S malim ulaganjima do rješenja zimskog prometovanja preko Masleničkog mosta

– Riječ je o dionici od raskrižja ceste D54 kod Masleničkog mosta do raskrižja nedaleko od Zatona Obrovačkog gdje se spaja sa ŽC1566 te od tu do odmorišta Marune kod tunela Sv. Rok gdje bi se postavile naplatne kućice. Uz relativno mala ulaganja omogućilo bi se vremenski i prostorno kraće zimsko putovanje, a koje bi ujedno bilo ekonomičnije i sigurnije – dr. Ivo Jakovljević

Alternativni prometni pravac kojim bi u zimskim uvjetima poput onih protekli tjedan, kada je zbog jakih  i mahovitih udara bure promet  na dionici od Sv. Roka preko  Masleničkog mosta bio otežan,  a na neko vrijeme i u prekidu,  prema mišljenju prometnog  stručnjaka, Šibenčanina, doc.  dr. sc. Ive Jakovljevića – onaj je  starom velebitskom cestom Sv.  Rok – Obrovac te dijelom  državne ceste koja nosi naziv  D54.
Svoju stručnu studiju temeljenu na dugogodišnjem iskustvu, stečenom među ostalim i desetogodišnjim radom u  nekadašnjem Ministarstvu pomorstva, prometa i veza na  mjestu inspektora za cestovni  promet, kao i kroz sudsko  vještvo za prometnu struku, dr.  Jakovljević je iznio na nedavno  održanom 5. hrvatskom savjetovanju za održavanje cesta u  Opatiji.
Nakon dugogodišnjeg  praćenja vremenskih uvjeta i  frekventnosti prometa tim  pravcem dr. Jakovljević je  došao do zaključka kako bi se  problemi prometovanja tom  dionicom riješili omogućavanjem korištenja povijesne makadamske velebitske ceste Sveti Rok – Obrovac.
Promet bez prekida u  zimskim uvjetima
– Ta stara alanska cesta koja  je nekoć bila poveznica između  srednje i sjeverne Dalmacije s  unutrašnjošću Hrvatske mogla  bi poslužiti i u današnje vrijeme  kada je prometovanje Dalmatinom, odnosno autocestom  A1 i preko Masleničkog mosta  otežano ili u prekidu – ističe dr.  Jakovljević. No, da bi se njegova ideja provela u zbilju zadarska Županijska uprava za  ceste i Hrvatske autoceste trebale bi naručiti projekt temeljem kojeg bi se potom krenulo u obnovu.
– Riječ je o dionici od raskrižja ceste D54 kod Masleničkog mosta do raskrižja nedaleko od Zatona Obrovačkog  gdje se spaja sa ŽC1566 te od  tu do odmorišta Marune kod  tunela Sv. Rok gdje bi se postavile naplatne kućice. Dionica bivše makadamske ceste  od raskrižja D54 kod Masleničkog mosta pa do južnog portala tunela Sv. Rok u dužini od  oko osam kilometara je asfaltirana jer je služila kao servisna  cesta pri gradnji tunela Sv.  Rok. Međutim, za sigurno i  permanentno odvijanje prometa nužno ju je proširiti jer  njezina širina iznosi svega pet  metara s neuređenim bankinama – pojašnjava prometni  stručnjak predlažući izradu  studije sigurnosnog redizajna  spomenutih dionica prema kojoj bi se cesta proširila najmanje na 6,6  metara, ali je isto  tako potrebno i urediti odvodnju te geometriju zavoja prilagoditi za osobna i gospodarska vozila kako bi se mogla  nesmetano kretati u zimskim  uvjetima odvijanja prometa.
Uz malo ulaganja  sigurnije prometovanje
Revitalizaciju povijesnih  rimskih putova, baroknih makadamskih i austro-ugarskih  cesta koje su do nedavno bile  žile kucavice hrvatskog prometa podržava i Ministarstvo turizma, a dr. Jakovljević smatra  kako bi se dodatna korist od  revitalizacije ove alanske ceste  mogla naći i u činjenici da ona  može poslužiti i u protupožarnim aktivnostima s obzirom na  to da prolazi kroz pošumljena i  ruralna područja. Smatra kako  ne treba zaboraviti ni činjenicu  da, iako u lošem stanju, ta cesta  i danas, kada je u potpunosti  dovršen tunel Sv. Rok, ima svoje prometno značenje jer služi  preostalom velebitskom i podvelebitskom stanovništvu s obje strane Velebita koje se bavi  stočarstvom, pčelarstvom, uzgojem ljekovitog bilja te turistima i planinarima.
U konačnici Jakovljević zaključuje kako bi njegov prijedlog prometnog rješenja u  zimskim uvjetima korištenjem  dionice državne ceste D54 i  dionice županijske ceste ŽC  1566 s relativno malo ulaganja  omogućilo vremenski i prostorno kraće zimsko putovanje,  a koje bi ujedno bilo ekonomičnije i sigurnije.
– Zamisao studije je predloženim tehničkim zahvatom  postići da “hrvatski Olimp” –  Velebit, bude prohodan tijekom cijele godine, a tekuća,  2011. godina bila bi idealna za  realizaciju jer je ona ujedno i  jubilarna, 180 godišnjica izgradnje  majstorske, alanske ceste  – kaže dr. Jakovljević o čijoj  stručnosti govori i njegovo  članstvo u znanstvenom savjetu za promet pri Hrvatskoj  akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU).