Prvi simptomi ugriza opasnog pauka su ukočenost, bolovi u mišićima i limfnim čvorovima. Također, ljudi imaju osjećaj da im netko kida tijelo, grče se, znoje i imaju jake, nepodnošljive bolove
Na spomen crne udovice, malenog crnog pauka s crvenim točkicama koi živi na primorskom području gotovo svi se stresu od straha. Naime, crnu udovicu prati zao glas zbog njezina jakog otrova (latrotoksina), kojega ispušta u žrtvu prilikom ugriza i na taj je način paralizira da je može pojesti. Ljude, koji su srednje osjetljivi na njezin ugriz, otvor crne udovice ne može ubiti, ali može nanijeti jake i neizdržive bolove. Upravo zbog ovoga ljudi se klone crne udovice o kojoj se godinama stvorio cijeli niz priča da napada ljude, pa čak i da može skočiti na njih i slično.
– Crne udovice, a tu mislimo na ženke nisu opasne kao što ljudi misle. Naime, crna udovica grize samo ukoliko se osjeti ugroženom. To je plašljivi pauk koji živi isključivo na svojoj mreži. Mreža je njezino lovište i ne napušta je, osim u slučajevima kad je ugrožena odnosno prilikom poplava ili požara, objasnio nam je Pavle Longin, dipl. sanitarni inženjer koji je za diplomski rad proučavao crnu udovicu te se dobro upoznao s tim paukom. Kazao je kako trenutno u svojoj kući, u terariju ima crnu udovicu jer želi proučavati tog pauka od izlijeganja do kopulacije, što do sada nitko nije uspio.
– I ja sam se kao dijete bojao pauka, posebno crne udovice, koju su uvijek pratile razne priče. Onda sam, tijekom studiranja dobio temu za seminarski rad o crnoj udovici i tu sam se prvi put pobliže upoznao s tim paukom. Seminarski rad je oduševio profesora toliko da mi je ponudio da kod njega radim i diplomski rad i onda je počelo moje pravo upoznavanje s tom vrstom. Bilo je slučajeva da bih naišao na mrežu crne udovice i malo bih je zatresao. Crna udovica bi, osjetivši vibracije izašla iz skloništa da provjeri ima li plijena u mreži i kad bi se uvjerila da nema lovine, vratila bi se u zaklon. Moram istaknuti da crna udovica grize slučajno, ako se osjeti ugroženo odnosno ako je čovjek stisne rukom, jače je primi ili slično, rekao je Pavle Longin i dodao da je njemu crna udovica hodala po ruci i nije ga ugrizla jer se nije osjećala ugroženo.
Inače, crna udovica u prirodi živi od svibnja do kolovoza i ovisi o temperaturi, klimi i staništu. U laboratoriju, u savršenim uvjetima preživjele su i do tri godine.
Longin je objasnio da čovjek najčešće ni ne osjeti ubod, ali osjetio bi otrov koji je neurotropan i djeluje na sinapse. Prvi simptomi ugriza su ukočenost, bolovi u mišićima i limfnim čvorovima. Također, ljudi imaju osjećaj da im netko kida tijelo, grče se, znoje i imaju jake, nepodnošljive bolove. Zbog ovih teških simptoma u većini ambulanti postoji antiserum koji se daje pacijentima.
Za kraj Longin je savjetovao da se ljudi prilikom odlaska u polje dobro odjenu, ako je moguće u bijelu odjeću, kako bi lakše vidjeli pauka. Na noge je potrebno obuti zatvorene cipele odnosno čizme i tako se zaštititi od potencijalnih ugriza. Na kraju, istaknuo je, nikako ne treba dirati pauka.
najnovije
najčitanije
Ostali sportovi
VESLAČ
Martin Sinković: Rastemo i vjerujemo da možemo osvojiti medalju
Hrvatska
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Milanović: Hrvatska je dno EU, Bugarska jedina lošija
Zadar
ZAHVALNOST JAZZU
Međunarodni dan jazza uz Black Coffee i Bogdanovića
Svijet
NOVI ZAKON
Čile ovaj tjedan počeo postupno skraćivati broj radnih sati, radnici su im premoreni
Hrvatska
HRVATSKI SUVERENIST ZAČUĐEN
Za ovog saborskog zastupnika nije glasao nitko, čak ni on, supruga, susjedi i prijatelji: “Dignut ću kaznenu prijavu”
KK Zadar
POVIJESNA UTAKMICA
ČUVENA POBJEDA ZADRA Pogledajte video od kojeg ćete se naježiti: ‘Posebnija je od drugih…’
Nogomet
Nogometaš iz Vrane
Ante Zurak nakon nogometne karijere ‘ušao’ u poljoprivredne vode: ‘Ovo mi je puno manje stresnije…’
Županija
EDUKACIJA I INTEGRACIJA
Radnici iz Filipina i Nepala čine 10 posto zaposlenih u Cromarisu: ‘Posao je izvrstan, jako mi se sviđa…’
Moda
zadarski concept store
[FOTO] Tiramol proslavio 10. rođendan. Sana Baraba: ‘Na rubu sam suza od sreće’
Zadar
fantastičan projekt