Svako dijete ima pravo na informaciju i zaštitu

Dijete ima pravo biti obaviješteno o svim pitanjima koja se na njega odnose, treba pravovremeno biti upoznato sa svojim pravima, obvezama i odgovornostima, s pedagoškim mjerama, kriterijima
ocjenjivanja i ocjenom te s mogućnostima i načinima dobivanja pomoći u određenim situacijama, kazuje je pravobraniteljica Jelavić u naputku MZOŠ-u za ovu školsku godinu, dodajući i to kako je „informiranje i obrazovanje djece i mladih o ljudskim dječjim pravima nužno za njihovo potpuno razumijevanje, poštovanje i implementaciju”
U tjednu kada se Međunarodni dan djeteta koji promovira poštivanje prava djece obilježava diljem svijeta, pa tako i u Zadru putem Festivala o pravima djece, zadarska javnost imala je prilike posvjedočiti o slučaju koji nikako ne ide u prilog proslavi tog dana. Vjeroučiteljica u jednoj osnovnoj školi samoinicijativno je odlučila kako je Plavi telefon, telefonska linija namijenjena pružanju pomoći djeci i mladima koji su vidjeli ili bili izloženi nasilju, nešto što djeci nije potrebno, uputivši ih pritom da istu sliku u udžbeniku i prekriže.
Prema Konvenciji o pravima djeteta, na čiji datum donošenja se i obilježava Međunarodni dan djeteta, tim činom prekršeno je više temeljnih načela tog dokumenta, a koji za Hrvatsku koja je njegova potpisnica ne predstavlja samo moralnu već i pravnu obvezu.
Prvo od njih jest načelo nediskriminacije prema kojem djeca ne smiju trpjeti diskriminaciju neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom mišljenju, nacionalnom, etničkom ili društvenom podrijetlu, vlasništvu, teškoćama u razvoju, rođenju ili drugom statusu djeteta, njegovih roditelja ili zakonskih skrbnika.
Pravo na slobodu izražavanja mišljenja
Drugo načelo kazuje pak kako se djeci mora omogućiti da aktivno sudjeluju u rješavanju svih pitanja koja utječu na njihov život i dopustiti im slobodu izražavanja mišljenja.
-Djeca imaju pravo izreći svoja gledišta koja se moraju ozbiljno uzeti u obzir, poručuju tvorci konvencije koja je do sada prihvaćena u više od 180 zemalja diljem svijeta.
Ne bi bilo zgorega stoga spomenuti i neke od preporuka koje je hrvatska pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić, radi što bolje implementacije Konvencije o pravima djeteta, uputila Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa za 2011/2012 godinu, a koje ističu prava djeteta na informaciju i na sudjelovanje:
-Dijete ima pravo biti obaviješteno o svim pitanjima koja se na njega odnose, treba pravovremeno biti upoznato sa svojim pravima, obvezama i odgovornostima, s pedagoškim mjerama, kriterijima ocjenjivanja i ocjenom te s mogućnostima i načinima dobivanja pomoći u određenim situacijama, kazala je Jelavić, dodajući i to kako je „informiranje i obrazovanje djece i mladih o ljudskim/dječjim pravima nužno za njihovo potpuno razumijevanje, poštovanje i implementaciju”.
Pravo na informiranje
Kako je uloga škole u obrazovanju djece o ovom području nezamjenjiva, Jelavić preporuča da učitelji unutar kurikuluma osmisle načine i aktivnosti kroz koje će djecu informirati i poučavati o dječjim/ljudskim pravima.
-Dužnost je učitelja pri tome poticati djecu na razvoj odgovornosti za sebe i za druge, zaključuje pravobraniteljica u svojoj preporuci.
Iako prema izvješću Briana K. Grana u Međunarodnom časopisu za dječja prava Hrvatska kotira visoko s indeksom dječjih prava koji iznosi 27, spadajući tako u onu skupinu zemalja čija zaštita prava djece bi trebala biti na visokom nivou (brojku iznad 30 postiglo je svega 3 posto zemalja), izleti u suprotnost ili predstavljaju iznimke koje potvrđuju pravilo ili pak područje sive zone koja postaje zapažena tek onda kada se o njoj odluči progovoriti.
Stoga, u tjednu kada bi se posebno trebali prisjetiti dječjih prava i naglasiti njihovu vrijednost, događaji poput ovog na početku teksta trebali bi biti podsjetnik kako su djeca najvrjednija ostavština ovog društva, a njihova prava nešto što se uvijek iznova mora štiti.
Irena JURJEVIĆ
 
 
— Okvir
Slučajevi povrede dječjih prava u obrazovnom sustavu – treći po brojnosti
 
2010. godine podneseno je 1059 prijava zbog povrede pojedinačnih prava djeteta. U usporedbi s 2009. godinom riječ je o povećanju nešto manjem od deset posto. To je izvješće koje je Hrvatskom saboru ovog ljeta podnijela hrvatska pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić.
Najveći broj prijava, njih 331, odnosilo se na pravo na život uz roditelje i roditeljsku skrb, a u 282 slučaja prijavljeno je nasilje i zanemarivanje. Treći po brojnosti bili su oni slučajevi iz sfere zaštite prava djece u obrazovnom sustavu, sveukupno njih 153. Najveći broj prijava povreda prava u području obrazovanja  odnosio se kompetentnost odgojno obrazovnih radnika pa su se od ukupno 153 prijave, 74 odnosile na neetično i neprofesionalno ponašanje prema djeci.