Zadar s bogatim programom na Danima kršćanske kulture

Novost ovogodišnjih “Dana kršćanske kulture” nedvojbeno je uključenje još jednog grada – Zadra – u organiziranje manifestacije, a zadarski program ugostit će neka vrsna umjetnička imena i programske sadržaje

Nakladna kuća Verbum od 24. ožujka do 3. travnja u Splitu, Zadru, Dubrovniku i Šibeniku osmi put zaredom organizira međunarodnu manifestaciju “Dani kršćanske kulture”.
Bogat program ovogodišnjih “Dana kršćanske kulture”, s više od 300 sudionika, obilježit će oko 70 kulturnih sadržaja, izložbi, koncerata, projekcija filmova, tribina, predstavljanja knjiga i nosača zvuka, otvorenih vrata muzeja itd. Novost ovogodišnjih “Dana kršćanske kulture” nedvojbeno je uključenje još jednog grada – Zadra – u organiziranje manifestacije, a zadarski program ugostit će neka vrsna umjetnička imena i programske sadržaje.
Predavanje Doris Pack
Želja je organizatora ukazati na bogatstvo kulture koju baštinimo, ali isto tako ukazati i na autore koji stvaraju nadahnuti vrijednostima koje su u temeljima zapadne kulture. Stoga će i ove godine u sklopu manifestacije biti postavljene izložbe djela akademskih umjetnika poput Mile Skračića, Josipa Botterija Dinija, Šime Vulasa, Kuzme Kovačića itd. Raznovrstan glazbeni program dat će svoj obol spomenu na Marka Marulića, maestra Ljubu Stipišića Delmatu, iz zaborava će izvući i pučke napjeve, a nastupit će poznati glazbeni umjetnici s područja ozbiljne glazbe, kao i neke od najpoznatijih klapa. Filmski program obilježit će više dokumentarnih filmova, filmski klasici, ali i igrani filmovi dosad neprikazivani u Hrvatskoj. I ove godine nastupit će međunarodni gosti poput europarlamentarke Doris Pack te publicista Manfreda Lütza koji će progovoriti o uvijek aktualnom odnosu religije i ateizma. Vrata muzeja bit će otvorena za posjetitelje za koje su pripremljeni posebni programi kroz koje će ih voditi stručno vodstvo muzeja. U sklopu manifestacije dodjeljuje se i nagrada “Andrija Buvina” za izniman doprinos kršćanskoj kulturi koja će biti dodijeljena na svečanom zatvaranju u Splitu, a ovogodišnji dobitnik je akademik Josip Bratulić.
Kao i proteklih godina na sve programe manifestacije ulaz je slobodan, kako bi ovih jedanaest dana, koliko se manifestacija održava u četiri hrvatska grada, kultura bila dostupna svima.
Manifestacija, koju su uz Ministarstvo kulture podržali gradovi i županije te nadbiskupije i biskupije u kojima se održava, kao i petnaestak institucija koje su suorganizatori pojedinih programskih sadržaja, u osmoj godini održavanja ukazuje na dijalog i suradnju, kako među sudionicima programa, tako i među kulturnim djelatnicima i institucijama, ali i na dioništvo na istoj kulturnoj osnovi. Kultura koju baštinimo još je uvijek živa, a o tome svjedoči sve bogatiji i raznovrsniji program iz godine u godinu, kao i desetak tisuća posjetitelja manifestacije svake godine.
Otvorenje u Sv. Donatu
Zadarski dio programa počinje u crkvi Sv. Donata, 24. ožujka u 12 sati. Manifestaciju će otvoriti mons. dr. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup. Nastupit će Crkveni pjevački zbor iz Paga, a u programu sudjeluje prof. Livio Marijan. Tom prigodom otvorit će se izložba “Častimo te, Križu sveti” – izložba eminentnih hrvatskih kipara na temu križa. Izložbu će otvoriti mons. dr. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup., a u otvorenju sudjeluju Stanko Špoljarić, kustos Umjetničkog paviljona u Zagrebu i Ksenija Abramović, autorica izložbe.U izvanrednom sakralnom i kulturno-povijesnom prostoru crkve sv. Donata (sv. Trojice) iz IX. st., bit će izloženi križevi vrhunskih hrvatskih kipara, uz prigodnu rasvjetu i dekoracije od mediteranskog bilja.
U sklopu Dana kršćanske kulture u Hrvatskom narodnom kazalištu 26. ožujka održat će se prigodna svečanost. Tom prigodom predavanje na temu “Mjesto Hrvatske u Europskoj uniji” održat će Doris Pack, zastupnica u Europskom parlamentu.
