Ministrica financija Martina Dalić jučer je u sklopu Gospodarskog foruma u Poljskoj izjavila kako je Hrvatska uvjerena da će eurozona prevladati sadašnju krizu te da će njezina jedinstvena valuta postojati i nakon deset godina. Dalić se osvrnula i na činjenicu da je 80 posto depozita hrvatskih kućanstava u eurima jer je, kaže, povjerenje u nacionalnu valutu poljuljano nakon loših iskustava iz vremena kada je Hrvatska bila dio Jugoslavije, prenosi Wall Street Journal. Uvođenje eura među najznačajnijim je ciljevima hrvatskog članstva u EU, zaključila je Dalić. Time je još jednom jasno dala do znanja da dvojbi o potrebi ulaska zemlje u eurozonu za Vladu nema. S druge strane, Zoran Milanović nedavno je za Bloomberg izjavio kako Hrvatska ne bi smjela žuriti s uvođenjem eura nakon ulaska u EU, pogotovo dok traju rasprave o spašavanju država eurozone koje su se našle pred bankrotom.
Rast javnog duga
Činjenica je da se samim ulaskom u EU Hrvatska praktički obvezuje na uvođenje eura, mada je stanje u eurozoni sada takvo da je i ta procedura znatno “razlabavljena” i usporena, budući da su zemlje s istoka Europe koje su relativno uspješno prošle kroz krizu, poput Češke ili Poljske, prilično oprezne glede uvođenja eura. Poljski premijer Donald Tusk jučer je primjerice izjavio da oni koji su se nedavno priključili Uniji svoju domaću zadaću odrađuju mnogo bolje od svojih učitelja. Tusk, kao premijer zemlje koja predsjeda Unijom, obično apelira na stare članice da se odlučnije uhvate u koštac s krizom i krenu u snažniju fiskalnu integraciju.
Što se Hrvatske tiče, prvo moramo ući u EU, da bi potom ušli u eurozonu, i to nakon što ispunimo četiri grupe Maastrichtskih kriterija, od kojih se za sada krši kriterij fiskalnog deficita, a postoji i pritisak na rast javnog duga, pa ako se nastavi, to bi zemlju dodatno moglo usporiti na putu prema eurozoni. Stabilan tečaj i visoki stupanj euriziranosti idu u prilog što bržem uvođenju eura, no otvoreno je pitanje, što će do tada uopće biti s eurozonom. Hrvatska kao mala, otvorena i visokoeuroizirana zemlja nema na prvi pogled što izgubiti gubitkom monetarnog suvereniteta. Građani ionako mahom štede u eurima, pa se i krediti odobravaju uz klauzulu u eurima, dok su plaće građana u kunama, pa je tečajni rizik naglašen. Trebalo bi ga dakle otkloniti, ili ukidanjem valutne klauzule, za što je preduvjet povećanje kunske štednje, ili tako da kompletno prijeđemo na euro, pa da se i prihodi dužnika ostvaruju u toj valuti.
Pitanje desetljeća
Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da je mala vjerojatnost da bi se građani odlučili na značajniju štednju u domaćoj valutu, s obzirom na iskustvo iz prošlosti, no sve da se to i dogodi, tumači Šantić, Hrvatska ima uteg inozemnog duga koji je denominiran u stranoj valuti, većinom u eurima, te iznosi preko 100 posto BDP-a, pa je tečajni rizik neminovno i dalje prisutan. Stoga euro, kaže Šantić, nema alternativu, a ako eventualno dođe do raspada eurozone, vjerojatno će većina zemalja EU vezati svoje valute uz valutu najznačajnijeg europskog gospodarstva, odnosno za njemačku marku. No, uvođenje eura, kaže on, nije pitanje od tri, četiri godine; ako uđemo do kraja ovog desetljeća bit će dobro, jer će se i uvjeti eurozone za ulazak postrožiti, a naš javni dug, ako nastavi ovim tempom, do 2015. bi mogao biti na 75 posto BDP-a, što je znatno iznad kriterija za ulazak, tumači Šantić. K tome, veli, sve male članice požurile su s uvođenjem eura jer im je kao takvima za gospodarski rast važnije da imaju monetarnu stabilnost nego monetarnu suverenost budući da u njihovom slučaju monetarna suverenost ima puno manji utjecaj na gospodarska kretanja nego li u velikim gospodarstvima.
Deprecijacija “guši” dužnike
HNB vodi politiku stabilnog tečaja uz kontroliranu inflaciju pa se do globalne krize 2008. stupanj euroizacije smanjio, odnosno udio štednje u kunama nešto je porastao, iako je euro i dalje bio dominantna valuta štednje. Čim je, međutim, krenula kriza, kunski su se depoziti počeli prebacivati u eurske i stupanj euroizacije opet se povećao. Kriza je Hrvatsku pogodila prije svega kroz otežano i skuplje zaduživanje, a čim nema priljeva deviza po toj osnovi, krenu deprecijacijski pritisci na kunu koji “guše” dužnike uz klauzule, pa HNB mora reagirati prodajom rezervi. To naravno opet utječe na percepciju kune kod štediša.
najnovije
najčitanije
Zadar & Županija
OBAVIJEST VODOVODA
U utorak bez vode brojne ulice u Privlaci te cijeli Debeljak
Hrvatska
33. obljetnica "Kuna"
Milanović: Hrvatska je izborila svoju državu, to se ne zaboravlja
Zadar
HGK
U četvrtak seminar “Kako zaposliti stranog radnika, procedure i izazovi- Zadar”
Hrvatska
TISKOVNA KONFERENCIJA
Grbin nakon pregovora: Domovinski pokret treba odlučiti, naš stav je jasan
Zadar
Helen Doron Zadar
150 malih trkača u velikoj dječjoj utrci na Višnjiku
Zadar
NAŠ ZADAR
Popularna zadarska stranica oduševila snimkom s vjenčanja: ‘Ne bude li mi ovakav pir, neću se udavat’
Crna Kronika
MAKARSKA
Preminula starija žena, policije privela 40-godišnaka koji ju je gurnuo
Zadar
Fra Andrija Bilokapić
Dobitnik županijske Nagrade za životno djelo: ‘Abortus, transrodnost, eutanazija, sve su to bolesti našega društva’
Crna Kronika
Osuđen je
Pijan vrijeđao suprugu, a kasnije tvrdio: “Rekla mi je da imam malo spolovilo i da sam – kit!”
Moda
analiza subotnjeg đira