ih ispunio. Posljedica toga činjenica je da je Faust sam, što je i sudbina ljudi s vizionarskim pogledom na svijet, mišljenja je Pavlović, dodavši kako je, unatoč ambicijama, čovjek društveno biće željno ljubavi.


– Oko te se premise i vrti zaplet samog komada, jer on završava onog trenutka kada Faust napravi konačan iskorak – i potpiše ugovor s đavlom. Najveći je naglasak upravo na tome da je, unatoč komičnim situacijama, zadatak zapravo bio ozbiljno pristupiti temi. U trenutku kada Putnik nema drugog izbora doli da s rukom počne igrati kamen – papir – škare tada i mi nemamo drugog izbora nego da je prirodno i normalno u tome počnemo pronalaziti dublji smisao, zaključio je Pavlović, dok je scenaristkinja Nina Pavlović kratko kazala kako je cilj bio opširan i kompliciran dramski komad.


Foto: Mislav Klanac/Nina Pavlović napisala je scenarij predstave


Novi uspjeh ansambla KLZ-a


– U početku nam je ideja bila da se “Faust” napravi kao adaptacija. No, s obzirom na njegovu kompleksnost i želju da budemo dosljedni Nenadovoj ideji klauniranja, napravili smo kraći komad koji govori o tome što je sve pošlo po krivu na Faustovu putu. Putnik je tu izuzetno važan lik, jer radnja se zapravo dijelom odvija kroz njegove oči i on služi kao pokretačko gorivo Faustovih razmišljanja, dodala je Pavlović.


Iris Pavić – Tumpa, ravnateljica KLZ kazala nam je kako je “Faust” sa svojom svevremenskom temom rađen po motivima Goetheova kolosalnog djela s potpisom umjetničko – bračnog para Pavlović.


– Naša je publika već imala prilike upoznati se s Nenadom, ali ne kroz njegovu režiju, već glumu i to u predstavi “Viktor ili djeca na vlasti” Roberta Raponje. Nenad je inače profesor na Akademiji u Osijeku, a odnedavno je i naš sugrađanin, s kojim želimo nastaviti dobru suradnju. Predstava je u stvari i dio njegovog doktorskog rada, tako da su glumci imali prilike raditi razne radionice u samom početku procesa produkcije. Na koncu je to rezultiralo jednom zanimljivom predstavom za odrasle, dramskim komadom s momentima klaunerije, što i je tema njegova doktorskog rada. Mi smo tako pronašli još jednu novu nišu koja aludira na lutkarstvo, pojasnila je ravnateljica, dodavši kako je predstava zapravo parodija na Fausta u ležernom tonu predstavljena na komičan način.


Foto: Luka Jeličić/Iris Pavić-Tumpa, ravnateljica KLZ-a


– Ostali smo dosljedni samoj temi originala, jako je dinamična i nema trenutka odmora za publiku. Bit će jako dobra za srednjoškolce. To im je inače lektira, ali je predstavljena na ležeran i zanimljiv način. Kroz ovu su predstavu plasirane sve ideje koje su sukus priče. Zato sve gledatelje pozivamo da kroz ožujak prate naš raspored, jer očekuje nas ciklus ove predstave, a prvi je termin je već 14. ožujka za našu “Večernju scenu”. Zadrani će tako imati dosta prilike vidjeti predstavu, a ovisno o interesu javnosti, naš je ansambl za ovaj komad s Draganom Veselićem, Linom Brozićem, Jurom Arasom i Anom Cmrečnjak spreman podnijeti teret interesa javnosti, zaključila je Pavić – Tumpa.