Pozdravne riječi održat će  ing. Stipe Zrilić, župan zadarski, dr. Zvonimir Vrančić, gradonačelnik zadarski, dr. Ante Uglešić, rektor Sveučilišta u Zadru i  mons. dr. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski.
U glazbenom dijelu programa učenici Osnovne glazbene škole sv. Benedikta izvest će djelo Dore Pejačević: “Ljubice”, iz ciklusa “Život cvijeća”, u obradi prof. Igora Cecića za glasovirski kvartet (violina, flauta, gitara, glasovir).
Klapa Cantus (Sv. Filip i Jakov), pod vodstvom Igora Cecića izvest će “Dalmatino povišću pritrujena” Ljube Stipišića Delmate.
Akademski pjevački zbor Sveučilišta u Zadru pod ravnanjem maestrice Snježane Habuš Rončević, prof. izvest će “Odu Radosti” (Na tekst F. Spillera) Ludwiga van Beethovena.
Na Danima kršćanske kulture prikazat će se dokumentarni film o stradanju cistercita u Alžiru 1996., pod nazivom “O ljudima i bogovima”, u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar, 28.ožujka, s početkom u 16 sati.
Film traje 117 min., redatelj je Xavier Beauvois, scenaristi Xavier Beauvois, Etienne Comar, producenti: Pascal Caucheteux, Etienne Comar. Uvod u film i temu progona kršćana danas dat će mr. don Marinko Duvnjak
Ovo je istinita priča o cistercitskim monasima u Tibhirini (planina Atlas, Alžir) koji su odlučiti ostati u svom samostanu dok je oko njih bjesnio građanski rat.
Živjeli su harmonično uz svoju braću muslimane. Unatoč sve većoj opasnosti koja ih je okruživala zbog pobune muslimanskih extremista, odlučili su ostati – pod bilo koju cijenu. Oteti su i smaknuti pod nepoznatim okolnostima 1996. godine, a danas ih se u kršćanskoj literaturi pamti kao “mučenike Atlasa”.
800 godina franjevaca u zadru
U Prirodoslovnom odjelu Narodnog muzeja Zadar, 29. ožujka, s početkom u 11 sati, priređuje se prikaz malakološke zbirke don Blaža Cvitanovića “Ljepota školjki”. Sudionici sudr. sc. Snježana Vujičić-Karlo i msgr. dr. Pavao Kero, biskupski vikar za kulturu.
Zbirka don Blaža Cvitanovića početkom 20. stoljeća smatrana je najvrjednijom zbirkom mekušaca na Jadranu, cijenjena ne samo po broju vrsta, već i po broju rijetkih vrsta.
Prema navodima članka iz Smotre dalmatinske u zbirci je tada bilo 794 vrsta, među njima 681 vrsta morskih i 65 vrsta kopnenih školjaka i 50 vrsta drugih morskih organizama, među njima pronašao je i šest novih vrsta, dotad nepoznatih. Svoja is¬traživanja objavio je u 15 nastava ka u zadarskoj Smotri Dalmatinskoj 1911. godine. Dijelove njegove zbirke danas možemo naći u nekoliko hrvatskih i svjetskih gradova: Zadar, Split, Zagreb, Innsbruck, Trst, Palermo, Preko, Veli Iž.
Don Blaž Cvitanović (Veli Iž, 1844. – Veli Rat, 1932.), glagoljaš, konkiliolog, bio je sakupljač školjaka svjetskoga glasa. Župnikovao je 49 godina od Božave, Molata-Brgulja, Neviđana, Petrčana do Škabrnje i Velog Rata. Pod utjecajem vršnjaka i prijatelja iz gimnazijskih dana prirodoslovca Špire Brusine počeo je u svojoj 61. godini sakupljati školjke, proučavati ih i slati kolegi Brusini u Zagreb i različitim europskim muzejima (Innsbruck, Palermo, Trst …).
U zbirci sakralne umjetnosti Samostana sv. Frane, 31. ožujka, s početkom u 11 sati, priređuje se predstavljanje zbirke i predavanje “Franjevci i franjevačka prisutnost u Zadru kroz 800 godina”. Sudjeluje dr. fra Josip Sopta.
Franjevačka prisutnost u Zadru ove godine obilježava punih osam stoljeća, sežući do vremena samog osnivača reda sv. Franje Asiškog, za kojega legenda drži da je bio i u Zadru.
Franjevci i franjevački samostan na svoj su osobit način obilježili život, povijest, kulturu i duhovnost Zadra (najveća gotička crkva u Dalmaciji, povijesna sakristija, blaženi Jakov Zadranin, umjetnička zbirka…). O svemu tome, u ambijentu novootvorene zbirke umjetnina Franjevačkog samostana govorit će dr. fra Josip Sopta, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima – Zadar.

