Znatiželja ili radoznalost bili su pokretač svih ljudskih nastojanja da se skine veo tajne sa svega što čovjeka okružuje. Bez istraživanja ne bi bilo ni napretka čovjeka i kada bi čovjek prestao istraživati, to bi bio njegov kraj, istaknuo je sveučilišni profesor dr. sc. Ante Uglešić na predavanju u povodu Međunarodnog dana pismenosti u organizaciji HDZ-a, jučer u Gradskoj knjižnici Zadar.
– Svi znamo da pismenost i sve što se vezuje uz nju pokreće čovječanstvo. Znanje pokreće svijet. A čovjek je znatiželjno biće kojeg zanima okolina s kojom se susreće, no i širi prostor, kozmos, istaknuo je Uglešić, ističući pritom razliku između znanja i znanosti.
– Znanje je opća ljudska stečevina. Znanje ima svatko, od djeteta do najstarijeg čovjeka. To je tekovina jednog naroda, prostora i vremena. Ali često puta miješaju se pojmovi “znanje” i “znanost”. To treba razlikovati. Jer, znanje je opći pojam i svi njime baratamo. Znanost pak počinje tamo gdje se znanje zaustavlja i plod je razumskog napora da se prirodni fenomeni upoznaju uzročno-posljedično, istaknuo je Uglešić, koji je tijekom svoga izlaganja dao povijesni pregled školskog i intelektualnog odgoja, od antike pa do danas.
Iznio je tako i detalje kako se u antičkoj Grčkoj načelno nije pravila razlika u obrazovanju dječaka i djevojčica. Pravo na to imali su svi. Tek u doba Rimske republike počinju se obrazovati samo dječaci. Osvrnuo se nekadašnji rektor i na Bolonjski proces, za koji je istaknuo kako ga je potrebno implementirati, no ne samo na papiru.
– Zbog nepotpune primjene Bolonjskog procesa obrazovanje je lošije nego što je bilo prije njega, istaknuo je Uglešić.
Dotaknuo se i cjelovite kurikularne reforme, kao jedne od prvih i najvažnijih mjera kojom započinje realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
– Kurikularna reforma je ispolitizirana. Način na koji se ona pokušava nametnuti nije dobar i politiku treba izbaciti iz toga. Jer, ispolitizirani kurikulum nas dovodi do zaostajanja, poručio je Uglešić te istaknuo važnost većeg uključenja roditelja u proces obrazovanja koje se, kaže, ništa ne pita, ali i važnost autonomije u radu obrazovnih stručnjaka.
Osim njega, na temu doprinosa Zadra hrvatskoj pisanoj baštini govorio je dr. sc. Robert Bacalja, a na temu izvannastavnih aktivnosti – od nadarenosti do izvrsnosti, govorio je gradski pročelnik Joso Nekić.
– Brojni su doprinosi zadarskog kraja hrvatskoj pisanoj baštini. Još od desetog stoljeća ovdje djeluju učitelji gramatike, a tu su i brojni dokumenti koji svjedoče pisanoj aktivnosti u Hrvatskoj, kazao je dr. Bacalja.
Tu su Časoslov opatice Čike, prvi hrvatski roman Planine Petra Zoranića… U skladu s gospodarskim prosperitetom, unatoč ratnim stradanjima, na istaknutom mjestu sraza Istoka i Zapada, u Zadru i okolici tekle su raznorazne kulturne aktivnosti, što je zacijelo pridonijelo i činjenici da je taj dio Hrvatske dao Europi takve izvanredne umjetnike kao što su Juraj Matejev Dalmatinac, braća Laurana iz Vrane, Andrija Medulić i brojni drugi, istaknuo je Bacalja.
najnovije
najčitanije
Scena
PJEVAČICA I VODITELJICA
Vlatka Pokos ostala zgrožena plakatom u Zadru: ‘Odvratni seksizam’
Crna Kronika
UHIĆENJA
Uskok: U tijeku uhićenja na području četiri županija zbog nedozvoljene trgovine
Scena
BONGO
Četvrta epizoda serijala Psi na zadatku ugostila zadarskog potražnog psa Bonga
Zadar
Libellarium
Odjel za informacijske znanosti proslavio 20. obljetnicu, predstavljen novi Libellarium
Sport
2. HTL
Borik pobjedom otvorio sezonu
Nogomet
LIVI KOD KNJAZA
Livaković o nogometnim počecima u Zadru: ‘Budući da je mama kasnila po mene na treninge…’
Zadar
GODIŠNJICA TRAGEDIJE
NIKADA ZABORAVLJEN: Mnogi se prisjećaju preminulog pilota Marka Novkovića: ‘U mom srcu ne mogu umrit’
Zadar & Županija
Problem - ideologija
Načelnik Jasenica se ogradio od Facebook čestitke njegove liste nagrađenom novinaru Novosti
Hrvatska
POZNATA KNJIŽEVNICA
Vedrana Rudan objavila da boluje od raka: “Život je lijep i kada ti smrt pokuca na vrata”
Zadar
GRADILIŠTE