Svjesni smo sadašnje situacije i u ovih mjesec dana neće biti ništa od toga. Ugostitelji su se posvetili onome od čega žive i do zatišja, koje će biti u rujnu ili listopadu, oni neće raditi neke prenamjene potrebne za brendiranje autohtone kuhinje, govori Knežević
Projekt Hrvatska autohtona kuhinja predstavljen je prije nekoliko dana u prostorijama Hrvatske obrtničke komore Zadar, a iako bi mogao povećati konkurentnost i privući brojne turiste da kušaju tradicionalno spremljene riblje i mesne specijalitete – brudete ili pašticadu, zaživjeti bi mogao tek sljedeću sezonu.
Kasno za dodatnu obuku
Naime, brojnim ugostiteljima u srcu sezone ne isplati se mijenjati trenutačnu ponudu i obučavati radnike, jer u ovo vrijeme imaju pune ruke posla. Da bi projekt kvalitetno zaživio, oni bi svoje kuhare morali slati na dodatnu obuku za, recimo, zagorske ili slavonske specijalitete, što bi trenutačno bilo neisplativo. Iako ovaj projekt otvara niz mogućnosti poput povećanja konkurentnosti te čuvanja i vađenja iz zaborava naše kulinarske baštine uz poticanje korištenja domaćih namirnica s malih obiteljskih obrta i gospodarstava, ostaje pitanje koliko će turista sebi moći priuštiti takvu vrstu kuhinje, jer veliki dio njih je slabije platežne moći. Više o projektu i reakcijama ugostitelja kazao je Stipe Knežević, predsjednik Županijske obrtničke komore, koji je i sam vlasnik ugostiteljskog objekta u centru grada.
– Svjesni smo sadašnje situacije i u ovih mjesec dana neće biti ništa od toga. Ugostitelji su se posvetili onome od čega žive i do zatišja, koje će biti u rujnu ili listopadu, oni neće raditi neke prenamjene potrebne za brendiranje autohtone kuhinje, govori Knežević, ističući da će oni ugostitelji koji će se decidirano odrediti za takav način, to učiniti do sljedeće sezone.
Prema tome tek sljedeću sezonu turiste bi mogli dočekati restorani u kojima će imati priliku jesti autohtona jela, kojih je na popisu hrvatske gastronomske baštine 450. No taj popis nije konačan te će se u budućnosti i nadopunjavati.
“Hrvatska autohtona jela”
Ugostitelji koji će željeti imati standardiziranu ploču, na kojoj će biti oznaka “Hrvatska autohtona jela”, morat će u svom jelovniku imati čak 70 posto autohtonih jela te dobiti rješenje posebnog povjerenstva Ministarstva turizma putem Obrtničke komore. Na odluku ugostitelja utjecat će i lokacija njihova objekta.
– Naravno, sve će zavisiti i od lokacije na kojoj se nalaze ti objekti. Najteže je raditi na Poluotoku, jer u ponudi morate imati sve, a to je strahovito teško za ugostitelje i radnike koji moraju biti pripremljeni. Idealno bi bilo kada bi mogli držati 10 do 20 vrsta jela koja su super kvalitetna, međutim, potrebno je imati i potrošače za to kako bi ugostiteljski objekti mogli funkcionirati. Recimo, konobe izvan grada moći će se opredijeliti za takav način rada i držati autohtona jela. U posljednje vrijeme je i manje ljudi koji ta autohtona jela mogu naručiti, govori Knežević.
Oni ugostitelji koji u svojim jelovnicima nude samo neko od jela s popisa hrvatske gastronomske baštine, ali ne zadovoljavaju to da u jelovnicima imaju 70 posto takvih jela, imaju mogućnost da pored određenog tradicionalnog jela u svoje jelovnike stave poseban znak “Hrvatska autohtona kuhinja”. Zbog toga što je to jednostavnije, pretpostavka je da će se veliki dio ugostitelja odlučiti na takav način rada.
– Ministarstvo je izišlo u susret ugostiteljima te će se na takav način autohtona hrvatska jela brendirati s markicama. To će biti, recimo, brudet, bakalar i pašticada, hobotnice, sipe, inćuni, gavuni ili tripice, kazao je Knežević.
najnovije
najčitanije
Nogomet
HNL
Dinamo slavio u Varaždinu
Hrvatska
GOSPIĆ
Suvenirnica „Zera“ ne miruje niti zimi, ovih dana opet je u punom zamahu
Style
STIGLO JE TO DOBA GODINE
Uz ovu metodu proljetno čišćenje više neće biti muka
Hrvatska
MMPI
Donesen plan odsukavanja broda u Raškom zaljevu, zabranjeno približavanje
Hrvatska
PITANJE ZA OPORBU
Habijan: Želi li oporba poništavanjem zakona zaštiti nekoga iz svojih redova
KK Zadar
POVIJESNA UTAKMICA
ČUVENA POBJEDA ZADRA Pogledajte video od kojeg ćete se naježiti: ‘Posebnija je od drugih…’
Nogomet
Nogometaš iz Vrane
Ante Zurak nakon nogometne karijere ‘ušao’ u poljoprivredne vode: ‘Ovo mi je puno manje stresnije…’
Županija
EDUKACIJA I INTEGRACIJA
Radnici iz Filipina i Nepala čine 10 posto zaposlenih u Cromarisu: ‘Posao je izvrstan, jako mi se sviđa…’
Moda
zadarski concept store
[FOTO] Tiramol proslavio 10. rođendan. Sana Baraba: ‘Na rubu sam suza od sreće’
Zadar
fantastičan projekt