Andrea Riccardi: “Ivan Pavao II. Biografija”

U Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević, u sklopu Dana kršćanske kulture, 27. ožujka u 19 sati priređuje se predstavljanje knjige Andree Riccardija “Ivan Pavao II. Biografija”. Sudjeluju: mons. Želimir Puljić, prof. dr. Ivica Maštruko i mr. Miro Radalj.
Ova najopsežnija i najpotpunija biografija bl. Ivana Pavla II. na više od 500 stranica otkriva mnoge nepoznate detalje o Papinu životu, rasvjetljavajući tako i cjelokupnu suvremenu vjersku i društvenu povijest na koju je ovaj veliki Papa bitno utjecao.
Zbog svoje cjelovitosti i znanstvenoga pristupa, bogatstva izvora, korištenja do sada nepoznatih arhivskih podataka i neobjavljenih osobnih svjedočanstava te zbog sadržajnih osobnih sjećanja, anegdota i zanimljivosti ova jedinstvena knjiga nazvana je “Enciklopedija Ivana Pavla II.” i “Definitivna biografija Ivana Pavla II.”

Izložba o maslini

U Gradskoj loži, 27. ožujka, s početkom u 12 sati, otvorit će se izložba “Maslina – drvo života” – izložba o ulozi masline u crkvenoj tradiciji
Izložbu će otvoriti mons. dr. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup, a u programu otvorenja sudjeluju Stipe Zrilić, zadarski župan i Renata Peroš, ravnateljica Narodnog muzeja Zadar.
Maslina prati čovjekov svagdan i blagdan od najranije dobi pa sve do smrti. Jedan je od simbola mediteranske kulture i čovjeka koji u njoj traje.
Izložba prikazuje maslinu kao izuzetno važnu prirodnu sastavnicu gospodarskog, kulturnog i vjerskog života zadarskoga kraja, i koja na osobit način zauzima povlašteno mjesto u kršćanskom kultu i u običajima puka. Ova izložba to na jedinstven način i prikazuje, upravo uoči Maslinske nedjelje – Cvjetnice.

