Rodile jabuke na Baštici, 90 posto prve klase!

S kvalitetom jabuke smo izuzetno zadovoljni što je rezultat i dobrih agrotehničkih mjera. Navodnjavanje, fertirigacija i pravovremena i kontrolirana primjena sredstava za zaštitu bilja rezultiralo je urodom s preko 90 posto prve klase – Igor Stanišić, upravitelj poljoprivrednog dobra Baštica, Sveučilišta u Zadru

Na poljoprivrednom dobru Baštica,  Sveučilišta u Zadru, završila  je berba kasnih sorti jabuka.  Voćnjak jabuke podignut je  2009. godine na površini od  5,5 hektara sa 12.500 stabala. Prošle godine ušao je u  rod a ove se godine očekuje  ukupan urod od 30 do 35  tona.
– Jabuka se koristi kao konzumna i prodaje se na lokalnom tržištu. S kvalitetom  jabuke smo izuzetno zadovoljni što je rezultat i dobrih  agrotehničkih mjera. Navodnjavanje, fertirigacija i pravovremena i kontrolirana  primjena sredstava za zaštitu bilja rezultiralo je urodom  s preko 90 posto prve klase.  Berbu ljetnih sorti jabuka  započeli smo krajem mjeseca srpnja.  Početkom kolovoza imali smo tuču koja je  uzrokovala od 18 do 46 %  štete koja je na kasnim sortama više izražena. Srećom,  voćnjak je osiguran, no da  nije bilo tuče na tržištu bi  imali planiranih preko 90 posto prve klase konzumne jabuke, rekao nam je Igor Stanišić, upravitelj poljoprivrednog dobra Baštica,  Sveučilišta u Zadru. 
Prinos na Baštici trebao biti  15 do 20 posto veći
U vinogradu na Baštici u  rujnu su berbu zaključili s oko  35 tona grožđa. Prerada su  izvršili u kooperantskom podrumu. Zbog suše i manjih  randmana prerađena količina  je oko 14 000 litara prešavine  i u konačnici očekuju oko 18  000 butelja. Sve su sorte prerađene posebno te razmišljaju o mogućim kupažama.
– Ove godine na zadarskom  području zbog nepovoljnih  klimatskih uvjeta prinosi i  randmani su manji pa je tako i  na Baštici prinos trebao biti  15 do 20 posto veći. Kada se  uračuna manji prinos i manji  randman dobit ćemo najmanje 20 posto manju količinu u  odnosu na planiranu. Osim  suše nas je zadesio problem  tuče, a šteta je bila oko 10  posto na grožđu. Međutim,  uspjeli smo očuvati zdravstveno stanje i kvaliteta na  Baštici ipak će biti na visokom nivou, kazao je Igor Stanišić te dodao da trenutno u  ponudi imaju Cuvee Picket  2009., 2010., Cuvee Vlačine  2009., 2010., Merlot 2010.,  Cuvee Stošijica 2010., Sauvignon 2010. i Barbakan  2009.
– Vino je pripremljeno za  tržište i može se naći u  Sveučilišnoj knjižari Citadela, pojedinim zadarskim restoranima i hotelima. Uz postojeću ponudu i uz vina koja  ćemo imati iz berbe 2011,  proizvest ćemo i neke nove  kombinacije, istaknuo je Igor  Stanišić. 
Na Sabatini, međunarodnoj manifestaciji vinogradara  i vinara, sveučilišna vina Cuvee Stošijica i Merlot osvojila  su srebrne medalje.
Promocija vina 
– Izuzetno smo počašćeni  da smo u velikoj konkurenciji osvojili srebrne medalje i  potvrdili uspjeh od prošle  godine. Nagrada nam je velika motivacija u daljnjem  radu na unapređenju kvalitete i rastu i razvoju našeg  poljoprivrednog dobra. Prije  godinu dana pristupili smo  članstvu u Udruzi vinara i  vinogradara Vina Liburna.  Gostovali smo na mnogobrojnim vinskim festivalima  i nastavljamo sa organizacijom zajedničkih nastupa  diljem Hrvatske i svijeta.  Trudit ćemo se što bolje promovirati naša vina i osvojiti  domaće i međunarodno  tržište, naglasio je Igor Stanišić.
Podsjetimo da je  Sveučilište u Zadru uzelo  2006. godine u zakup 18  hektara poljoprivrednog zemljišta na lokalitetu Baštica,  predio između Suhovara i  Islama Grčkog. Navedeno  zemljište uzeto je u zakup  zbog podizanja proizvodno-pokusnih nasada za potrebe studija mediteranske  poljoprivrede i primijenjene  ekologije, ali i ostalih studija  na Sveučilištu kojima ovakvo dobro može poslužiti u  nastavnim i praktičnim aktivnostima. U travnju 2007.  godine podignut je vinograd  površine 6,5 hektara. U istom su od crnih sorti zastupljeni merlot, cabernet  sauvignon, syrah i plavina, a  od bijelih maraština, chardonnay i sauvignon.

 JABUKA – ČUVAR ZDRAVLJA

Jabuka je prava mala riznica sastojaka koji pozitivno  utječu na naš organizam. Ovisno o sorti, 100 g  jabuke sadrži otprilike 85 g vode, 10, 9 g ugljikohidrata te 3 g dijetalnih vlakana. U jabuci ima i do  40 mg vitamina C, potom vitamina A, E, B1, B2, B6 te  beta-karotena. Ona sadrži i minerale, mnogo kalija  (100 do 180 mg) te kalcij, fosfor, magnezij i željezo.
Iako su neke sorte voća mnogo bogatije vitaminom  C, zahvaljujući kombinaciji tog vitamina, minerala i  ostalih tvari u jabuci, jabuka potiče imunološki sustav organizma i vrlo je učinkovita u borbi protiv  virusa, bakterija i razornog utjecaja slobodnih radikala. Upravo stoga štiti od prehlade, a u borbi  protiv zloćudnih stanica primjerice dokazano smanjuje rizik za pojavu karcinoma debelog crijeva. Zahvaljujući pak karotinu jabuka štiti i od utjecaja štetnih UV-zraka. Jabuka, između ostalog i stoga što  sadrži pektin i celulozu, potiče i regulira probavu,  stabilizira crijevnu floru te pomaže kod poteškoća s  probavom, posebno proljeva te opstipacije, odnosno  zatvora. Jabuka pozitivno djeluje i na srce i krvožilni  sustav. Sprječava nakupljanje štetnih tvari u krvi,  snižava povišeni kolesterol u krvi i sprječava  začepljenje krvnih žila pa tako smanjuje rizik za  pojavu tromboze i ateroskleroze, a pozitivno djeluje i  na rad srca. Zahvaljujući velikom udjelu ugljikohidrata, posebno fruktozi i glukozi, jabuka opskrbljuje  organizam energijom te sprječava umor i gubitak  koncentracije.