Večer u knjižari s mo. Pavlom Dešpaljem

U sklopu Dana kršćanske kulture održat će se Večer u knjižari s mo. Pavlom Dešpaljem, 28.ožujka, s početkom u 20.30.
Gost je, dakle, mo. Pavle Dešpalj, a moderatorica: Ines Grbić. Dirigent, kompozitor i pedagog Pavle Dešpalj proveo je cijeli svoj radni vijek s glazbom.
Počasni je šef dirigent orkestara Zagrebačke filharmonije, Simfonijskog orkestra HRT-a, Hrvatskoga komornog orkestra, Varaždinskoga komornog orkestra i Zadarskoga komornog orkestra. Uz to je i počasni član HDGU-a, kao i počasni građanin Dayton Beacha, profesor emeritus Tokijskog nacionalnog sveučilišta i profesor Muzičke akademije u Zagrebu, te član HAZU-a.
Dobitnik je brojnih nagrada, a kao dirigent gostovao je u gotovo svim zemljama Europe, SAD-u i Dalekom istoku. Dirigirao je s prestižnim inozemnim orkestrima u Salzburgu, Milanu, Frankfurtu, Bratislavi, Londonu, Čikagu , Tokiju i dr.
Za svoje antologijske interpretacije, osobito Brucknerovih i Wagnerovih djela te kapitalnih skladbi slavenskog repertoara, primio je brojne nagrade, među kojime i Brucknerovu medalju Međunarodnog Brucknerovog društva, Brucknerov prsten Bečkih simfoničara, Janačekovu i Smetaninu medalju čehoslovačke vlade, Križ I. reda za znanost i umjetnost predsjednika Republike Austrije i dr.
Akademiku Pavlu Dešpalju je 2012. godine Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika dodijelilo nagradu “Lovro pl. Matačić” za životno djelo.

Dva koncerta

Na Danima kršćanske kulture izvest će se dva koncerta. U katedrali sv. Stošije, 29. ožujka, s početkom u 19 sati, održat će se koncert pod nazivom “Stabat mater” – koncert pasionskih skladbi hrvatskih i europskih skladatelja
Sudjeluju: Terezija Kusanović, mezzosopran i Alen Kopunović-Legetin, orgulje, te katedralni zbor sv. Stošije pod ravnanjem mo. Žana Morovića
Kristova muka bila je i ostaje nadahnuće brojnim skladateljima od prvih stoljeća kršćanstva do danas. Koncert Stabat Mater donosi samo mali dio te bogate domaće i svjetske pasionske glazbene baštine (J. S. Bach, A. Dvořak, G. Rossini, V. Lisinski…)
U monumentalnoj zadarskoj katedrali sv. Stošije, na trećim po veličini a prvima po kvaliteti orguljama u Hrvatskoj, Alen Kopunović Legetin (orguljaš stolne crkve u Požegi) pratit će solisticu Tereziju Kusanović (mezzosporan, primadona opere HNK Split) te mješoviti Katedralni zbor sv. Stošije pod ravnanjem mo. Žana Morovića (regens chori stolne crkve u Zadru) koji će izvoditi pasionska djela europskih i hrvatskih skladatelja.
U crkvi sv. Frane, 30. ožujka, s početkom u 19.30 održat će se koncert tradicijskih napjeva Velikog tjedna i pasionske čakavske poezije pod nazivom “Puče moj”.
Sudjeluju: Pučki crkveni pjevači (Kali, Pag, Sali, Radovin, Veli Iž), Katedralni zbor sv. Stošije i čakavski pjesnici, a voditelj je prof. Livio Marijan.
Glagoljaška baština duboko je ukorijenjena na zadarskom području te je ostavila osobitog traga na području liturgijske glazbe (glagoljaško pjevanje). Osobito su bili razvijeni napjevi pasionskog vremena (Korizma i Veliki tjedan).
Napjeve bogatih obreda Velikog tjedna predstaviti će pučki crkveni pjevači iz Kali, Paga, Radovina, Sali, Velog Iža te katedralni zbor Sv. Stošije iz Zadra. Muka i Veliki tjedan našli su odjeka i u domaćem pjesničkom stvaralaštvu. Čakavsku poeziju s tematikom križa, Muke i Velikog petka predstavit će pojedini čakavski pjesnici sa zadarskog područja.